Ugledni britanski dnevnik The Guardian 2. siječnja objavio je stav Uredništva o, kako su naveli, “zarobljavanju države u Srbiji”, što su okarakterizirali kako “problem za Balkan i za EU”. “Pogrešni izbori potvrđuju da je Europa opterećena vladinom namjerom autoritarnog, etnonacionalističkog programa”, zaključuje se u Guardianovom stavu.
Tekst Guardiana prenosimo u cijelosti:
Prema riječima predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, nedavni parlamentarni izbori u zemlji bili su “najčišći i najpošteniji” u njezinoj povijesti. Oni su također bili trijumf za njegovu krivo nazvanu Srpsku naprednu stranku (SNS), koja je pobijedila uvjerljivo. Ali Organizacija za europsku sigurnost i suradnju imala je drukčiji stav.
Izbori od 17. prosinca, navodi se u izjavi međunarodnog tima promatrača, održani su u “nepravednim uvjetima”, poremećeni “pristranostima u medijima, pritiskom na zaposlenike u javnom sektoru i zlouporabom javnih resursa”.
Zabilježeni su slučajevi zastrašivanja i “ozbiljnih nepravilnosti”, uključujući kupnju glasova i namještanje glasova. Iznesene su i druge tvrdnje da su bosanski Srbi masovno dovoženi autobusima kako bi lažno glasovali u Beogradu.
Kršenje demokratskih normi i vladavine prava u Srbiji postupno se ubrzalo otkako je SNS preuzeo vlast prije više od deset godina – što je školski primjer procesa zarobljavanja države, koji nadzire predsjednik od 2017.
Autokratski nacionalist čiji su politički instinkti iskovani u Miloševićevo doba, Vučić, također koristi svoju moć i utjecaj za raspirivanje razdora na zapadnom Balkanu, gdje secesionističke kampanje etničkih Srba podržava Beograd. Ali ambicija da se Srbija uvuče u orbitu EU, te tako i dalje od ruskog utjecaja, utišala je zapadne kritike do kompromisne razine, osobito nakon invazije na Ukrajinu.
Ovaj emolijentni pristup uskoro bi mogao biti neuspješan. Dani prosvjeda uslijedili su nakon spornih izbora, nadovezujući se na rastući prosvjedni pokret protiv Vučića koji je započeo u ljeto. Prošlog vikenda deseci tisuća okupljenih na beogradskom trgu također su se suprotstavili vladavini Slobodana Miloševića i pozvali uglavnom šutljivu Europu da podrži njihov cilj. Kao znak gdje leže instinktivne simpatije vlade, Vučićeva premijerka, Ana Bnrabić, zahvalila je Rusiji na pružanju navodnih dokaza da su prosvjedi orkestrirani na zapadu.
Nagovještaji ponovnog regionalnog sukoba obećavaju da će Bruxelles i Washington nametnuti oštriji stav. U studenom je gospodin Vučić zlokobno predvidio da će 2024. donijeti “mnogo više sukoba i nemira” i na Kosovu i u Republici Srpskoj – etnički srpskom entitetu u Bosni i Hercegovini. U potonjem, separatistički vođa bosanskih Srba, Milorad Dodik, zaprijetio je da će pocijepati Daytonski mirovni sporazum iz 1995. u ime srpskog nacionalnog ujedinjenja. Na Kosovu – čiju neovisnost Beograd i dalje odbija priznati – ozbiljni sukobi na etnički srpskom sjeveru potaknuli su strahove od budućih pokušaja odcjepljenja.
Nade da će izgledi za članstvo u EU uvjeriti srpsku vladu da se pridržava demokratskih normi kod kuće i suzdrže se od potkopavanja susjednih država, pokazale su se neutemeljenima. Ali strateški cilj izolacije Rusije – također neostvaren – znači da Zapad i dalje Vučiću previše dopušta – da slijedi svoj autoritarni, etnonacionalistički program.
Kao jednog od glavnih ulagača u rastuću ekonomiju Srbije, velik dio stanovništva pozitivno gleda na EU i ima gospodarske i diplomatske utjecaje koje može iskoristiti ako to želi. Do sada je odlučivala ne činiti to, zbog razumljivog straha – koji dijeli administracija Joea Bidena – da će Balkan ostaviti još otvorenijim utjecaju Moskve i Pekinga. Ali dok se još više ukopava u istočnom dvorištu EU-a, tretiranje Vučića kao svojevrsnog izgubljenog sina koji će se na kraju popraviti – ne funkcionira, zaključuje u svom tekstu The Guardian.
/Desk/