Donald Trump odlučio se za raketiranje vozila s iranskim generalom Kasimom Sulejmanijem, piše New York Times pozivajući se na neimenovani izvor iz Bijele kuće, nakon što je saslušao savjete Gine Haspel, direktorice CIA-e. Prva obavještajka SAD-a Gina Haspel poznata je po podržavanju “waterboardinga” pri ispitivanju zatočenika.
Ona nije bila ni za ni protiv Sulejmanijeve likvidacije, već je vrlo točno predvidjela mogući razvoj događaja, baš kao i model koji će Iran iskoristiti za osvetu, odnosno raketiranje američkih baza u Iraku, piše Večernji list.hr.
Trpjela velike kritike
Inače, Gina Haspel jedna je od najboljih obavještajki koje je CIA dosad imala, ali i prva žena na mjestu najmoćnije i najpoznatije obavještajne agencije. No ta “žena čelične kičme”, kako za nju govore u obavještajnim krugovima, prilično je kontroverzna.
Iako je nježne vanjštine i djeluje krhko, nipošto je ne treba smatrati nekim tko je zalutao na čelo CIA-e. Haspel je pristupila CIA-i osamdesetih, pred sam kraj hladnog rata koji se u to vrijeme vodio između SAD-a i SSSR-a. Iako iz tog razdoblja nema previše raspoloživih podataka, prvi strani tereni bili su joj u Africi te na Bliskom istoku u vrijeme Pustinjske oluje. Istaknula se kada su, uz njezinu pomoć, uhvaćena dvojica terorista povezana s bombardiranjem i napadom na jedno američko veleposlanstvo. I to je više ili manje sve što o njezinoj povijesti govori službena CIA-ina biografija jer je veći dio podataka strogo čuvana tajna.
Kritičari Gine Haspel, koji su se javili nakon što je predsjednik Trump upravo nju predložio da na čelu CIA-e zamijeni Mikea Pompea koji je postao ministar vanjskih poslova, tvrde da je ona bila jedna od najtvrđih koja je podržavala tehniku tzv. waterboardinga tijekom ispitivanja zatvorenika. Naime, Haspel je 2002. imenovana šeficom tajne baze CIA-e u Tajlandu, kodnog imena Mačje Oko, baze koja će kasnije u javnosti postati poznata po ispitivanju Al-Qa’idinih terorista, najblaže rečeno, nekonvencionalnim metodama. New York Times u veljači 2017. objavio je kako je upravo pod nadzorom Haspel obavljeno ispitivanje tzv. waterboardingom.
Prema zakonu o pristupu informacijama, prošle su godine objavljeni i zapisinici s ispitivanja, opisujući pri tome i proceduru koju su pojedini zatvorenici prolazili. Uz “waterboarding”, bilo je tu i bacanja zatvorenika o zidove, zajključavanja u tijesne ćelije, uskraćivanja odjeće i sna, vrijeđanja i psihičkih tortura…
Nakon službe u Tajlandu, Haspel je radila u protuterorističkom centru u Washingtonu, a potom je jedno vrijeme bila šefica CIA-inih postaja u Londonu i New Yorku.
Na kraju je imenovana zamjenicom direktora CIA-e, a odlaskom Mike Pompea u State Department, postala je direktorica cijele obavještajne agencije.
Izvanserijska u poslu
Iako je njezina prošlost u nekim elementima prilično “tvrda”, nema nikakve sumnje da je Haspel izuzetna analitičarka i obavještajka izvanserijskih sposobnosti i kapaciteta.
– Gina Haspel možda je najbolja i najspremnija osoba dosad predložena za mjesto direktora CIA-e – kažu poznavatelji obavještajne scene. I za takvo što doista nema sumnje. Analize koje je Haspel izrađivala, baš kao i posljednja analiza mogućih iranskih reakcija i razvoja događaja prema kojoj je Trump i donio odluku o Sulejmanijevoj likvidaciji, bile su apsolutno točne i vrlo pouzdane u velikom broju slučajeva. Relativno prljava prošlost, koja između ostalog uključuje ne samo mučenja zatvorenika već i uništavanje dokumenata, za što je Haspel u prošlosti bila i optužena, nisu joj odmogli.
– Ionako nisam nikada imao ništa protiv “waterboardinga” – rekao je predsjednik Trump tijekom govora 2016. godine.
(Izvor: Večernji list.hr)