Između ostalih, predsjednik Tuđman, u svoja tri mandata, donio 495 odluka o umirovljenju, među njima i Josipa Perkovića, Slobodana Praljka, Mate Šarlije-Daidža, Ivana Koradea, Đure Dečaka, Ante Rose, Agima Cekua, Branimira Glavaša, Matka Kakarigija, Yvesa Almodovala, Ivice Rožića kao i pripadnika HVO-a Marinka Katave, Zlatka Aleksovskog, Pere Skopljaka i Ivana Šantića…
Vlatko Pavletić donio je 18 takvih odluka za vrijeme svog dvomjesečnog mandata vršitelja dužnosti predsjednika države od 10. prosinca 1999. do 2. veljače, 2000. godine, a među umirovljenima su i Markica Rebić, Željko Dilber i Snježana Šiprak…
Zlatko Tomičić donio je dvije odluke u svom 16-dnevnom mandatu vršitelja dužnosti predsjednika Hrvatske od 2. do 18. veljače 2000. godine, a po istim su umirovljeni Miljenko Galić i Vladimir Zagorec.
Stjepan Mesić, tijekom dva predsjednička mandata od 18. veljače, 2000 do 18. veljače 2010. donio je 84 takvih odluka, između ostalih i za Mladena Markača, Smiljana Reljića, Wernera Ilića, Alija Zeka, Marka Shalaja, Davora Domazeta Lošu, Antu Gotovinu, Krešimira Ćosića, Damira krstičevića, Ivana Kapulara, Miljenka Filipovića, Mirka Norca, Milivoja Petkovića, Tihomira Blaškića itd.
Predsjednik Hrvatske na odlasku, Ivo Josipović, za vrijeme svo mandata od veljače 2010. do veljače 2015. umirovio samo dvjoicu i to Josipa Šantića, generalnog vikara pri Vojnom ordinarijatu koji je i jedini svećenik uopće poslan u mirovinu odlukom jednog predsjednika te brigadirt Drago Horvat.
Prenosimo ekskluziv Jutarnjeg:
Iako je Vlada u srijedu odbila zahtjev Jutarnjeg lista za uvid u popis osoba koje je Franjo Tuđman u prvoj polovici 90-ih poslao u privilegirane mirovine, Jutarnji list je na temelju presude Visokog upravnog suda ipak došao do imena većine osoba kojima su trojica hrvatskih predsjednika: Franjo Tuđman, Stjepan Mesić i Ivo Josipović dodijelili povlaštene mirovine. Visoki upravni sud je, podsjetimo, u lipnju 2014., nakon dugotrajnog novinarskog inzistiranja, donio presudu prema kojoj građani imaju pravo znati tko su dobitnici tzv. predsjedničkih mirovina jer je riječ o mirovinama koje se financiraju izravno iz proračuna, dakle novcem građana.
Prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika, predsjednik države kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga ima pravo donijeti odluku o odlasku u punu mirovinu pojedinih viših časnika i generala i prije nego što su napunili potrebne godine života i radnog staža. Riječ je o privilegiranim mirovinama koje predsjednik, prema slovu zakona, dodjeljuje onima koji imaju velike zasluge za razvoj oružanih snaga.
Odbili odluku suda
Vjerovalo se da je riječ o ovlasti za kojom predsjednici iznimno rijetko posežu i njome nagrađuju tek najzaslužnije. Podaci do kojih smo došli, međutim, pokazuju da je od 1991. do danas čak 601 osobi odlukom predsjednika odobrena privilegirana mirovina. Taj podatak nam je nakon presude Visokog upravnog suda dostavljen iz Ureda predsjednika Josipovića. Iz Josipovićeva ureda nam, međutim, nisu mogli dostaviti imena svih dobitnika te vrste mirovina, već samo 212 onih koji su pravo na povlaštenu mirovinu stekli od lipnja 1995. do danas. Odluke o ranijim umirovljenjima od 1991. do sredine 1995. predane su skupa s građom iz ureda prvog predsjednika Tuđmana na čuvanje Hrvatskom državnom arhivu, a Vlada je na ovotjednoj sjednici donijela odluku kojom nam uskraćuje pristup tome dijelu podataka.
Nedostupno 77 imena
Uz to što se njome krši sudska presuda, ovotjedna Vladina odluka nema osobitog smisla jer smo silom presude Visokog upravnog suda veći dio podataka o predsjedničkim mirovinama već ranije dobili od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Josipovićeva ureda. Namjera nam je bila pružiti javnosti cjelovitu i zaokruženu sliku o fenomenu tzv. predsjedničkih mirovina.
HZMO nam je nakon sudske odluke dostavio listu s imenima 391 korisnika predsjedničkih mirovina i njihovim bruto iznosima. Riječ je, međutim, samo o onom dijelu dobitnika predsjedničkih mirovina koji tu mirovinu u ovom trenutku i uživaju. Na listi HZMO-a nema onih koji su tu vrstu mirovine dobili, a danas više nisu živi, niti onih kojima je dodijeljena, ali su je privremeno zamrznuli jer su u međuvremenu našli neki unosniji posao i aktivirat će je kad im to bude odgovaralo. Na listi HZMO-a nema ni onih koje je predsjednik države umirovio (među njima je i Branimir Glavaš), ali su oni zaključili da im je povoljnije umiroviti se po nekoj drugoj, za njih povoljnijoj osnovi. Zahvaljujući podacima mirovinskoga Zavoda i podacima dostavljenim iz Ureda predsjednika Josipovića, došli smo do imena 524 osobe kojima su hrvatski predsjednici odobrili pravo na povlaštenu mirovinu. Odlukom Milanovićeve Vlade ostalo nam je nedostupno još 77 imena. Kako većinu podataka imamo, odlučili smo najzanimljivije zaslužnike s liste predsjedničkih mirovina objaviti.
Precizan uvid u odluke o predsjedničkim mirovinama pokazuje da se predsjednik Tuđman obilato koristio ovom ovlašću i u povlaštenu mirovinu poslao 495 osoba, od čega većinu, čak 390, prije kolovoza 1995. dok je rat još trajao.
Bez ratnog staža
Predsjednik Mesić umirovio je 84 osobe, a Ivo Josipović tek dvije. Zanimljivo je, međutim, da se od dijeljenja privilegiranih mirovina na prijelazu iz 1999. u 2000. nisu uspjeli suzdržati ni dvojica predsjednika Sabora Vlatko Pavletić i Zlatko Tomčić koji su u kratkom razdoblju nakom smrti predsjednika Tuđmana, a prije inauguracije Stjepana Mesića bili vršitelji dužnosti predsjednika države. Tijekom dvomjesečnog mandata v.d. predsjednika države Vlatko Pavletić podijelio je 18 povlaštenih mirovina, uz ostale i SIS-ovcu Markici Rebiću i Zagorčevoj tajnici Snježani Šiprak, dok je Zlatko Tomčić u dvotjednom mandatu v.d. šefa države podijelio dvije, od čega jednu – generalu Vladimiru Zagorcu.
Popis dobitnika predsjedničkih mirovina šarolik je: tu su profesionalni vojnici, ratni zapovjednici s nespornim ratnim zaslugama, ali i deseci kabinetskih dužnosnika bez ratnog staža, zatim pripadnici HVO-a koji u Hrvatskoj nisu ratovali niti dana, bivši legionari, među kojima je i poneki stranac, optuženici pred domaćim i međunarodnim sudovima. Mnogi su umirovljeni u tridesetim i ranim četrdesetim godinama života, a najmlađem zaslužniku, Antoniju Stilinoviću, u trenutku kad ga je Tuđman umirovio bilo je tek 29 godina. Prosjek predsjedničkih mirovina iznosi nešto više od 6000 kuna, a najveća među njima iznosi 10.476,44 kune bruto i uživa je brigadir Vinko Ukota, ratni zapovjednik ‘Gromova’.
(Izvor: Jutarnji list)