Demokršćanska Unija je pobjedila na EU izborima u Njemačkoj, ali pravi pobjednik je desno-radikalna AfD. Posebno iznenađenje pritom: biralo ih je velik broj mladih, radnika i onih s nižim primanjima, javlja Deutsche Welle.
Desno-radikalna Alternativa za Njemačku (AfD) je posebno napredovala među mlađim biračimana Europskim izborima. U dobnoj skupini do 30 godina desnica je dobila deset postotnih bodova u odnosu na izbore prije pet godina – sada je na 17 posto, pokazuje izborna analiza njemačkog javnog servisa ZDF.
Među osobama od 30 do 44 godine dobili su 20 posto, među osobama od 45 do 59 godina 18 posto, a među starijima od 60 godina samo jedanaest posto. Među najmlađom skupinom od 16 do 24 godine AfD je bila najjača stranka zajedno s CDU/CSU sa po 17 posto. Zeleni su u ovoj dobnoj skupini dobili 11 posto, SPD 9 posto.
Analiza javnog servisa ARD pokazuje da su desne radikale AfD-a birali prije svega oni sa niskom i srednjom stručnom spremom, 22 odnosno 23 posto, te 34 posto radnika. Također je među biračima AfD-a 33 posto onih koji imaju nizak životni standard.
Ista analiza pokazuje da je AfD najjača stranka u Istočnoj Njemačkoj, uključujući Berlin. Tamo je stranka dobila 27,1 posto glasova. Iza njih je CDU s 20,7 posto, ispred saveza Sahra Wagenknecht s 13,1 posto. Vladajuća stranka kancelara Olafa Scholza SPD je na istoku zemlje osvojila samo 11,4 posto glasova, Zeleni 6,4, Liberali (FDP) 3,0 i Ljevica 5,5 posto.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je nastup Unije na europskim izborima. „Oduševljeni smo onim što ste ostvarili”, rekla je političarka CDU-a. „Najjača stranka, stabilna i u teškim vremenima – i to uvjerljivo.” Zahvalila je predsjedniku CDU-a Friedrichu Merzu na suradnji u izbornoj kampanji, kao i čelniku CSU-a Markusu Söderu i šefu parlamentarne skupine Europske pučke stranke Manfredu Weberu.
Predsjednik Demokšćanske Unije CDU, Friedrich Merz, ocijenio je rezultate izbora„katastrofom” za vladajuću koaliciju. „Potrebna je promjena politike u Njemačkoj”, rekao je Merz u Berlinu. „Stvari se ne mogu nastaviti kao što su bile u posljednje dvije i pol godine.” Vladajuća koalicija štete zemlji, primjerice u gospodarskoj i migracijskoj politici, smatra Merz. Stoga je, smatra, potrebna korekcija sadašnje politike.
Glavna kandidatkinja SPD-a za europske izbore Katarina Barley nije odlučila hoće li njezina grupa u Europskom parlamentu izabrati Ursulu von der Leyen za predsjednicu Europske komisije. „O tome ćemo još morati razgovarati”, rekla je na ZDF-u. „Mora biti jasno da postoji demokratski konsenzus, odnosno da ne pravimo sporazum s desničarskim populistima ili fašistima, odnosno postfašistima”, rekla je na ZDF-u. To se odnosi prije svega na talijansku stranku Fratelli d‘Italia premijerke Giorgie Meloni.
„Svatko tko se želi osloniti na Fratelli d‘Italia, ne može se u isto vrijeme oslanjati i na demokratske frakcije.” Vodeći kandidat CDU-a David McAllister je, pak, na ZDF-u apelirao na demokratske stranke „da prihvate ovaj rezultat i da onda brzo dovedemo predsjednicu Komisije na dužnost”.
Njemačka šalje 96 zastupnika u Europski parlament s ukupno 720 zastupnika. Prema ARD-u, CDU ima 23 mjesta, CSU ima šest, AfD ima 16, SPD ima 14, Zeleni imaju 12, FDP pet, BSW šest, a Ljevica tri mjesta. Preostali mandati idu malim strankama.
/Desk/