Naime, kako se doznaje, Musa se izjasnio kako nije zadovoljan Ljubićevim političkim djelovanjem, a prvenstveno tijekom nedavnog posjeta predsjednika Hrvatskog sabora Željka Reinera Banja Luci, kada se, nakon razgovora vođenih u sjedištu Narodne skupšine RS dogodio incident. Namie, Reiner je tada odustao od davanja službene izjave novinarima jer nije bila istaknuta zastava Republike Hrvatske već samo entiteta Republika Srpska.
Također, ukoliko u susjednoj Hrvatskoj zbog aktualne političke krize, dođe do raspisivanja vanrednih izbora, Ljubić bi vrlo lako mogao izgubiti i svoje mjesto u Hrvatskom saboru jer, kako Republika doznaje, teško da bi više mogao biti kandidat za jednog od tri saborska zastupnika ispred tzv. “dijaspore”.
Ljubić, nakon što je prestao biti član HDZ 1990 i što je napustio tu stranku i priklonio se HDZ-u BiH, osim dužnosti predsjednika GV HNS-a nema nikakvu drugu dužnost. Ljubić je kao specijalist ortopedije dobar dio rata proveo u Sarajevu, gdje je radio kao šef Kliničkog centra Sveučilišta u Sarajevu i profesor na medicinskom fakultetu, a 1993. se zapošljava u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru.
Jedan je od osnivača HDZ-a 1990, svojevrsnoj alternativi HDZ-u BiH te je bio među najoštrijim kritičarima politike predsjednika te stranke Dragana Čovića. No, njegova stajališta se preko noći mijenjaju i kao predsjednik stranke s Čovićem nakon izbora 2010. i vrlo oštre kampanje, potpisuje međustranački sporazum što većina članstva nije primila s odobravanjem.
Članstvo ‘Devedesetke’ u srpnju 2013. odlučuje da je novi predsjednik Martin Raguž, a Ljubić se nakon toga vraća u HDZ BiH, za sobom ‘povukavši’ i nekoliko istaknutih članova poput Josipa Merdže, Damira Ljubića i Vese Vegara.
Nakon što mu prestaje mandat dopredsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH ne obnaša nijednu značajniju funkciju, a posljednjih godina spominje se u kontekstu jednog od najnepopularnijih političara u BiH.
Ovaj dugogodišnji političar-liječnik, koji godinama zagovara punu jednakopravnost i konstitutivnost Hrvata u BiH, radi još jedan u nizu “kompromisa” u svojoj političkoj karijeri: pristajanjem na uvrštavanje na listu za XI. izbornu jedinicu, daje do znanja da su Hrvati u BiH ‘hrvatska dijaspora’.
Ulaskom u Sabor RH, bivši predsjednik HDZ-a 1990 konačno je dobio satisfakciju za sve ono što je učinio u protekih pet godina, a prosječna bruto plaća od oko 27.000 kuna s pripadajućim beneficijama, omogućit će mu i visoku mirovinu.
Izvjesno je da je Ljubićeva politička karijera okončana odlaskom iz HDZ 1990, kada je postao “političar bez portfelja”, bez ikakve političke težine.
Dobro je prisjetiti se i sljedećih, povezanih tekstova:
dijaspora-izabrala-glasnovic-prvi-ljubic-drugi-suker-se-provukao-kroz-iglene-usi
glasnovicu-uvjerljivo-najvise-povjerenja-iz-bih-suker-ispao
(V.S./Republikainfo.com)