Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik ukrajinske Verhovne Rade Ruslan Stefančuk otvorili su u utorak u Zagrebu prvi parlamentarni samit Krimske platforme uz poruku da se ne posustane u pružanju pomoći Ukrajini.
“Poslat ćemo snažnu poruku jedinstva, solidarnosti i potpore Ukrajini u jeku ruske agresije”, rekao je Jandroković, dodavši da su međunarodna zajednica, EU i NATO brzo nakon ruske invazije jedinstveno i solidarno “odgovorili na Putinov anticivilizacijski potez”.
U kolovozu 2021. u Kijevu je održan inauguracijski samit Krimske platforme koja koordinira međunarodni odgovor na aneksiju Krima i druge sigurnosne izazove.
Samit je ponovno održan ove godine u kolovozu, u virtualnom obliku, a oba su bila na razini predsjednika država ili vlada. Skupom u Zagrebu uspostavljena je parlamentarna dimenzija Krimske platforme.
U Zagrebu su 42 delegacije iz 32 države. Pet država predstavljaju predsjednici oba parlamentarna doma: Belgije, Češke, Irske, Poljske i Rumunjske. Jedanaest država sudjelovat će video porukom, uključujući Francusku, Mađarsku, Japan i Kanadu.
U Zagrebu su i predstavnici pet parlamentarnih skupština međunarodnih organizacija – Europskog parlamenta, PS Vijeća Europe, PS OESS-a, Interparlamentarne unije i PS NATO-a.
Milanović ne želi sudjelovati, a ima i svoja prepoznatljiva objašnjenja
Na samitu ne sudjeluje hrvatski predsjednik Zoran Milanović. On je već prije kazao kako se neće sastati s predsjednicom Zastupničkog doma američkog kongresa Nancy Pelosi te još jednom izazvao diplomatski skandal i sramoćenje Hrvatske. Iz njegovog Ureda izašli su sa službenim priopćenjem kako neće sudjelovati da samitu jer se radi o “međuparlamentarnom samitu” te je tako nastavljen dugotrajan politički sukob hrvatske Vlade pod vodstvom premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića, sada i zbog predsjednikovih proruskih stavova.
Milanović nije imao bilateralni susret s Milanovićam, za razliku od Plenkovića i predsjednika Sabora Gordanom Jandrokovićem.
“Amerikanci su tražili sastanak, ja danas ne mogu i to je to. Ona nije izvršna vlast, za dva tjedna neće biti to što je sada. Nije moja razina, to nije hamburger, to je nothingburger. Američki poziv vjerojatno bio kurtoazan, ali i za dva tjedna na izborima u SAD-u pobijediti će republikanci pa Pelosi više neće imati funkciju koju ima danas”, rekao je Milanovič te kazao kako na susretima Krimske platforme neće sudjelovati jer ne zna je li pozvan te jer “vidi puno cinizma i nepoštenja prema jadnom ukrajinskom narodu” i ne želi biti “još jedan pozer koji će u tome sudjelovati”.
“To je inicijativa predsjednika parlamenata, ja sam predsjednik države i zato ne sudjelujem. Dok Hrvatska nije napadnuta i nije u ratu, neću sudjelovati”, kazao je Milanović.
Primjerice, i saborski zastupnik Mosta Nino Raspudić komentirajući ovaj događaj kazao je: “Osim dvodnevne gnjavaže građana i prometne promenade u Zagrebu, ne vidim nikakvog smisla u održavanju ove platforme”.
Plenković: „Biti uz Ukrajinu je moralno, pravno i civilizacijski ispravan čin”
“Svijet nije ponovio pogreške od prije 30 godina kad Hrvatska nije imala opći izraz solidarnosti kakvu ima Ukrajina”, rekao je u utorak premijer Andrej Plenković na otvaranju prvog parlamentarnog skupa Međunarodne krimske platforme.
Plenković je na susretu u Zagrebu koji je okupio 42 delegacije iz 32 države, Europskog parlamenta, Vijeća Europe, OESS-a i NATO-a, rekao kako je hrvatsko domaćinstvo skupa simbolički još jedna manifestacija da Hrvatska „u ovim teškim trenucima hoda” uz Ukrajinu i da ne napušta prijatelja u nevolji.
„Biti uz Ukrajinu je moralno, pravno i civilizacijski ispravan čin”, kazao je premijer.
„Drago mi je da svijet nije ponovio greške od prije 30 godina kad Hrvatska nije imala opći izraz solidarnosti” kakav danas ima Ukrajina, naglasio je premijer, dodavši da je ta solidarnost „bez presedana”.
„Mi u Hrvatskoj znamo što je agresija, što su sila i negiranje prava na postojanje. Cijenimo ukrajinsku borbu za slobodu, istinu i demokraciju”, naglasio je premijer.
Ponovio je kako je Hrvatska 1991. bila među prvima koja je podržala Ukrajinu u težnji za neovisnost, a Ukrajina među prvima priznala Hrvatsku te joj tada vojno pomogla.
„Mi to nećemo nikada zaboraviti”, rekao je premijer, dodavši kako Hrvatska cijeni što je Ukrajina učinila u vrijeme tadašnjeg „nepravednog embarga” nad Hrvatskom.
Plenković je istaknuo da se konferencija događa u kontekstu novih brutalnih ruskih napada dronovima na civile i infrastrukturu kako bi se „demoralizirao” ukrajinski narod uoči zime, no da su Ukrajinci u proteklih godinu dana, ali i proteklih osam godina, pokazali da su „snažni i čvrsti” te da ih se ne može obeshrabriti kad se „udara na njihov identitet” i kad mu se „lijepe etikete denacifikacije”.
Hrvatski premijer „jasno i glasno” je ponovio da Krim pripada Ukrajini, kao i Donjeck i Luhansk te svi „privremeno okupirani teritoriji” koje će Ukrajina vratiti i „ostvariti svoj teritorijalni integritet”.
Plenković je rekao i kako ovo okupljanje šalje snažnu poruku podrške „svjetskom poretku koji je utemeljen na međunarodnom pravu, na načelima globalnog upravljanja iza kojih stoji cijeli demokratski svijet”.
Taj demokratski svijet neće prihvatiti model koji je Rusija koristila na Krimu, a potom i u novo okupiranim dijelovima Ukrajine – „napadni, protjeraj, okupiraj, organiziraj lažne referendume i anektiraj”.
Plenković je rekao kako će Hrvatska, „cijeneći herojstvo ukrajinskih branitelja”, ponuditi Kijevu svoju ekspertizu na područjima poput rehabilitacije branitelja ili razminiranja.
„Niste sami, borite se za pravdu, mir i slobodu”, zaključio je premijer.
Zelenskij: Ukrajinska zastava ponovno će se vijoiriti na Krimu
Ukrajinska zastava ponovo će se zavijoriti na Krimu i tom privremenom okupiranom poluotoku donijeti europske vrijednosti i prestanak vjerskog i etničkog progona, poručio je Volodimir Zelenskij obraćajući se videovezom sudionicima Krimske platforme u Zagrebu.
Rusija, koja je 2014. anektirala Krim, uništila je njegovu gospodarsku perspektivu te provodi etnički i vjerski motiviranu represiju na poluotoku, istaknuo je ukrajinski predsjednik.
“Ali ukrajinska zastava ponovno će se vijoriti na Krimu. Krim će biti oslobođen, a tek tada će svijet osjetiti da je rat prestao i ljudi će osjetiti da je svijet postao siguran”, kazao je.
“Suradnjom možemo potpuno promijeniti situaciju. Povratak ukrajinske zastave na Krim povratak je europskim standardima. Onomu što svi vi imate u svojim zemljama – sigurnost, riješena socijalna pitanja, kulturu, obrazovanje”, dodao je.
U kolovozu 2021. u Kijevu je održan inauguracijski samit Krimske platforme koja koordinira međunarodni odgovor na aneksiju Krima i druge sigurnosne izazove.
Samit je ponovno održan ove godine u kolovozu, u virtualnom obliku, a oba su bila na razini predsjednika država ili vlada. Skupom u Zagrebu uspostavljena je parlamentarna dimenzija Krimske platforme.
Ukrajinski predsjednik ponovio je da njegova zemlja u borbi protiv ruskog agresora treba vojnu i financijsku podršku te sankcije Rusije.
“To je temelj za budući mir”, istaknuo je, dodavši da je svijet nakon ruske invazije postao “okrutnije mjesto u kojemu Rusija može izazvati glad” blokiranjem slobodne plovidbe i zaustavljanjem izvoza.
Zelenskij se “hrvatskim prijateljima” zahvalio na pozivu i hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću na gostoprimstvu, a na okupljene je apelirao da “posjete naš oslobođeni Krim čim se tamo vratimo jer taj dio Europe nije vidio tako uvažene goste već duže vrijeme”.
U Zagrebu su 42 delegacije iz 32 države. Pet država predstavljaju predsjednici oba parlamentarna doma: Belgije, Češke, Irske, Poljske i Rumunjske. Jedanaest država sudjelovat će video porukom, uključujući Francusku, Mađarsku, Japan i Kanadu.
U Zagrebu su i predstavnici pet parlamentarnih skupština međunarodnih organizacija – Europskog parlamenta, PS Vijeća Europe, PS OESS-a, Interparlamentarne unije i PS NATO-a.
“Želim samo da mi nešto obećate. Obećajte mi da ćete posjetiti Krim kada ga oslobodimo”, kazao je Zelenskij.
/Desk/