U Skupštini Kantona Sarajevo usvojena je inicijativa o skraćenju trajanja školskih sati u osnovnim i srednjim školama u toj županiji za vrijeme trajanja mjeseca ramazana. Zastupnici Skupštine KS prihvatili su inicijativu Muamera Bandića (SBiH) za skraćenje nastave u osnovnim i srednjim školama u Kantonu Sarajevo od 29. ožujka do 24. travnja te omogući svim učenicima i nastavnicima slobodno vrijeme za obavljanje iftara tijekom mjeseca ramazana.
U ovom kontekstu podsjetimo da u Skupštini Kantona Sarajevo Narod i Pravda ima 7 zastupnika, Naša stranka 5, SDA 7, SBiH 5, DF 4, SDP 5 i ZNG jednog. Odluku je podržala velika većina – 23 zastupnika glasala su ‘za’, jedan je bio ‘protiv’, a dva ‘suzdržana’, a provođenje odluke je na županijskom ministarstvu odgovja i obrazovanja.
Ovo je otvorilo mnoga pitanja, ali i oštre kritike. Prvenstveno: Je li BiH sekularna država ili je to samo privid, ali pod kritikama mnogih reakcija na društvenim mrežama je i glasanje stranaka ljevice, prvenstveno SDP-a.
Alispahić uputio žalbu Ombudsmanu
Književnik i novinar, Fatmir Alispahić protiv je ove odluka Skupštine Sarajevskog kantona uputio je Žalbu Ombudsmanu za ljudska prava BiH, a kojom se, kako ističe, krši Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini.
“Zastupnici u Skupštini Kantona Sarajevo usvojili Inicijativu o skraćenju sati u osnovnim i srednjim školama za vrijeme trajanja mjeseca ramazana, čime je zadužena Vlada KS i Ministarstvo za odgoj i obrazovanja KS da – „skrati trajanje sati od 29. ožujka do 24. travnja i omogući svim učenicima i radnicima pravo na slobodno vrijeme iftara tokom trajanja mjeseca ramazana. Molim vas za hitnu reakciju, budući da se radi o očitom kršenju Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini, koji u Članu 2. Stav 1. definira Diskriminaciju”, napisao je Alispahić u svojoj žalbi, koju prenosi portal Depo.ba
Alispahić nadalje navodi kako bi skraćivanjem nastave zbog ramazana, u osnovnim i srednjim školama u Kantonu Sarajevu, dogodila diskriminacija prema djeci (ali i školskom osoblju) koja imaju pravo na puni nastavni kapacitet, te se poziva na Zakon koji kao diskriminaciju definira – „svako isključivanje, ograničavanje, davanje prednosti, izostavljanje ili svako drugo razlikovanje koje je zasnovano na religiji ili uvjerenju, a koje ima cilj ili se njime može postići – izravno ili neizravno, namjerno ili nenamjerno – ukidanje ili umanjivanje priznanja, jednakog uživanja i ostvarivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda u građanskim, političkim, ekonomskim, socijalnim i kulturnim stvarima“.
“Odluka Skupštine Kantona Sarajevo u suprotnosti je i s Članom 4. Ovog Zakona, koji precizira: ‘Svatko ima pravo na slobodu vjere i uvjerenja, uključujući slobodu javnog ispovijedanja, odnosno neispovijedanja vjere’, a čime je ugrožena jednakost učenika i radnika koji imaju pravo na ‘neispovijedanje vjere’. Budući da se radi o Odluci kojom se krši Zakon, i koja je štetna po društvene imperative zajedništva i tolerancije, molim vas da se što prije obratite nadležnim tijelima i sugerirate da se ova Odluka opozove. Dozvolite i nešto osobnoo: Ja sam hadžija. Moje troje djece pohađaju nastavu i poste, i nikada nam ne bi palo na pamet da svojim postom ograničavamo ili određujemo prava i slobode onih koji ne poste”, zaključuje se u Alispahićevoj žalbi upućenoj Ombudsmenu za ljudska prava BiH koju prenosi Depo.ba.
Naša stranka se ne slaže
Iz Naše stranke izvijestili su kako Klub njihovih zastupnika nije bio za taj prijedlog.
“Obrazovanje ne može biti žrtva vjerskog ili bilo kojeg opredijeljenja, kolektiva ni pojedinca. Ta se opredijeljenja moraju poštovati, ali ne na račun opšteprihvaćenih načela o provođenju nastavnog plana i programa, trajanju časova i slično i to u vrijeme intenziviranog ocjenjivanja, kad se učenici bore za veći prosjek ocjena”, priopćili su iz Naše stranke.
“Ako je nužno neke ustupke činiti bilo kome zbog ramazana, smatramo da se moglo iznaći adekvatnijih načina od predloženog. Jedan od njih je osiguranje iftara ili pomjeranja odmora u njegovo vrijeme. Sigurni smo da ovo nije želja prosvjetnih radnika i učenika i zato prijedlog nismo podržali”, pojasnili su.
Komentari
No, što o ovome misle korisnici društvenih mreža, prvenstveno islamske vjeroispovijesti?
“Podržavam 100%, radim na poslu i također postim i klanjam sve namaze. Sin mi ima 15 godina, klanja sve namaze i također posti, ovaj tjedan ide na praksu (raditi). U Njemačkoj na pamet nam nije padalo tražiti nekakve olakšice”, kazao je jedan od komentatora islamske vjeroispovijesti.
“Podržavam. Nova novotarija, nikad to nije bilo u stara vremena, a u ljetnom priodu moji roditelji su radili normalno i postili svaki ramazan, nikad ne bi zatražio da mi skrate radno vrijeme, jer ja postim uz Allahovu pomoć i ne trebaju mi drugi faktori”, smatra jedan komentator.
“Ako hoćemo da naša drzava ima religiozno političke obrise, onda se mogu u kantonima, entitetima donositi ovakvi zakoni. Ako hoćemo da država funkcionira po sekularnim uzusima kako je ustrojena onda ovakvi zakoni su u koliziji s uređenjem države. Zakone i državna uređenja donose ljudi, pa u tom slučaju mogu se i mijenjati. Sve ovisi što želimo. Hoće li naša država funkcionirati kao sekularna država ili će imati i političko-religiozne premise, ovisi od nas”, drugi je komentar.
“Zar nije BiH sekularna država? Znači, Hrvati u Korizmi isto mogu tražiti skraćenje nastave ili zabranu muzike u kafićima ili održavanje festivala i i drugih svečanosti? Na kraju..što će učenici drugih religija? Hoće li za njih biti nastava ako ih ima npr. dvoje u razredu?”, komentar je korisnika hrvatske nacionalnosti.
“Čija je ovo ideja? 99% tih učenika ne posti, dobit će gratis vrijeme za kladionice i kavane. U pokušaju da naprave džamahiriju, napravit će kontraefekt”, zaključuje jedna komentatorica.
Na koncu, iako je BiH po svom institucionalnom ustroju i zakonima na snazi sekularna država, čini se da je u praksi drukčije te da tome pridonose i političke stranke lijevog spektra što je svojevrsni bh fenomen čije uzroke, povode i ciljeve tek treba izučavati. Vjera se često koristi u nacionalne ciljeve, a nije rijetkost da se u predizborne kampanje uključuju i predstavnici vjerskih zajednica, a sama ta simbioza dovodi da političke elite sebe doživljavaju mesijanskim i imaju jasna obilježja klera.
(Republika/V.S.H.)