Ustavni sud BiH donio je odluku o odbijanju zahtjeva Željka Komšića i Šefika Džaferovića, kao tadašnjih članova Predsjedništva BiH, o donošenju privremene mjere, odnosno, neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta od 2. listopada ove godine o izmjenama i dopunama Izbornog zakona i djelimočno Ustava FBiH, o formiranju vlasti, akoje je Schmidt donio nekoliko sati nakon zatvaranja birališta. Komšić i Džaferović su tražili donošenje privremene mjere sve do konačne odluke Ustavnog suda o ustavnosti Schmidtovih odluka. Ovime je Ustavni sud Bih odbio njihov prijedlog o obustavi izbora izaslanika u Dom naroda BiH, kao privremenoj mjeri.
Ustavni sud je odlučio kako nisu dostavljeni dokazi o opravdanosti ovih zahtjeva kao ni koja bi, kako su navili Komšić i Džaferović, “nenadoknadiva šteta” nastala ako bi osporeni akti ostali na snazi do rješenja spora.
Tako će se formiranje vlasti i izbor izaslanika u domove naroda nastaviti po odlukama visokog predstavnika Christiana Schmidta.
U Odluci Ustavnog suda BiH stoji:
U 27/22 – u ovom predmetu, u kojem su podnosielji zahtjeva Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, i Šefik Džaferović, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajući Predsjedništva BiH, zatražili ocjenu ustavnosti odluke visokog predstavnika za BiH od 2. listopada 2022. godine, Ustavni sud je na ovoj sjednici isključivo razmatrao i odlučivao o zahtjevima podnositelja za donošenje privremene mjere. Ustavni sud je odlučio odbiti zahtjeve za donošenje privremene mjere.
Prema mišljenju Ustavnog suda, podnositelji zahtjeva nisu jasno naveli, izvan apstraktne razine, koje vrste nenadoknadive štete bi mogle nastati ako bi osporeni akti ostali na snazi do rješenja spora, niti su dostavili dokaze o opravdanosti svojih zahtjeva. Baš kao što podnositelji zahtjeva pretpostavljaju da bi primjena osporenih akata do rješavanja njihovih zahtjeva mogla imati negativne posljedice po vladavinu prava, moglo bi se tvrditi i suprotno – da bi prihvaćanje zahtjeva podnositelja zahtjeva za donošenje privremene mjere moglo imati negativne posljedice po vladavinu prava. Ustavni sud smatra da u ovoj fazi ovi argumenti nisu konkretizirani. Ipak, na osnovu člana 64.1.
Pravila, Ustavni sud može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev podnositelja zahtjeva ili apelanta, odrediti svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka, naročito ako to može dovesti do nenadoknadive štete. Sud je svjestan mogućih posljedica da implementacija izbornih rezultata na osnovu osporene odluke visokog predstavnika može dovesti do situacije gdje bi se izbori ili imenovanja morali ponovo razmotriti ako Ustavni sud dođe do konačnog zaključka da odluka visokog predstavnika nije u skladu sa Ustavom. Prema mišljenju Ustavnog suda, to ne stvara nenadoknadivu štetu, zato što se, ipak, može ispraviti. Plenarna sjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine biće održana u siječnju sljedeće godine.
/Desk/