Sezona je lubenica, a s njom i vječna dilema kupaca: kako među desecima ponuđenih plodova na tržnici ili u trgovini prepoznati onaj koji je savršeno sladak i zreo? Dok se mnogi i dalje oslanjaju na lupkanje i osluškivanje, društvenim mrežama u lipnju 2026. proširio se novi, brzi trik koji obećava nepogrešiv odabir u samo nekoliko sekundi.

Riječ je o takozvanom „pravilu dva prsta“, metodi koja je u kratkom vremenu osvojila kupce diljem svijeta prvenstveno zbog svoje praktičnosti i brzine.

Što je pravilo dva prsta i kako funkcionira?

Teorija iza ovog trika objašnjava da vanjski izgled kore često može zavarati – lubenica naizgled može djelovati privlačno, dok joj je unutrašnjost zapravo blijeda, bljutava i bez okusa. Kako biste to izbjegli, zagovornici ove metode savjetuju jednostavan postupak:

1. Na površini lubenice locirajte tamnozelenu prugu (prostor između svjetlijih dijelova kore).
2. Na tu tamnu prugu prislonite spojeni kažiprst i srednji prst.
3. Ako je tamna pruga široka otprilike kao vaša dva prsta, u rukama navodno držite zrelu, sočnu i slatku lubenicu.

Korisnici koji hvale ovaj trik vjeruju da šire tamne pruge na kori znače da je plod dulje i ravnomjernije sazrijevao na suncu. Samim time, biljka je imala više vremena za razvoj prirodnih šećera koji izravno utječu na njezinu aromu, teksturu i prepoznatljiv okus.

Upozorenje stručnjaka: Agronomi ističu da pravilo dva prsta nije stopostotno pouzdano jer širina pruga može ovisiti i o samoj sorti lubenice. Za siguran uspjeh, ovaj trik uvijek kombinirajte s tri tradicionalna i znanstveno utemeljena pokazatelja zrelosti.

Tri zlatna pravila za potpunu sigurnost

Kako kući ne biste odnijeli promašaj, prilikom kupnje obavezno provjerite sljedeća tri detalja:

• Žuta mrlja od ležanja: Okrenite lubenicu i pregledajte dio kore na kojem je ležala na zemlji dok je rasla. Ako je ta mrlja izrazito žute, kremaste ili čak narančaste boje, to je jasan dokaz da je prirodno dozrijevala na polju. Ako je mrlja bijela ili blijedozelena, lubenica je ubrana prerano i više neće dozrijeti.
• Zvuk pri kuckanju: Lagano pokucajte po kori šakom ili prstima. Zrela lubenica puna soka proizvest će dubok, zvonak i šupalj zvuk (poput bubnja). Ako je zvuk turoban, tup, plitak i zatvoren, plod je ili nezreo ili je već počeo trunuti i gubiti vlagu.
• Težina ploda: Podignite lubenicu. Uvijek birajte onaj primjerak koji se čini znatno težim nego što realno izgleda. Visoka težina u odnosu na veličinu dokaz je da je unutrašnjost maksimalno ispunjena vodom i sokom, što garantira savršeno ljetno osvježenje.

Objava Kako izabrati slatku lubenicu u nekoliko sekundi: Isprobajte pravilo dva prsta, ali obratite pažnju i na ove detalje pojavila se prvi puta na Republika.

Evo glavnih zdravstvenih prednosti agruma, uz nekoliko savjeta kako najbolje iskoristiti njihovu sezonu.

Njihov vitamin C opravdava sav trud

Agrumi su poznati po visokom sadržaju vitamina C — i to s dobrim razlogom.

Jedna pupasta naranča sadrži 83 miligrama vitamina C, a polovica crvenog grejpfruta sadrži oko 46 miligrama. Oba ploda mogu vam uvelike pomoći da zadovoljite preporučenih 75 do 90 miligrama dnevno.

Vitamin C igra važnu ulogu u vašem imunološkom sustavu, kaže Natalie Allen, dijetetičarka i klinička izvanredna profesorica nutricionizma na Sveučilištu Missouri State. Ovaj vitamin — koji se smatra esencijalnom hranjivom tvari jer ga tijelo ne može samo proizvesti — pomaže u stvaranju stanica koje čine vaš imunološki sustav, rekla je. Također pomaže tim stanicama u lociranju i borbi protiv infekcija.

Vitamin C također pridonosi zacjeljivanju rana i rastu tkiva, pa održava vašu kožu, mišiće i krvne žile zdravima, kaže gđa Allen. Osim toga, ovaj nutrijent pomaže vašem tijelu da apsorbira “ne-hemsko željezo”, odnosno željezo iz hrane biljnog podrijetla poput leće i špinata.

Neće izliječiti prehladu, ali bi je mogli skratiti

Nema dokaza da vitamin C može izliječiti sezonske bolesti, kaže Alex Kojo Anderson, profesor nutricionističkih znanosti na Sveučilištu Georgia.

“Ako ste već prehlađeni i uzmete vitamin C, to neće imati velikog utjecaja”, rekao je.

Međutim, redovito unošenje preporučene dnevne doze vitamina C (uključujući dane kada ste zdravi) može pomoći imunološkom sustavu da obavlja svoj posao, što bi moglo skratiti trajanje prehlade kada se ona pojavi. Jedna meta-analiza iz 2013. otkrila je da je konzumiranje najmanje 200 miligrama vitamina C dnevno pomoglo ljudima da prebole običnu prehladu oko 8 posto brže.

Analiza se fokusirala na vitamin C iz dodataka prehrani, a ne iz samih agruma, ali dr. Anderson ističe kako je najbolje vitamin C dobivati iz cijelog voća. Kada jedete cijeli plod, dobivate i druge nutritivne prednosti — poput vlakana blagotvornih za probavu, vode za hidrataciju i drugih mikronutrijenata — koje nećete pronaći u praškovima, gumenim bombonima ili tabletama.

Mogu pomoći u smanjenju upala

Kronična upala može povećati rizik od raka, bolesti srca i dijabetesa. Vitamin C u agrumima je antioksidans koji pomaže u ograničavanju tih upala, kaže Christiane Meireles, dijetetičarka i klinička izvanredna profesorica na Školi za medicinske sestre pri Zdravstvenom znanstvenom centru Sveučilišta Texas u San Antoniju.

Agrumi sadrže i druge spojeve, poput karotenoida, koji mogu djelovati kao antioksidansi. To dodatno pridonosi njihovim protuupalnim prednostima, kaže dr. Meireles.

Kako uživati u njima

• Birajte naranče umjesto soka. Cijeli plodovi su najbolji izbor kada je riječ o maksimalnom unosu hranjivih tvari. Kada cijedite agrum, gubite velik dio njegovih korisnih vlakana, kaže dr. Meireles. Također, budući da je potrebno nekoliko plodova za jednu čašu soka, na taj način obično unosite više šećera i kalorija.
• Budite oprezni s interakcijama s lijekovima. Grejpfrut i sok od grejpfruta mogu ometati djelovanje nekih lijekova blokiranjem enzima koji pomaže u metabolizmu određenih lijekova. Zbog toga više lijeka ulazi u vaš krvotok, što povećava rizik od nuspojava. U drugim slučajevima, uključujući uobičajene lijekove za štitnjaču, grejpfrut može imati suprotan učinak i blokirati apsorpciju lijeka. Ako uzimate lijekove na recept, gđa Allen preporučuje da se posavjetujete s liječnikom prije konzumacije grejpfruta.
• Ne bacajte koru. Neka istraživanja sugeriraju da ulja citrusa u vanjskom sloju kore sadrže vlastite antioksidanse koji mogu pogodovati vašem zdravlju, kaže dr. Meireles. Dodavanje korice citrusa (zesta) u jela može vam pomoći da iskoristite te potencijalne prednosti.

Objava Koliko je citrusno voće zapravo zdravo? pojavila se prvi puta na Republika.

U istraživanju je sudjelovalo 150 odraslih osoba između 18 – 65 godina koji su patili od funkcionalne konstipacije – manje od sedam pražnjenja tjedno, pri čemu su barem četvrtina bile tvrde i male stolice. Sudionici su u prosjeku unosili manje od 15 g vlakana dnevno, dok se preporučuje unos između 22 – 34 g, ovisno o dobi i spolu.

Sudionici su podijeljeni u tri skupine:

• prva je svakodnevno konzumirala oko 90 g (pola šalice) mješavine suhih šljiva, grožđica i marelica
• druga je dobivala voćne sokove s jednakim količinama sorbitola i kalorija
• treća je pila voćni sirup bez vlakana, ali kalorijski jednak.

Nakon četiri tjedna prva skupina imala je prosječno 1,3 spontana pražnjenja više tjedno i povećanje težine stolice za više od 21 g dnevno.
Oni koji su pili sokove također su imali poboljšanja, ali manja – prosječno osam grama manji porast težine stolice u usporedbi sa skupinom koja je jela suho voće, uz više prijavljenog “kruljenja” u trbuhu.

Zašto su suhe šljive i smokve tako učinkovite?

Stručnjaci smatraju da kombinacija vlakana i sorbitola u suhom voću potiče kretanje crijeva na više načina. Vlakna vežu vodu i povećavaju volumen stolice, dok sorbitol dodatno omekšava stolicu i olakšava njezino izbacivanje.

Također se sumnja da fermentacija ovih sastojaka u crijevima mijenja mikrobiom, što dodatno poboljšava rad probavnog sustava.

Mjera je ključ

Iako su rezultati obećavajući, stručnjaci upozoravaju da prevelike količine suhog voća mogu izazvati nuspojave poput nadutosti, plinova pa čak i proljeva, osobito kod osoba s osjetljivim crijevima poput onih koji imaju sindrom iritabilnog crijeva.

Kako uključiti suho voće u prehranu?

Dr. Simon Steenson, voditelj istraživanja s King’s Collegea u Londonu, za Everyday Health savjetuje da suho voće postupno uvedemo u prehranu:

• dodajte ga u zobene pahuljice ili jogurt za doručak
• ponesite ga sa sobom kao međuobrok
• napravite vlastiti miks sjemenki i suhog voća
• paralelno povećajte unos svježeg voća, povrća, mahunarki i cjelovitih žitarica

(izvor: krenizdravo.com)

Objava Pomaže li suho voće stvarno kod zatvora? pojavila se prvi puta na Republika.

Izduženog oblika i tamnoplave boje, bobice haskapa (Lonicera caerulea) na prvi pogled podsjećaju na križanca između borovnice i šljive. Ime im potječe iz jezika domorodačkog naroda Ainu s japanskog otoka Hokkaida, koji su ovo voće s blago kiselo-slatkom notom cijenili kao simbol dugovječnosti i to s potpunim pravom. Nutritivno bogate i prepune antioksidansa, bobice haskapa doista opravdavaju taj status i u suvremenoj prehrani. Plodovi biljke sazrijevaju krajem travnja i početkom svibnja, a biljka preživljava i na ekstremno niskim temperaturama i do minus 40 °C. Ipak, jedno treba imati na umu.

– Nažalost, iako je sama biljka pa i cvjetovi haskapa otporni na hladnoću, mladi tek zametnuti plodovi nisu pa su zadnjih godina učestale štete od mraza – kaže jedan od prvih uzgajivača haskapa na ovim prostorima Goran Žabić iz istoimenog OPG-a.

Odlične su svježe i smrznute

Unatoč temperaturnoj otpornosti nježna koža bobice haskapa ima sličnu plavo ljubičastu boju kao borovnica, a sočna unutrašnjost mesa te sitne sjemenke plodu daje kvalitetu za koju možemo opravdano ustvrditi da se topi u ustima. Okus je jedinstven – sladak, blago kiselkast zbog obilja vitamina C kojim haskap obiluje te osvježavajuć. Haskap bobice mogu se konzumirati svježe ili smrznute. Odlične su primjerice za desertne preljeve, smoothieje, džemove ili sokove.

Haskap se kod nas uglavnom uzgaja u eko voćnjacima, zbog svoje otpornosti na većinu biljnih bolesti i nametnika pa ne može dugo održati svježinu nakon berbe. Drugim riječima, ne tretira se raznim kemikalijama za skladištenje. Također, plodovi se beru tek kad su u potpunosti zreli, ali unatoč svemu bobice će u hladnjaku će zadržati svježinu oko pet do šest dana.

Ipak, većina ljubitelja ove bobice smrzava.

– Haskap je idealan za zamrzavanje. Zadržava okus, ima jedinstvenu purpurnu boju koja obogaćuje sve slastice u koje dodate haskap i nimalo ne gubi na nutritivnoj vrijednosti – kaže Žabić.

Strpljenje, ali i mentalna dobrobit

Budući da su bobice vrlo nježne haskap se bere ručno. S druge strane, logično, mehaničkom berbom dolazi do oštećivanja ploda. Iako se to čini mukotrpno, radnja ručnog branja itekako može imati ljekovita svojstva na naše mentalno zdravlje.

– Berač ubere tek nešto više od kilograma haskapa po satu zbog čega je ova biljka skuplja od ostalog bobičastog voća, a cijenu joj podižu i spori rast same biljke, ekološki uzgoj te niski prinosi po hektaru. Volim usporediti voćnjak haskapa s vinogradom u kojem ima posla cijele godine i u kojem se za razliku od grozdova beru bobica po bobica – kaže uzgajivač Žabić koji unatoč svemu i dalje ustraje u proizvodnji ovih iznimno zdravih i ukusnih plodova.

Zdravstvene dobrobiti

Haskap je naime izvrstan izvor antioksidansa, vitamina A i C, vlakana, željeza i kalija. Ovo se voće u japanskoj narodnoj medicini koristi za smanjenje rizika od hipertenzije, glaukoma, srčanog udara, anemije, malarije, osteoporoze i gastrointestinalnih bolesti.

Haskap aktivira osjetljivost na inzulin

Plodovi haskapa su bogat izvor hranjivih tvari i bioaktivnih spojeva. Predstavljaju vrijedan izvor prirodnih fitonutrijenata, kao što su polifenoli, flavonoidi, antocijanini i minerali. Antocijanini su biljni pigmenti koji daju boju voću i povrću poput šljiva, borovnica, rajčica, a haskap uglavnom sadrži krizantemin ili C3G kako se ovaj spoj obično naziva u raznim suplementima za prehranu.

Sve je više istraživanja poput ovog iz 2023. objavljenog u časopisu Antioxidants koja C3G povezuju s mnogim korisnim učincima na zdravlje. Spomenuta studija pokazuje da C3G aktivira enzim AMPK što rezultira smanjenjem glukoneogeneze u jetri i povećanjem osjetljivosti na inzulin. Također, C3G inducira staničnu senescenciju i apoptozu u stanicama raka jetre pod oksidativnim stresom, što ukazuje na njegov antikancerogeni potencijal.

Haskap sadrži najviše krizantemina u biljnom svijetu jer se za razliku od ostalog voća i povrća ovaj prirodni pigment nalazi u cijeloj bobici. Uz to, korisno je ponoviti da antocijanini imaju:

• antidijabetičko
• antikancerogeno
• protuupalno i antimikrobno djelovanje

Djeluju protiv pretilosti te kao prevencija od kardiovaskularnih bolesti.

Vitamin C također je snažan antioksidans i pomaže tijelu u formiranju i održavanju vezivnog tkiva poput kože i kostiju. Ovaj esencijalni nutrijent koje tijelo ne može proizvesti samo, moramo unositi kroz hranu ili suplemente. Vrijedno je spomenuti da 100 grama haskapa sadrži 60 posto dnevnog preporučenog unosa vitamina C. Ukupni šećeri prosječno čine oko 7,20 posto biomase ploda, a dominantni su glukoza i fruktoza. Lipidi čine samo 1,50 posto, od čega su oko 0,90 posto masne kiseline. Oko 15 posto mase ploda čine vlakna, dok organske kiseline čine 12 posto.

Što su antioksidansi i slobodni radikali?

Antioksidansi, odnosno spojevi koji se proizvode u tijelu i nalaze se u hrani, pomažu u obrani stanica od oštećenja uzrokovanih štetnim slobodnim radikalima. Oni pak u tijelu nastaju kao odgovor na stres i upalu koji mogu oštetiti ljudski DNK i druge važne strukture u stanicama. Kronični oksidativni stres može povećati rizik od kroničnih stanja kao što su bolesti srca, dijabetes tipa 2 i rak. Haskap se zato pokazao kao odlična obrana koja ima do 1,6 puta više antioksidansa od borovnice i preko četiri puta više od jagode. Stoga, ovo moćno voće zaslužuje mjesto na stolu svakoga od nas.

(izvor: zivim.hr)

Objava Haskap – Povećavaju osjetljivost na inzulin, snižavaju tlak i štite od raka pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon dvije godine koje je obilježila rekordna inflacija, naročito cijena hrane, rast cijena u 2024. je usporio, ali je i dalje na razini većoj od europskog prosjeka i prijašnjih procjena stručnjaka. Unatoč usporavanju inflacije, Hrvatska narodna banka prognozira da će u ovoj godini rast cijena hrane ponovo ubrzati na 4,7 posto, a daljnji udar na potrošače potvrđuju i stručnjaci i domaći proizvođači. Mliječni proizvodi, meso, ulje, kakao i kava mogli bi najviše poskupjeti, blagi rast cijena očekuje se i u kategoriji voća i povrća, a cijene žitarica, napose soje, mogle bi se smanjiti.

Konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu Zvjezdana Blažić kaže da svi trendovi pokazuju da cijene hrane i dalje rastu na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. U Hrvatskoj su stope rasta još uvijek vrlo visoke iako su sva predviđanja tijekom prve polovice godine išla u smjeru stabilizacije i usporavanja rasta. Konkretno, indeks cijena hrane Organizacije za prehranu i poljoprivredu u listopadu je porastao čak 2 posto u odnosu na rujan. Kada se usporedi s vrhuncem iz prve polovice 2022., niži je za 20 posto, no u listopadu je porast potrošačkih cijena hrane i bezalkoholnih pića na godišnjoj razini bio vrlo visokih 4,8 posto. U Europskoj uniji kreće se oko 2 posto.

– Cijene mliječnih proizvoda nisu rasle u tolikoj mjeri kao diljem EU, a kako sami zadovoljavamo manje od pola vlastitih potreba, možemo očekivati daljnji rast cijena mlijeka i maslaca. Isto je i sa svinjetinom, kojoj je cijena kod nas znatno pala, a u EU raste, pa ćemo zbog male domaće proizvodnje slijediti taj trend – govori konzultantica Blažić.

Dodaje da će cijene poljoprivrednih sirovina, nakon blagog rasta u 2024., ove godine ipak padati zbog poboljšanja uvjeta opskrbe.

Poljoprivredni stručnjak Ivan Malić ističe da treba razlikovati neke opće trendove cijena u odnosu na trendove u sektorima koji su najjače pogođeni klimatskim promjenama. Trenutačno su to kava i kakao zbog ekstremnih vremenskih uvjeta, a na prinose maslina utjecala je suša, pa će ulje biti skuplje.

– U tim je sektorima teško išta planirati, ali generalno je jasno da će i u budućnosti postojati manjak klimatski osjetljivih roba. S druge strane, velika skupina osnovnih namirnica, kao što su brašno, ulje, meso, mlijeko ili jaja, doživjela je značajnu korekciju cijena u odnosu na vrhunce cijena u 2023. godini – govori Malić.

Iako više toliko ne osjećamo posljedice pandemijske i ukrajinske krize, naglašava da su cijene rada, kapitala i energenata ostale veće, pa je nemoguć povratak na prijašnje cijene.

Prema podacima Eurostata, od 2015. do studenog 2024. u Hrvatskoj je hrana poskupjela 48 posto, malo više od prosječnog poskupljenja u EU, koje iznosi 45 posto. Najveća razlika između hrvatskog povećanja u odnosu na prosječno u Europskoj uniji zabilježeno je u slučaju šećera (58 posto u Hrvatskoj prema europskih 44 posto) i kruha, koji je kod nas poskupio 68 posto u odnosu na europskih 46 posto.

– Ako gledamo rezultate trgovaca i pekara, jasno je da su dobro iskoristili posljednje tri godine. To je na neki način dobro, naročito za pekarsku industriju, koja je prije ovog razdoblja poslovala niskoprofitabilno, što je ugrožavalo njezin razvoj. Tržište će regulirati cijene kruha jer je u EU ono dovoljno veliko da ne dopušta značajna i dugoročna odstupanja – kaže Malić.

Najveća je razlika u korist Hrvatske ona u poskupljenju maslaca, koji je od 2015. godine kod nas poskupio 72 posto, a na razini Unije 85 posto. Meso je u Hrvatskoj u istom razdoblju poskupjelo za 40 posto (najviše janjetina – 47 posto), riba i morski plodovi 42 posto, jaja 55 posto, povrće je u studenom 2024. bilo skuplje 48 posto, a voće 36 posto, što je čak deset postotnih bodova manje nego na razini EU. I na nacionalnoj i na europskoj razini najviše je poskupjelo maslinovo ulje (98 odnosno 92 posto).

Zvjezdana Blažić upozorava da bi za preciznu analizu najprije trebalo analizirati početnu bazu jer je u promatranom desetogodišnjem periodu došlo do značajnih promjena u hrvatskoj proizvodnji, ali i u potrošnji i navikama potrošača.

– Kvaliteta je značajno porasla, a velika potrošnja uvjetovana potrošnjom u turizmu sigurno je utjecala na tako visok rast cijena, koji nije bio zabilježen ni u jednoj drugoj zemlji EU. Osim toga, domaćom proizvodnjom ne možemo korigirati cijene na domaćem tržištu, pa smo izloženi vrlo visokim uvoznim cijenama. Ipak, treba uzeti u obzir da mnoge zemlje u EU, primjerice Njemačka, Poljska i Mađarska, imaju veći rast cijena od onog iz 2015. nego što je imala Hrvatska – naglašava.

Marijo Puškarić u svojem poljoprivrednom obrtu Agro Puškarić u Kaniškoj Ivi uzgaja industrijski krumpir za proizvodnju čipsa, luk, češnjak, soju, žitarice, pivski ječam te žitarice i kukuruz za silažu. Očekuje da će cijena žitarica ostati na razini ove godine (plus-minus 5 posto), a da će cijene povrća rasti između 5 i 15 posto.

– U proizvodnji povrća oko pola cijene čini ljudski rad, pa bi najviše mogle poskupjeti vrste kao što su salate, češnjak ili paprika, koje zahtijevaju puno ručnog rada. Budući da su rasli troškovi rada, energenata i potrošnog materijala, to se mora odraziti i na cijenu povrća – govori Puškarić. Cijena rada je, dodaje, u protekle dvije godine porasla za 40 posto, a cijena sadnog materijala se udvostručila. To nisu mogli zanemariti, ali su se trudili da cijena bude “maksimalno minimalna”.

Klimatske promjene značajno su promijenile način njihova rada. Zalijeva se češće, gotovo sve kulture sade se ili siju oko 20 do 25 dana ranije nego prije nekoliko desetljeća, no globalno zagrijavanje stvorilo je i jednu prednost. Nakon žetve žitarica i berbe luka, češnjaka i ranog krumpira, na isto se mjesto sadi kukuruz, koji se pokazao kao najstabilniji kad je riječ o prinosu. Ista poljoprivredna površina tako im donosi dva prihoda, što je prije 20 godina bilo nezamislivo. Ipak, sve je to nemoguće bez vode.

– Hrvatska bi trebala navodnjavati barem 60 posto poljoprivrednih površina u sljedećih 20, a možda čak i sljedećih deset godina. Bez toga nema održivog ekonomskog poslovanja – smatra vlasnik obrta Agro Puškarić.

Ipak, sumnja da će se to zaista i dogoditi jer, kako kaže, ni poljoprivrednici ni država ne shvaćaju koliki nam problem već sada stvaraju klimatske promjene. Iako su dobro zamišljene, i europske potpore mogu postati kontraproduktivne.

– Dio poljoprivrednika zbog njih više ne razmišlja poduzetnički. Postaju ovisni o subvencijama i samo čekaju da vide hoće li proizvodnja uspjeti, pa da im, ako ne uspije, netko da novac za preživljavanje. Umjesto da razmišljaju kako mogu sami unaprijediti poslovanje – kritičan je Marijo Puškarić. Dodaje da proizvođači ne bi smjeli svoju neproduktivnost naplaćivati kroz veće cijene proizvoda.

Prema izračunu HNB-a, kumulativni porast cijene hrane u Hrvatskoj od lipnja 2021. do listopada 2024. godine iznosi oko 35 posto. Ipak, Ivan Malić kaže kako, za razliku od prehrambene industrije koja je uspjela bolje kontrolirati inflatorne pritiske i svoj dio tereta prebaciti na krajnjeg potrošača, primarna poljoprivredna proizvodnja od toga nije profitirala. Posljednje tri godine tako su kumulativno tek prosječne poljoprivredne godine.

– Proizvodnja uljarica i žitarica jako je dobro prošla samo 2022. godine. U 2023. je zabilježila visoke gubitke, a 2024. nije donijela značajan oporavak, pa će stabilizacija trajati cijelu 2025. godinu. Ima i svijetlih primjera: ojačali su sektori tova junadi i svinjogojstvo na dobrim cijenama žive stoke u posljednje dvije godine. U periodima je sektor jaja i peradarstva dobro zarađivao, kao i maslinari – pojašnjava.

Zvjezdana Blažić kaže da će u 2025. godini, osim klimatskih promjena i globalnih političkih događaja i sukoba, cijene hrane u Europskoj uniji biti pod utjecajem trgovinskog sporazuma EU i južnoameričkog bloka Mercosur koje čine Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj, vrlo jaki poljoprivredni proizvođači. Osim toga, nakon što bude poznat njihov opseg, moći će se procijeniti i učinak uvođenja carina koje najavljuje Donald Trump.

– Cijene poljoprivrednih sirovina (žitarica, uljarica, šećera, mlijeka, svih vrsta mesa) formiraju se na svjetskim burzama i na njihovo kretanje znatno više utječu geopolitički odnosi iako ovise i o kretanju proizvodnje u glavnim proizvodnim bazenima uslijed vremenskih prilika – govori konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu.

Osim toga, na cijene voća, povrća i nekih vrsta mesa, jaja i prerađene hrane značajno utječu lokalne prilike i regionalna proizvodnja, a pojava bolesti može poremetiti potrošnju pojedinih vrsta mesa na globalnoj razini.

Ivan Malić smatra da će klimatske promjene i geopolitički odnosi u budućnosti jednako utjecati na cijene hrane.

– Klimatske će promjene štetiti europskoj poljoprivredi, a pogodovati, primjerice, ruskoj poljoprivredi jer je ta zemlja sjevernije, pa će joj zatopljenje donijeti dodatne mogućnosti, a nama na jugu Europe će ih smanjiti. U tom trenu i hrana postaje geopolitika i oružje kao što je sada energija – objašnjava.

Malić smatra da to što Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane za vlastite potrebe ne stvara nikakav problem po pitanju kvalitete i ponude na policama za krajnje potrošače, no iz perspektive nacionalne sigurnosti i ruralnog razvoja, to jest velik problem. Puškarić dodaje da stabilna proizvodnja na domaćem tržištu donosi i stabilnost cijena. Ovisnost o uvozu stvara probleme ili proizvođačima ili kupcima.

– Ovako u slučaju suficita u svijetu, višak voća i povrća dolazi i na naše tržište, stvara pritisak na naše proizvođače te ih, de facto, uništava. S druge strane, kada takve robe nedostaje, cijene idu u nebo, a to najviše osjete potrošači koji te namirnice kupuju – kaže Puškarić.

Kada je riječ o kretanju cijena hrane, valja uzeti u obzir još jedan faktor – potrošnju. Zvjezdana Blažić smatra da teško možemo očekivati neko značajnije usporavanje cijena jer hrvatski građani velik dio kućnog budžeta troše upravo na hranu i piće.

– Na našem maloprodajnom tržištu promet u trgovinama koje se bave prodajom hrane, pića i duhana čine trećinu ukupnog maloprodajnog prometa, što je jako velik udio u prometu trgovine. Država također svoj rast BDP-a temelji na vrlo značajnoj potrošnji građana – objašnjava. Dodaje da će, s obzirom na veliko povećanje plaća, teško doći do promjene trendova potrošnje koji će potaknuti spuštanje cijena.

– Potrošači bi ipak trebali paziti što kupuju, koliko im hrane stvarno treba, umjesto da kupuju impulzivno pa bacaju viškove. Bacanje hrane je štetno i za naše novčanike i za okoliš, a što je potrošnja veća, veće su i cijene – zaključuje.

(Izvor: jutarnji.hr)

Objava Nova godina – nova poskupljenja pojavila se prvi puta na Republika.

Konzumacija tek samo jednog avokada tjedno smanjuje rizik od srčanih bolesti oko 20 posto, otkriva najnovija znanstvena studija.

Studiju je proveo Harvard TH Chan School of Public Health u Bostonu i objavljena u časopisu American Heart Association (JAHA), uključivala je 68.786 žena iz zdravstvene studije NHS-a i 41.701 muškarca iz studije praćenja zdravstvenih djelatnika.

Sudionici studije upitani su o njihovoj prehrani i morali su ispuniti upitnike kako bi utvrdili koliko često su jeli određene stvari na početku studije, a zatim jednom svake četiri naredne godine.

U sljedećih 30 godina zabilježeno je 9.185 slučajeva srčanog udara i 5.290 moždanih udara među ispitanicima studije. Nalazi studije zaključuju da je veći unos avokada povezan s nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti kod ispitanika oba spola za između 16 i 22 posto.

Naša studija pruža dodatne dokaze da unos nezasićenih masti biljnog porijekla može poboljšati kvalitetu prehrane i važna je komponenta u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, ističe dr. Lorena Pacheco, glavna autorica s Harvard TH Chan School of Public Health u Bostonu.

Avokado je izvrstan izvor vlakana, vitamina C, E, K, B5 i B6, kao i riboflavina, niacina, folne kiseline, magnezija i kalija. Zdrave masnoće u voću također pomažu u mršavljenju, jer vas duže drže sitima.

Iako niti jedna hrana nije rješenje za rutinsku zdravu prehranu, ova studija je dokaz da avokado ima moguće zdravstvene prednosti. Ovo je obećavajuće jer se radi o namirnici koja je popularna, dostupna, poželjna i lako uključiti u obroke… kod kuće i u restoranima, smatra dr. Cheryl Anderson, predsjednica Vijeća za epidemiologiju i prevenciju Američkog udruženja za srce.

(Izvor: JAHA)

Objava Čudesan plod: 30-godišnja studija otkrila da konzumacija samo jednog avokada tjedno smanjuje rizik od srčanih bolesti za 20 posto pojavila se prvi puta na Republika.

Argentinska vlada objavila je da je s maloprodajnim tvrtkama postigla dogovor o zamrzavanju cijena više od tisuću prehrambenih i proizvoda za kućanstvo na 90 dana kako bi se obuzdala inflacija.

Argentinsko gospodarstvo oporavlja se od višegodišnje recesije i cijene rastu gotovo 50 posto godišnje, napominje Reuters.

“Moramo zaustaviti lavinu kako hrana ne bi ograničavala kupovnu moć radnika”, izjavio je u priopćenju objavljenom u srijedu državni tajnik za unutarnju trgovinu Roberto Feletti.

“Košarica osnovnih prehrambenih proizvoda činila je u prosincu 2019. devet posto prosječne plaće a u zadnjem mjerenju 11 posto”, naglasio je Feletti.

Vlada lijevog centra doživjela je udarac na primarnim izborima u rujnu, a birači će na izbore za Kongres izaći 14. studenoga, podsjeća Reuters.

(izvor: Hina)

Objava Argentina zamrznula cijene hrane kako bi obuzdala inflaciju: ‘Moramo zaustaviti lavinu‘ pojavila se prvi puta na Republika.

Meso i jaja jedu se prema vlastitom izboru i zapravo su prilog povrću. Pije se dovoljno vode i zeleni čaj, koji obiluje polifenolima, uključujući katehine, spojeve koji sprečavaju rast novih krvnih žila nužnih za razvoj i širenje raka. To je ukratko kakva treba biti prehrana tijekom liječenja onkološke bolesti. Nakon aktivne faze liječenja, dugoročno je bolje za zdravlje i dalje se pridržavati takve prehrane.

Čišćenje od toksina

Namirnice sinergijski potiču naše zdravlje. Zato je važno da je prehrana raznolika. Voće, povrće i mahunarke osiguravaju vlakna koja su nam nužna u probavljanju hrane, detoksikaciji organizma, odnosno u čišćenju od toksina te potiču rast korisnih bakterija u organizmu, a smanjuju rast onih patogenih. Dobra crijevna mikroflora važna je za pravilan rad imunosnog sustava, koji nam pomaže u izlječenju od raka.

A što je to u namirnicama što nas liječi i kako one pomažu zdravlju?

Kaže se da je zeleno lisnato povrće najzdravije povrće, a bobičasto voće najzdravije voće. Sumporni spojevi, u prvom redu u kupusnjačama (sve vrste kelja, kupus, brokula, raštika, cvjetača, kineski kupus, koraba, rikula), mogu očistiti organizam od toksina te spriječiti oštećenja DNK, što je osobito važno u borbi protiv raka. Savjetuje se ovo povrće jesti od tri do pet šalica tjedno.

Bobičasto voće druga je skupina namirnica koju treba jesti što češće. Uz to što čuva zdravlje mozga i krvnih žila, ima antikancerogeni potencijal zahvaljujući obilju vitamina, među njima i vitamina C, snažnog antioksidansa koji neutralizira slobodne radikale, a upravo oni, ako su aktivni, oštećuju stanice. Slobodni radikali i inače se stvaraju u našem organizmu, no zdravlje ugrožavaju ako ih je previše na pogrešnom mjestu. Raznolika prehrana osigurava da ih je manje, odnosno da su stanice zaštićenije od oksidativnog stresa. Uz vitamine koji djeluju antioksidativno, i fitokemikalije u bobičastom voću pomažu u sprečavanju raka. Primjerice, elagična kiselina iz bobičastog voća kao što su maline i jagode u istraživanjima je pokazala sposobnost blokiranja metaboličkih puteva koji dovode do nastanka karcinoma. Na sličan način djeluju i druge fitokemikalije iz bobičastog voća.

Protuupalno djelovanje

Kurkuma i đumbir, uz začine, visoko su na listi poželjnih namirnica u prehrani. Istraživanja su pokazala da kurkuma može dodatno potaknuti učinkovitost kemoterapije i smanjiti razvoj tumora. Vrlo ju je lako uvrstiti u prehranu. Četvrtinu žličice kurkume pomiješajte s pola žličice maslinova ulja i prstohvatom crnog papra te tom mješavinom začinjavajte povrće, juhe i preljeve za salate.
Jako dobra protuupalna namirnica je i đumbir. Naribanog ga dodajte miješanom povrću, varivima ili ga pak pijte kao čaj ili aromatiziranu vodu.
Protuupalno djelovanje imaju i omega 3-masne kiseline, koje možemo naći u plavoj i masnoj ribi, biljnim uljima te sjemenkama i orašastim plodovima. Losos, tuna, srdela i skuša ubrajaju se u masne ribe.
Karotenoidi u povrću i voću žute i crvene boje (mrkva, buča, rajčica, marelica, cikla…) jačaju imunosni sustav i tako nas štite od bolesti.

Crijevna mikrobiota

Izoflavoni, primjerice iz soje, mogu blokirati spolne hormone da stimuliraju kancerozne stanice. Klasične mliječne proizvode koje jedete za doručak zamijenite sojinim mlijekom ili sojinim jogurtom. Uz to jogurt i kefir bogati su probioticima koji, uz to što jačaju naš probavni i imunosni sustav, mogu utjecati i na smanjenje štetnih učinaka kemoterapije. Naime, istraživanja su potvrdila da kemoterapija može promijeniti mikroorganizme u crijevima te tako utjecati na odgovor imunosnog sustava. Kako se provodi sve više istraživanja crijevne mikrobiote, očekuje se da će liječenje kemoterapijom pratiti i terapija probioticima.

Objava Prehrana protiv raka: Dvije skupine voća i povrća koje treba jesti što češće pojavila se prvi puta na Republika.

Kako izvješćuje Radio Čapljina , u ovoj godini poskupjeli su kelj 0,5 do 1,0 KM, zatim zelena salata 1,5 do 2 KM, blitva 2 do 2,2 KM, špinat koji se cijeni 1,5 do 2,0 KM s otvorenog, a 2 do 3 KM plastenički.

Skuplja je i prasa – dalmatinska deblje stabljike, cijeni se od 1,2 do 2 KM, hercegovačka tanke stabljike od 2 do 3 KM. Na popisu poskupljenog povrća su i peršin i celer, čiji list se cijeni od 4 do 5 KM za kilogram, korijen peršina je također 5 KM, dok je korijen celera 3 KM. Nije zabilježeno niti jedno pojeftinjenje niti povrća niti voća.

/Republikainfo.com/

Objava Porast cijena povrća u Hercegovini pojavila se prvi puta na Republika.