Dok u Ukrajini bjesni rat već više od dvije godine, više od 4 milijuna državljana te zemlje izbjeglo je i raseljeno po svijetu, što je oko desetina od sveukupnog broja stanovništva, dok EU izdvaja milijune za njihovo zbrinjavanje.
Međutim, iako u Ukrajini i dalje vrijedi zabrana napuštanja zemlje za sve punoljetne, muške žitelje te zemlje, činjenica je da na stotine tisuća njih nije u svojoj domovini i ne želi sudjelovati u njenoj obrani. Kao, uostalom, što se događalo i tijekom proteklog Domovinskog rata kada su se mnogi odlučivali na bijeg iz Hrvatske i BiH kako bi izbjegli sudjelovanje u obrambenim snagama svoje zemlje, koristili zaštitu i oivlastice koje im je omogućavao status izbjeglice iz ratom pogođene zemlje.
Istodobno, mnogi strani državljani sudjeluju u obrani Ukrajine od ruske agresije.
Čak 4,2 milijuna ljudi napustili Ukrajinu nakon rata
Naime, kako piše N1 Hrvatska Europski statistički ured nedavno je objavio podatak da je koncem veljače 4,2 milijuna ljudi, koji su napustili Ukrajinu nakon početka ruske agresije 24. veljače 2022. godine, imalo status osoba s privremenom zaštitom u Europskoj uniji.
Gotovo trećina raseljenih Ukrajinaca u EU, njih 1,28 milijuna, nalazi se u Njemačkoj. U Poljskoj ih je 957 tisuća, a u Češkoj 385 tisuća.
I Hrvatska je, kao članica Europske unije u skladu s odlukom Vijeća Europe o privremenoj zaštiti izbjeglih iz Ukrajine od 4. ožujka 2022. godine te odlukom o produljenju te odluke od 19. listopada prošle godine, omogućila privremenu zaštitu raseljenima zbog rata u Ukrajini.
U Hrvatskoj 24.965 raseljenih Ukrajinaca
U Ministarstvu unutarnjih poslova rekli su nam da je od 24. veljače 2022. do 14. travnja ove godine Hrvatska odobrila privremenu zaštitu za 24.965 raseljenih osoba iz Ukrajine.
Osim njih, kažu u MUP-u, 2.240 državljana Ukrajine ima odobren boravak u Hrvatskoj koji se ne odnosi na privremenu zaštitu. Od toga njih 2.018 ima odobren privremeni, a 222 stalni boravak. Također, 2.050 državljana Ruske Federacije ima odobren boravak u RH, od kojih 1.665 privremeni, a 385 stalni boravak.
Za troškove smještaja – 60 milijuna eura
Hrvatska iz državnog proračuna financira trošak stambenog zbrinjavanja raseljenim osobama koje su to zatražile. U MUP-u nam kažu da je na dan 15. travnja ove godine u kolektivnim smještajima bilo 1.608 raseljenih osoba iz Ukrajine, dok ih je u pojedinačnom smještaju bilo 2.947.
“Za troškove kolektivnog smještaja od 2022. godine utrošeno je 54.913.020,97 eura, dok je za troškove pojedinačnog smještaja utrošeno 6.760.685,79 eura”, rekli su nam u MUP-u, piše N1 Hrvatska.
Najveća država u Europi s više od 40,2 milijuna stanovnika
Međutim, Republika podsjeća da je od početka invazije Rusije na Ukajinu 24. veljače 2022. godine, u toj zemlji za sve punoljetne muškarce zabranjeno napuštanje zemlje.
“Svim ukrajinskim muškarcima u dobi od 18 do 60 godina zabranjeno je napuštanje zemlje. Mjera je usmjerena zbog potreba obrane Ukrajine i organizacije pravovremene mobilizacije”, priopćila je na dan invazije ukrajinska državna granična služba (DPSA).
Već prvog dana invazije svjetski mediji procijenili su da je tu zemlju napustilo oko 100.000 ukrajinskih građana. Ukrajina je, po svojoj površini od 603.700 četvornih kilometara, daleko najveća država u istočnoj Europi i broji 40.210.816 stanovnika (bez Krima).
/Republika/