Republika
    Facebook Twitter Instagram
    Najnovije
    • Izvješće State Departmenta: U BiH nema političke volje za borbu protiv korupcije
    • Stoltenberg tvrdi da Rusija od Kine želi smrtonosno oružje
    • HNŽ: MUP-u 2,381 milijuna KM, općinama 1,2 milijuna za prijevoz učenika – Ministar Opsenica tražio povlačenje točke oko imenovanja novog direkora ZZO i još konsultacija
    • Gradonačelnik Banja Luke
    • Kineski predsjednik dva dana kod Putina: “Dobro došao prijatelju”
    • Kremlj naredio Rusima: Svi moraju baciti IPhone ili ih dati djeci – Misle da ih Amerika špijunira
    • Juratović: EU treba složno dati vjetar u leđa Bosni i Hercegovini
    • Napretkova korizmena tribina u Mostaru
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Kontakt
    Republika
    Ekonomija

    U proizvodnji električne energije i dalje prednjače fosilna goriva

    republikaBy republika16/07/2022Updated:16/07/2022Nema komentara3 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Nakon dugog razdoblja karantena i restriktivnih mjera koje su uvedene kako bi se suzbilo širenje pandemije tijekom 2020. godine, u 2021. je došlo do oporavka gospodarske aktivnosti u mnogim zemljama Europske unije, što je utjecalo na korištenje energije. Tako je ukupna opskrba električnom energijom u EU-u lani porasla za 4,2 posto u usporedbi s 2020. godinom, piše  Energetika-net.

    Posebice je zanimljivo istaknuti kako preliminarni podaci koje je objavio statistički ured EU-a Eurostat ukazuju na povratak fosilnim gorivima kao vodećem izvoru, nakon što su ih u proizvodnji električne energije nadmašili obnovljivi izvori u 2020. godini.

    U kategoriji obnovljivih izvora, prema preliminarnim podacima Eurostata za prošlu godinu, najveći rast u proizvodnji električne energije od 13 posto zabilježen je kod sunčanih elektrana. Zatim, slijede kruta biogoriva (9,6 posto).

    Naprotiv, zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta smanjena je proizvodnja električne energije iz hidroenergije i vjetroenergije za 1,2 posto, odnosno za tri posto.

    Istovremeno, proizvodnja električne energije iz određenih krutih fosilnih goriva znatno je porasla u 2021.: iz bituminoznog ugljena za 25,6 posto te lignita za 16,2 posto.

    U usporedbi s 2020., proizvodnja iz nuklearnih elektrana bila je veća za sedam posto lani.

    Dekarbonizacijski ciljevi

    Na razini pojedinačnih nositelja energije (goriva), najveći doprinos sustavu proizvodnje električne energije u EU-u u 2021. dali su nuklearna energija (731 TW h), prirodni plin (550 TW h), vjetar (386 TW h), hidroelektrane (370 TW h), lignit (227 TW h), ostali bituminozni ugljen (193 TW h) i Sunce (163 TW h).

    Preliminarni podaci za 2021. ukazuju na povećanje unutarnje potrošnje fosilnih goriva u EU-u, odražavajući gospodarski oporavak, kao i vraćanje života ljudi na donekle normalnu razinu tijekom te godine.

    Nakon velikog pada od 12,4 posto u 2020. u potrošnji naftnih derivata, u 2021., procjene pokazuju povećanje od pet posto u usporedbi s prethodnom godinom, ali još uvijek ispod razina prije pandemije. U usporedbi s 2019., podaci za 2021. pokazuju za 8,1 posto manju potrošnju naftnih derivata.

    Dok su kruta fosilna goriva porasla za 13,7 posto u 2021. u usporedbi s 2020., kada je zabilježena najniža vrijednost od približno 426,6 milijuna tona, ona su na drugoj najnižoj razini od 1990. godine. Promatrajući 2019., potrošnja ovih goriva još uvijek je ispod te razine, što također ukazuje na pad od osam posto. To je očekivano s obzirom na dekarbonizacijske ciljeve EU-a.

    Uvoz prirodnog plina

    Potrošnja smeđeg i kamenog ugljena u 2021. je porasla, ali je ostala ispod razine iz 2019. i na drugoj najnižoj točki od 1990., što ukazuje na kontinuirani pad. Razlog tome padu nalazi se u posljedicama pandemije te politikama postupnog ukidanja korištenja ugljena.

    U usporedbi s 2020., privremeni podaci za 2021. pokazuju rast potrošnje kamenog (14,7 posto) i smeđeg (12,8 posto) ugljena. Međutim, u usporedbi s 2019. potrošnja je pala za 7,2 posto, odnosno 9,5 posto.

    Dok su cijene prirodnog plina vrtoglavo rasle, osobito u drugoj polovici 2021., potrošnja je bila najveća zabilježena u posljednjih 10 godina u EU-u, dosegnuvši 15,8 milijuna teradžula (TJ). A to ukazuje na povećanje od 3,9 posto u usporedbi s 2020. godinom.

    Uvoz prirodnog plina činio je 86,4 posto unutarnje potrošnje u EU-u 2021., pokazujući povećanje od četiri posto u usporedbi s prethodnom godinom. Svega 1,7 milijuna TJ prirodnog plina došlo je iz domaće proizvodnje lani, što pokazuje pad od 8,7 posto u usporedbi s prethodnom godinom, javlja Eurostat.

    Povlačenje zaliha (smanjenje uskladištenog prirodnog plina) u 2020. i 2021. zabilježilo je najviše razine od 1990. (prva godina za koju su podaci dostupni).

     

    /Desk/

    električna energija termo elektrane Ugljen
    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Europske tvrtke i rizničari na oprezu zbog problema u bankovnom sektoru

    18/03/2023

    Najveći pad jedne banke od financijske krize 2008.: Brojni startupovi već su u panici, a posljedice se osjećaju diljem svijeta

    12/03/2023

    Zatvorena američka banka Sillicon Valley – najveći bankarski kolaps od 2008.

    11/03/2023

    Comments are closed.

    No comment

    Gradonačelnik Banja Luke

    ‘Ne može mu ni’ko ništa…’

    Ovako je 2015. hrvatski predsjednik Milanović govorio o istupanju u medijima, pristojnosti…Doživio je preobrazbu.

    Polako u legitimno predstavljanje

    Najnovije

    Izvješće State Departmenta: U BiH nema političke volje za borbu protiv korupcije

    Stoltenberg tvrdi da Rusija od Kine želi smrtonosno oružje

    HNŽ: MUP-u 2,381 milijuna KM, općinama 1,2 milijuna za prijevoz učenika – Ministar Opsenica tražio povlačenje točke oko imenovanja novog direkora ZZO i još konsultacija

    Gradonačelnik Banja Luke

    Kineski predsjednik dva dana kod Putina: “Dobro došao prijatelju”

    Kolumne

    Marić: “…u pet deka”

    Sretno, Mamiću!

    “Milanović izjavom o Kosovu želi naštetiti Vučiću i pogodovati Putinu”

    Zašto mostarski gradonačelnik umjesto konstruktivne kritike želi ulizice?

    Promo

    Napretkova korizmena tribina u Mostaru

    Počinje 4. Napretkov tjedan kulture, na programu: koncerti, kazališna predstava, predstavljanje monografije i izložba

    ‘Pisanje između redova’ – knjiga Faruka Kajtaza – “Britka pera, ‘oštar’ na obaraču”

    U Mostaru tradicionalni Božićni koncert i božićni prijem povodom pravoslavnog Božića

    republikainfo.com
    Copyright 2019 Republikainfo.com | Developed by Rahatlook
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.