PN: Unatoč činjenici što BiH sa SAD-om bilježi deficit, američki predsjednik Trump odredio je visoke carine. „Počevši od 1. kolovoza 2025., Sjedinjene Države će uvesti carinu od samo 30 posto na sve proizvode iz BiH koji se uvoze u SAD, pored svih postojećih sektorskih carina. Imajte na umu da je brojka od 30% znatno niža od onoga što je potrebno za uklanjanje trgovinskog deficita koji imamo s vašom zemljom “, naglašava Trump i to uz upozorenje kako će se roba koja bude prevožena preko drugih zemalja kako bi izbjegla ovu carinu, biti podložna još višoj carini. No, Trump u pismu otvara i druge mogućnosti za BiH. “Carina neće biti ako tvrtke iz BiH odluče graditi ili proizvoditi unutar SAD-a i tada ćemo učiniti sve da se odobrenja dobiju brzo, profesionalno i rutinski – drugim riječima, u roku od nekoliko tjedana”, navodi se u pismu.
Dok za države-članice EU danas ističe rok koji je dao američki predsjednik Donald Trump za postizanje trgovinskog sporazuma, za BiH je sve jasno – umjesto dosadašnjih, prosječnih 6,2% za našu zemlju to je 30% i to će vrijediti od 1. kolovoza ove godine. Trump na društvenoj mreži Truth Social objavio i pismo koje je poslao predsjedavajućoj Predsjedništva BiH ŽeljkiCvijanović, povodom uvođenja novih carinskih mjera. Kako je naveo, SAD su odlučile uvesti carinu od 30% na cjelokupan uvoz iz BiH jer se time pokušavaju ispraviti, kako je istaknuo, “dugoročni i uporni trgovinski deficiti” te piše kako carina neće biti ako tvrtke iz BiH odluče graditi ili proizvoditi u SAD-u.
Nova, daleko viša carinska stopa ozbiljno će pogoditi BiH iako naša zemlja sa SAD-om bilježi tek 1,5% od sveukupnog izvoza robe, što je ipak, prema podacima iz prošle 2024. godine, 233,71 milijun KM. No, prošle godine u BiH iz SAD-a uvezeno je skoro trostruko više – 633,43 milijuna KM robe, što znači da BiH s SAD-om ima trgovinski deficit, a ne obrnuto. No, kada je riječ o novom američkom predsjedniku Trumpu – on može kazati, napisati i provesti sve što poželi. S druge strane, neki ekonomski analitičari već sada smatraju kako bi BiH za SAD trebala uvesti nultu stopu carina što bi, prema njima, bio svojevrstan način podilaženju američkom predsjedniku i promjeni njegovog stava.
Trump: “SAD će uvesti za BiH carine od samo 30%”
Predsjednik SAD-a Donald Trump objavio je na društvenoj mreži Truth Social pismo upućeno predsjedavajućoj Predsjedništva BiH Željki Cvijanović, o uvođenju novih carinskih mjera. Kako navodi, “Sjedinjene Američke Države (SAD) su odlučile uvesti carinu od 30 posto na cjelokupan uvoz iz BiH”, uz tvrdnju da se “time pokušavaju ispraviti dugoročni i uporni trgovinski deficiti”.
Trump navodi kako “mu je velika čast što se obraća Predsjedništvu BiH, te da time potvrđuje snagu i posvećenost trgovinskih odnosa i činjenicu da su SAD pristale nastaviti saradnju s BiH, usprkos značajnom trgovinskom deficitu” te ističe kako su “odlučili krenuti naprijed, ali uz pravedniju i uravnoteženiju trgovinu”.
“Stoga vas pozivamo da sudjelujete u iznimnoj ekonomiji Sjedinjenih Država – tržištu broj jedan u svijetu, daleko ispred svih. SAD su imale četiri godine za razgovor o trgovinskim odnosima s BiH i zaključili smo da se moraju odmaknuti od ovih dugoročnih i vrlo upornih trgovinskih deficita koje uzrokuju bh. tarife i necarinske politike i trgovinske barijere. Naši odnosi, nažalost, nisu bili recipročni. Počevši od 1. kolovoza 2025., Sjedinjene Države će uvesti carinu od samo 30 posto na sve proizvode iz BiH koji se uvoze u SAD, pored svih postojećih sektorskih carina”, naglašava Trump i to uz upozorenje kako će se roba koja bude prevožena preko drugih zemalja kako bi izbjegla ovu carinu, biti podložna još višoj carini.
“Imajte na umu da je brojka od 30% znatno niža od onoga što je potrebno za uklanjanje trgovinskog deficita koji imamo s vašom zemljom”, ističe američki predsjednik u pismu prema Predsjedništvu BiH.
No, Trump u pismu otvara i druge mogućnosti za BiH. “Carina neće biti ako tvrtke iz BiH odluče graditi ili proizvoditi unutar SAD-a i tada ćemo učiniti sve da se odobrenja dobiju brzo, profesionalno i rutinski – drugim riječima, u roku od nekoliko tjedana”, navodi se u pismu.
Potom novo upozorenje: “Ako iz bilo kojeg razloga odlučite podići svoje carine, tada će sve što odlučite da povećate dodatno biti uračunato u ovih 30 posto koje mi naplaćujemo. Ove carine su nužne kako bi se ispravile godine tarifa, necarinskih mjera i trgovinskih barijera koje uzrokuju neodržive trgovinske deficite protiv SAD-a. Taj deficit, dodaje, predstavlja ozbiljnu prijetnju našoj ekonomiji, a uistinu i našoj nacionalnoj sigurnosti”, zaključuje Trump.
Ekonomist Čavalić predlaže 0% carinu za SAD
Pisma o uvođenju viših carina Trump je do sada poslao na adrese 14 država. On je, između ostalih, najavio da će od 1. kolovoza uvesti carine od 25% na robu iz Tunisa, Malezije i Kazahstana, 30% na robu iz Južne Afrike i BiH, 32% na uvoz iz Indonezije, 35% na robu iz Srbije i Bangladeša, 36% na Kambodžu i Tajland, te čak 40% na robu iz Laosa i Mjanmara. I to s istim uvjetima, mogućim olakšicama i upozorenjima kakve je poslao i prema BiH.
Prema podacima Ministarstva trgovine i ekonomskih odnosa, BiH sa SAD-om zapravo bilježi trgovinski deficit – on je 2022. godine iznosio 378,61 milijuna KM, 2023. to je bilo 298,23, a prošle godine deficit je iznosio 268,12 milijuna KM. Ipak, iako su bh donositelji odluka bili upoznati s novom carinskom politikom novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, a države cijelog svijeta ulagale napore za postizanje što povoljnijih trgovinskih sporazuma sa SAD-om, i ovaj put BiH je propustila blagovremeno reagirati te se se samo “čekalo razvoj situacije”, vjerojatno očekujući da će sve nekako mimoići BiH.
No, prema riječima ekonomski stručnjaka najveće posljedice Trumpovih carina osjetit će namjenska industrija koja je godinama gradila svoju poziciju na američkom tržištu.
Admir Čavalić, ekonomski analitičar, u razgovoru za N1 BiH komentirao je kako su Trumpove carine bile očekivane, kao i da je BiH posljednjih mjeseci dobila upozorenje, ali kako se ništa nije poduzelo po tom pitanju.
“Bilo je nekoliko inicijativa, ali se neke stvari nisu konkretizirale. Dobili smo 30 posto carina i time će biti najviše pogođena namjenska industrija”, kazao je Čavalić za N1 BiH, podsjećajući kako je bh namjenska industrija imala trend rasta na američkom tržištu.
“Ovo je jako loša vijest. Mislim da je vrijeme za djelovanje te da kroz bilateralne odnose pokušamo riješiti ovo pitanje. Građani će osjetiti samo neizravne posljedice. Pad izvoza u SAD može značiti manji potencijal plaća, kao i zaposlenosti naših radnika. Sve to utječe na život bh građana”, rekao je Čavalić.
On smatra kako BiH treba sniziti carine prema SAD-u. “Da budu carine za uvoz proizvoda iz Amerike na 0%, uz zahtjev da se ukinu ovih 30 posto carina na naše proizvode. Imamo samo tu opciju djelovanja. Nema smisla voditi trgovinski rat sa SAD-om. Kao što sam rekao, najviše će biti pogođena namjenska industrija, naoružanje. Također i neki proizvodi prerađivačke industrije. Ovo nije sekundarno tržište pa da izvodimo proizvode tamo gdje nismo konkurentni. Sada i to gubimo”, zaključuje Čavalić.
Najviše pogođena namjenska industrija
BiH je prošle godine u SAD izvezla robe u iznosu većem od 233 milijuna KM, dok je vrijednost uvoza iz SAD bila 190 milijuna. Najveći dio izvoza je namjenska industrije koja čini više od 60% ukupnog izvoza iz BiH u SAD, odnosno 135 milijuna KM, zbog čega će ovaj sektor podnijeti i najveći teret. Više od 50 milijuna KM su proizvodi metalske i elektro industrije, oko 15 milijuna KM proizvodi kemijske industrije, a manji dio izvoza se odnosi na prehrambenu i drvnu industriju.
Ginex, tvrtka iz Goražda koja proizvodi inicijalne kapsule koje se koriste u municiji, poznate kao kapisle, zaustavila je planove za širenje dok ne bude jasno kolika će carina biti na njezin izvoz u Ameriku.
EU bez konačnog dogovora sa SAD-om
Pregovarači EU-a nisu za sada uspjeli postići napredak u pregovorima o trgovini s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa i mogli bi tražiti produljenje ‘statusa quo’ kako bi izbjegli povećanja carina, rekli su krajem prošlog tjedna europski diplomati upoznati s pregovorima. EU je već izgubio nade da će postići sveobuhvatni trgovinski sporazum do isteka Trumpova roka 9. srpnja, ali nakon razgovora u Washingtonu nije sigurno da će uspjeti načelno dogovoriti niti blažu verziju sporazuma.
Europska komisija rekla je izaslanicima država članica kako vjeruje da je SAD spreman “pauzirati” sadašnje carine za partnere s kojima je postigao inicijalne dogovore, s mogućim blažim carinskim režimom ili izuzećima kasnije. Bez preliminarnog dogovora, američke carine za većinu uvoza porasle bi sa sadašnjih 10 posto na stopu koju je Trump odredio 2. travnja. Za EU to iznosi 20 posto.
/Desk/