Dok se u BiH, a posebno u Sarajevu, već treći dan vode polemike i rasprave zašto je grad loše očišćen što je prouzročilo i značajne smetnje u prometu, tko ima obvezu čistiti snijeg s ulica, nogostupa, ispred stambenih zgrada, javnih ustanova itd, kao i tko je zakazao – javna komunalna poduzeća, građani ili jednostavno svih, u susjednoj Hrvatskoj sve je jasno.
No, u Mostaru je drukčiji “slučaj”. S obzirom da je Grad Mostar 2022. godine donio “izmjene i dopune Odluke o usklađivanju upisa titulara na nekretninama u posjedu Grada Mostara”, uknjiživši ga na sebe, a ne vlasnike stanara u zgradama na čijem zemljištu su sagrađene, slijedom toga i čišćenje prostora tih sada je na gradskim poduzećima. Naime, sada ta parking mjesta naplaćuje gradsko poduzeće Mostar Parking, a ovo je i prijepor između stanara i Grada čiji se sudski epilog tek očekuje.
Novčanom kaznom od 100 do 250 eura kaznit će se fizička osoba, a od 600 do 1300 eura pravna osoba ako ne očisti snijeg i led s krova zgrade i nogostupa uz zgradu.
Suvlasnici višestambenih zgrada imaju obvezu čistiti snijeg oko svojih zgrada, a pored obveze, propisane su i sankcije za one koji to ne čine, upozoravaju s portala ZGRADOnačelnik.hr, napominjući da kazne mogu biti do 250 eura za fizičku, odnosno do 1300 eura za pravnu osobu.
Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu propisano da „predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnom redu kojom se propisuje, između ostaloga, održavanje čistoće i čuvanje površina javne namjene, uključujući uklanjanje snijega i leda s tih površina“.
Slijedom toga, gradovi i općine u Hrvatskoj propisali su svoja pravila kojima se uređuje čišćenje snijega i leda sa svih javnih površina, a pogotovo s javnih površina oko višestambenih zgrada, podsjećaju s portala ZGRADOnačelnik.hr. Napominju i da su gradovi u svojim odlukama o komunalnom redu izričito propisali obvezu čišćenja snijega i leda suvlasnicima višestambenih zgrada.
Pored obveze, propisane su i sankcije. S obzirom na to da zgrade dobivaju OIB, što znači da su postale pravne osobe, posebno treba naglasiti da komunalni redari sada mogu puno jednostavnije propisati kaznu zgradi. Navedene kazne značajno su više od kazni za, primjerice, fizičke osobe. Suvlasnici također odgovaraju za štetu nastalu zbog nečišćenja snijega i leda osobi koja je zbog toga pretrpjela štetu.
S portala su objavili i primjere nekoliko gradova vezano uz odluke o komunalnom redu. Tako u Zagrebu snijeg i led s krova zgrade i nogostupa uz zgradu uklanja vlasnik ili korisnik stana ili poslovnog prostora, odnosno upravitelj zgrade. Novčanom kaznom od 100 do 250 eura kaznit će se fizička osoba, a od 600 do 1300 eura pravna osoba ako ne očisti snijeg i led s krova zgrade i nogostupa uz zgradu.
U Novoj Gradišci primjerice građani, vlasnici ili korisnici stanova, ugostiteljskih, trgovačkih i drugih poslovnih prostorija, te vlasnici kioska i pokretnih naprava obvezni su u vrijeme stvaranja poledica, padanja ledenih kiša i snježnih oborina organizirati posipavanje, održavanje i čišćenje pješačkih površina ispred navedenih objekata. Također su obvezni održavati i čistiti stepeništa, te ulaze u stambene zgrade, uklanjati led i snijeg sa krovova zgrada kada je narušena sigurnost prolaznika uslijed mogućih oborina.
I u Dugom Selu o uklanjanju snijega i leda s pločnika uz zgrade, te neizgrađene građevne parcele brinu vlasnici zgrada, odnosno vlasnici ili korisnici stanova i poslovnih prostora u zgradi i vlasnici građevnih parcela. Također o uklanjanju snijega i leda s pločnika uz kioske i pokretne naprave brinu vlasnici odnosno korisnici kioska i pokretnih naprava, dok o uklanjanju snijega i leda s pločnika uz poslovne zgrade brinu pravne ili fizičke osobe koje su vlasnici odnosno korisnici poslovnog prostora u tim zgradama, a vlasnici i korisnici lokala brinu o uklanjanju snijega i leda s pločnika ispred uličnih lokala, navode s portala ZGRADOnačelnik.hr.
/Desk/