Novi američki predsjednik Donald Trump u petak je potpisao Memorandum o daljnjim smjernicama za direktivu o privremenom ‘prekidu rada’ za svu postojeću inozemnu pomoć kako bi se provjerilo je li dodjela američke pomoći, u prvom redu Američke agencija za međunarodni razvoj (USAID), u skladu s Trumpovom politikom “Amerika na prvom mjestu”.
Ovom odlukom pogođene su i mnoge javne institucije, sve razine vlasti koje koriste razvojne projekte pomoći od USAIDA, ali i nevladine udruge i pojedini mediji koji, putem projekata, promoviraju slobode medija, prava LGBT populacije, prava migranata itd. Mnogi portali, od kojih je najveći broj iz Sarajeva i Banja Luke, a čije egzistiranje se temelji zahvaljujući pomoći USAID-a, sada je pod velikim znakom upitnika.
Kako izvješćuju svjetski mediji, Trump je pozvao djelatnike USAID-a da se pridruže naporima o promijeni dosadašnjih praksi o dodjeli američke pomoći diljem svijeta, a u skladu s njegovom politikom.
Također, Trumpova administracija zaprijetila je “disciplinskim mjerama” svakom osoblju koje ignorira ove naredbe, izdane u prvim danima novog američkog predsjednika.
Ova odluka pogoditi će mnoge zemlje, područja, nevladine udruge i vlasti diljem svijeta koji koriste američku pomoć u svojim projektima. Stopiran je rad i milijarde pomoći kojima SAD pomaže razvoj zemalja diljem svijeta, a ističe se da će visoki dužnosnici „osigurati da se, u najvećoj mjeri dopuštenoj zakonom, ne preuzimaju nove obveze za inozemnu pomoć“ sve dok američki državni tajnik Marco Rubio ne donese odluku nakon revizije.
Sjedinjene Države najveći su pojedinačni donator pomoći na globalnoj razini – u fiskalnoj godini 2023. isplatile su 72 milijarde dolara pomoći.
Od ove odluke Ureda za inozemnu pomoć koju je odobrio američki državni tajnik, izuzeto je vojno financiranje Izraela i Egipta, a Rubio je odobrio izuzeće i za hitnu pomoć u opskrbi hranom. Izrael godišnje prima oko 3,3 milijarde dolara inozemnog vojnog financiranja, dok Egipat prima oko 1,3 milijarde dolara.
Druge države koje su bile predviđene za takvo financiranje u 2025. uključuju Ukrajinu, Gruziju, Estoniju, Latviju, Litvu, Tajvan, Indoneziju, Filipine, Tajland, Vijetnam, Džibuti, Kolumbiju, Panamu, Ekvador, Izrael, Egipat i Jordan, prema zahtjevu koji je Kongresu uputila administracija bivšeg predsjednika Joea Bidena. Sada su ovi planovi na čekanju i provjeri od strane administracije novog američkog predsjednika.
„Ovo je ludost“, rekao je Jeremy Konyndyk, bivši dužnosnik USAID-a koji je sada predsjednik Refugees Internationala. „Ovo će ubiti ljude. Mislim, ako se provede kako je napisano u toj depeši… mnogi će umrijeti.“
Upozorenje zaposlenicima USAID-a
Oštro sročen dopis poslan u subotu prema više od 10.000 zaposlenika u USAid-u ponudio je daljnje smjernice za direktivu o “prekidu rada”, izdanu dan prije, a koja je učinkovito zamrznula američku inozemnu pomoć diljem svijeta. U memorandumu, koji je Reuters imao na uvidu i potvrđenih od nekoliko izvora, iznesena su očekivanja za radnu snagu o tome kako postići Trumpove ciljeve.
“Imamo odgovornost podržati predsjednika u ostvarenju njegove vizije”, napisao je Ken Jackson, pomoćnik administratora za upravljanje i resurse, u internom dopisu pod naslovom “Poruka i očekivanja od zaposlenika”.
“Predsjednik nam je dao ogromnu priliku da promijenimo način na koji pristupamo inozemnoj pomoći za desetljeća koja dolaze”, stoji u memorandumu.
Nakon što je preuzeo dužnost 20. siječnja, Trump je poduzeo korake prema ispunjenju svog obećanja o preurđenju američke birokracije za koju vjeruje da je bila neprijateljski raspoložena prema njemu tijekom njegovog prvog predsjedničkog mandata od 2017. do 2021. Preraspodijelio je ili otpustio stotine zaposlenih u saveznim agencijama.
Podsjetimo, nekoliko sati nakon što je preuzeo dužnost, Trump je naredio 90-dnevnu pauzu u stranoj pomoći kako bi provjerio je li usklađena s njegovim vanjskopolitičkim prioritetima. U petak je američki State Department izdao nalog za obustavu rada u cijelom svijetu čak i za postojeću i prisvojenu pomoć, dovodeći u pitanje milijarde dolara pomoći koja spašava živote.
Memorandum od petka šokirao je humanitarne skupine i zajednice koje pružaju razvojnu pomoć diljem svijeta. Iako se opseg direktive čini dalekosežnim, neizvjesnosti ostaju oko toga kako će se provoditi u budućnosti.
Pauza u trošenju inozemne pomoći znači “potpuni prekid”, rečeno je. Jedine iznimke su hitna humanitarna pomoć u hrani i vladini službenici koji se vraćaju na svoja radna mjesta, a izuzeća koja dopuštaju dostavu hitne hrane tijekom razdoblja pregleda zahtijevat će, kako se navodi, “detaljne informacije i obrazloženje”.
U memorandumu se navodi da će daljnja izuzeća zahtijevati dva nivoa odobrenja – jedan od čelništva USAid-a i drugi od američkog državnog tajnika Marca Rubia.
“Svi programi inozemne pomoći bit će podvrgnuti “sveobuhvatnom pregledu” tijekom pauze u potrošnji. Svako financiranje mora biti temeljito obrazloženo, svaki program pomno ispitan”, stoji u memorandumu. “Nepridržavanje ove direktive ili bilo koje od direktiva poslanih ranije ovog tjedna i u sljedećim tjednima rezultirat će disciplinskim mjerama”, rečeno je.
Zasebno, USAid je korisnicima programa pomoći poslao obavijest u kojoj im se naređuje da “odmah izdaju naloge za obustavu radova” i da “izmijene ili obustave postojeće ugovore”. Prošle godine SAD je osigurao 42% ukupne humanitarne pomoći Ujedinjenih naroda.
/Republika/