Žrtva seksualnog nasilja je podigla tužbu protiv svog zlostavljača i cijeli je slučaj završen kaznenim postupkom u kojem sud BiH u lipnju 2015. godine donio presudu kojom je silovatelju određeno da žrtvi isplati 30.000 konvertibilnih maraka odštete (cca 15.000 eura), a državi da u što kraćem roku osigura pružanje odgovarajuće i besplatne medicinske i psihološke pomoći. No, problem je nastao kad je potvrđeno da zlostavljač nema nikakve imovine te da ni na koji način ne može isplatiti odštetu.
Cijeli je slučaj nakon toga završio pred UN-ovim Odborom za borbu protiv torture koji je zaključio da u tom slučaju BiH mora obeštetiti žrtvu. Preciznije, da je država obavezna uspostaviti učinkoviti sustav reparacija na državnoj razini kako bi se pružili svi oblici reparacije žrtvama ratnih zločina, uključujući žrtve seksualnog nasilja, te pripremiti i usvojiti okvirni zakon koji bi jasno definirao kriterije za stjecanje statusa žrtve ratnih zločina, uključujući seksualno nasilje i utvrdio koja su specifična prava zajamčena žrtvama u cijeloj državi.
Reuters u svojoj vijesti o ovom slučaju ističe da bi mogao poslužiti kao presedan i omogućiti žrtvama seksualnog nasilja na globalnoj razini da traže odštetu pod okriljem međunarodnog prava na području borbe protiv mučenja i zlostavljanja. Naime, slučaj silovane žene iz BiH prvi je slučaj seksualnog nasilja koji se dosad našao pred Odborom UN-a.
“Ovu odluku smatramo revolucionarnom ne samo na nivou naše države nego i globalno, jer je ovo prva odluka pred ovim tijelom u kojoj se odlučivalo o žalbi žrtve ratnog seksualnog nasilja, te prva odluka Komiteta o žalbi pojedinca kojom se ispituje primjenjivost zastarnih rokova na zahtjeve za naknadu štete u predmetima mučenja”, ističe Adrijana Hanušić-Bećirović, viša pravna savjetnica TRIAL International u BiH, za Reuters. TRIAL International je nevladina organizacija koja pomaže žrtvama seksualnog nasilja.
Prema podacima UN-a, najmanje 20.000 žena je bilo žrtvama seksualnog nasilja u BiH tijekom rata. Ova se odluka može primijeniti i u Hrvatskoj.
Posebno je važno da je UN-ov odbor odbacio stajališite BiH prema kojem postoji zastara za zahtjeve žrtava seksualnog i drugog zlostavljanja. Odbor je rekao da je takva praksa “pretjerano restriktivna i da predstavlja nepremostivu prepreku” provedbi prava žrtava na naknadu.
/Republikainfo.com/