No nisu samo zdravstveno osviješteni ti koji će u siječnju reći ne Bordeauxu ili cijele godine okretati nos na miris sauvignona blanca. Diljem većine bogatog svijeta ljudi konzumiraju znatno manje vina. Razlozi za to mnogo govore o promjenama koje se događaju u društvu.

Na imanju Alyan, malom obiteljskom vinogradu u Čileu, turisti prolaze pokraj bazena u obliku boce vina, a zatim ulaze u golemu bačvu od hrasta pretvorenu u bar. Nakon treće čaše, kaže vlasnik Andrés Pérez, stranci iz različitih krajeva svijeta počinju se otvarati. Nakon šeste, svi govore istim jezikom. Kušanje vina ovdje je više pažljivo osmišljen društveni događaj nego lekcija o taninima. (Neizgovorena činjenica jest da su posjetitelji pod dobrim utjecajem alkohola vjerojatno skloniji kupiti i koju butelju više)

Dok posjetitelji ispijaju prvi gutljaj chardonnaya iz berbe 2023., Pérez uzima mikrofon. Prebacujući se između portugalskog i španjolskog, presijeca ugodne fraze upozorenjem. “Vinska industrija”, viče, “está en crisis”. Nije u krivu. Godine 2024. globalna proizvodnja vina pala je zbog obilnih kiša, mrazeva i suša na najnižu razinu od 1961. No problemi koje uzrokuju hiroviti vremenski uvjeti stari su koliko i samo vinogradarstvo.

Najveći problem

Daleko veći problem za industriju jest to što sve veći broj ljudi jednostavno više ne pije vino. U prosincu je Europska unija, najveći svjetski proizvođač, potrošač i izvoznik vina, postigla preliminarni dogovor o korištenju sredstava EU za krčenje vinove loze da bi se smanjio višak vina na tržištu Unije.

To, kaže Pérez, nema veze s kvalitetom samog vina. Prema njegovu mišljenju, pad popularnosti vina odražava nešto dublje: raslojavanje društvenog tkiva koje je nekoć povezivalo zapadna društva.

Alkohol je podmazivao društveni život otkako su ljudi naučili fermentirati. Pivo dominira velikim okupljanjima: u jednom istraživanju ispitanici u Britaniji i Americi naveli su ga kao prvi izbor za roštilje. Pivo je ujedno i najčešće povezano s opijanjem u SAD-u, a slijede ga jaka alkoholna pića. Vino je drukčije. Istraživanja u Britaniji i Americi pokazuju da je ono najčešći izbor većine ljudi, osobito žena, za večere s prijateljima. Ljudi ga u pravilu i drukčije piju – polako, uz hranu, umjesto da ga ispijaju na eks na zabavama (iako su mnogi to, naravno, barem jednom u životu učinili).

Koliko sati tjedno trebamo raditi?

Poseban status vina u odnosu na druga alkoholna pića gotovo je star koliko i pisana povijest. Stari Grci i Rimljani visoko su ga cijenili, a Biblija je prepuna referenci na vino kao simbol obilja. U 20. stoljeću, s rastom prihoda i širenjem trgovine, vino je postalo piće nove srednje klase i njegova je potrošnja snažno porasla, kaže Rod Phillips, povjesničar vina.

No navike koje su stvorile taj vinski procvat postupno nestaju. Francuzi danas piju otprilike upola manje vina nego 1970-ih; Amerikanci i Kanađani također piju manje. U Britaniji je potrošnja vina po stanovniku pala 14 posto od 2000. godine (iako je pad prihoda blaži jer se potrošači okreću skupljim vinima). I u Kini, koja je prije desetak godina bila jedan od glavnih generatora rasta tržišta, potrošnja vina je naglo pala.

Generacija Z ne pije?

Na prvi pogled moglo bi se činiti da je ovaj pad povezan s rastućom sviješću o opasnostima alkohola, osobito s dokazima koji povezuju čak i umjereno pijenje s većim rizikom od raka. Generacija Z, oni rođeni nakon 1997., često se opisuju kao oni koji će radije imati kvalitetan san nego provesti noć u pubu. No Richard Halstead, koji istražuje navike pijenja, kaže da nema dokaza da su mladi u potpunosti odustali od alkohola. Umjesto toga, piju drukčije: sve više traže kvalitetu i nova pića, poput japanskog sakea ili craft piva. Također manje provode vremena za dugotrajnim, zajedničkim obrocima, uz koje je nekada teklo vino.

Brojke potvrđuju tu tezu. Prodaja žestokih pića i piva raste, prema IWSR-u, tvrtki za podatke o pićima. Vino je jedina velika kategorija alkohola koja bilježi pad u svim cjenovnim razredima. Očekuje se da će prodaja jeftinih vina iz supermarketa nastaviti padati po stopi od 2 posto godišnje. Na suprotnom kraju spektra, rast vrhunskih vina sporiji je od rasta piva i žestokih pića. Drugim riječima, pad potrošnje vina nije povezan s promjenama stavova prema alkoholu. To čini vino posebno znakovitim slučajem jer taj pad također odražava i da je sve manje sporih, zajedničkih obroka, kao i okupljanja koja su nekoć definirala večernje obroke.

Djelomično je to zato što ljudi diljem bogatog svijeta sve češće žive i jedu sami. Udio samačkih kućanstava u svijetu trebao bi porasti s 28 posto u 2018. na 35 posto do 2050., procjenjuje UN. Kao rezultat toga, sve više ljudi danas jede i opušta se pred ekranima. Godine 2023. gotovo četvrtina odraslih Amerikanaca provela je cijeli dan jedući sve obroke sama, dok je 2003. taj udio iznosio 17 posto; među osobama mlađima od 30 godina taj se udio u međuvremenu gotovo udvostručio. Taj obrazac vjerojatno vrijedi za velik dio bogatog svijeta, kaže Jan-Emmanuel De Neve, jedan od urednika World Happiness Reporta, godišnjeg istraživanja koje podupire UN.

Usamljenost

Posljedice se lako mogu izmjeriti. Oko jedne od šest osoba u svijetu osjeća se usamljeno, procjenjuje Svjetska zdravstvena organizacija. U 22 europske zemlje udio ljudi koji su rekli da se “nikada ne osjećaju usamljeno” pao je s 59 posto u 2018. na 51 posto u 2022. Prema najnovijem World Happiness Reportu, učestalost zajedničkih obroka snažan je prediktor životnog zadovoljstva, gotovo jednako važan kao razina prihoda ili zaposlenost.

Antropolozi pad zajedničkog objedovanja vide kao simptom šireg društvenog rasapa. Marion Demossier sa Sveučilišta u Southamptonu primjećuje da su njezini studenti nakon pandemije postali znatno usamljeniji. Čak se i fizičke aktivnosti sve češće prakticiraju individualno: manje se mladih prijavljuje za momčadske sportove (iako se individualni sportovi, poput trčanja ili biciklizma, i dalje mogu prakticirati u skupinama). “Društvo se raspada po šavovima”, kaže ona: “Život u zajednicama nestaje.”

Neki bi mogli očekivati da će usamljenost potaknuti ljude da tugu utope u alkoholu, no novija istraživanja sugeriraju upravo suprotno. Metaanalizom koja je obuhvatila više od 12.000 ljudi u Americi, Australiji, Kanadi i Francuskoj nije pronađeno dokaza da su ljudi pili više u danima kada su se osjećali potišteno. Naprotiv, u danima kada su bili vedri i dobro raspoloženi, vjerojatnost da će piti bila je veća do 28 posto, a vjerojatnost opijanja viša čak 23 posto. Za neke je pijenje izolirajuća aktivnosti. No za većinu je to društveni užitak koji ljudi danas sve manje prakticiraju.

Društveno raslojavanje samo po sebi stvara zdravstvene probleme. Studija objavljena prošle godine u časopisu Nature Medicine pokazala je da je život s partnerom za dugovječnost otprilike jednako koristan kao i bavljenje tjelesnom aktivnošću. Redoviti posjeti obitelji ili postojanje osobe kojoj se može povjeriti također su povezani s manjim rizikom smrtnosti, iako nije jasno je li to zato što usamljeni ljudi češće lošije jedu i manje se kreću.

Pijana dobronamjernost

Bilo bi pogrešno umanjivati stvarne zdravstvene rizike povezane s pijenjem alkohola, osobito zato što su istraživači ozbiljno doveli u pitanje ranija otkrića o tzv. “J-krivulji”, prema kojoj se smatralo da su umjereni konzumenti alkohola zdraviji i od teških alkoholičara i od onih koji uopće ne piju. Unatoč tome, alkohol često djeluje kao svojevrsno društveno mazivo koje okuplja ljude. Istraživači sa Sveučilišta u Oxfordu primijetili su u radu objavljenom 2017. godine da su redoviti gosti lokalnog puba “društveno angažiraniji, zadovoljniji svojim životima i skloniji povjerenju prema drugim članovima svoje zajednice”.

Neki vinari, poput Péreza, pokušavaju oživjeti stare navike. Njegov je vinograd, kao i mnogi drugi, nekoć nudio degustacije u trajanju od jednog sata. Danas traju tri sata dulje. Do kraja posjeta stranci će se upoznati i razmijeniti brojeve telefona. Razgovor uz vino nekoć je bio posve uobičajena pojava. Danas su potrebne organizirane ture da bi se ta praksa ponovo uspostavila.

Drugi se nastoje prilagoditi svijetu koji se mijenja. Jedna je ideja okretanje tržištu samaca kroz eksperimentiranje s pakiranjima za jednu osobu. Globalno tržište vina u malim limenkama 2024. vrijedilo je 113 milijuna dolara. Iako je to još uvijek znatno manje od tradicionalnog tržišta, predviđa se da će u sljedećih pet godina rasti po stopi većoj od 11 posto godišnje. Na Edinburgh Fringeu, najvećem svjetskom umjetničkom festivalu i pouzdanom barometru kulturne tjeskobe, komičar Alexis Dubus u stihovima je sažeo osjećaj onoga što to govori o suvremenom svijetu:

“Je li društvo doista toliko propalo da nam je sasvim u redu piti vino iz limenke?”

Objava Vino se pije u društvu, a društva je sve manje: Analiza tihog povlačenja kultnog pića pojavila se prvi puta na Republika.

Ugledni hrvatski sommelier, publicist i promotor hercegovčkih vina u Hrvatskoj Tomo Jakopović, u vinarskim krugovima poznat i kao “lovac na vina”, komentirajući kako, s obzirom da Hercegovina i nema veliki broj nasada kao druge svjetski poznate europske vinarske regije, istaknuo je kako bi “značaj trebao biti na kvaliteti, a ne na količini”. “Ono što Hercegovinu izdvaja u odnosu na neke susjede je da ima ta tri bisera, ta tri, rekao bih, zaglavna kamena, autohtone žilavku, blatinu i trnjak koji sve više dolaze na velika vrata i upravu tu treba tražiti izvornost, autotentičnost, autohtonost jer u ovoj širokoj masi posjetitelja, potpuno je jasno kako ima jako puno turista, ljudi s ovih govornih područja koji razumiju vina”, rekao je Jakopović.

Već deset godina traje eno-gastro performans BLAŽ Enology – Predstavljanje vina, kušanje vina, edukacije, razgovori i dijeljenje iskustava o vinu… trendovi su koje je pokrenuo, i kroz ovih deset godina na višu razinu digao upravo BLAŽ, što i ove godine potvrđuje i više od dvije tisuće posjetitelja, ljubitelja vina, ali i 35 vinskih izlagača iz Hercegovine te po jedan iz Italije i Hrvatske.

Svima njima prezentirano je ono najbolje što Hercegovina nudi. ”Vino nije samo piće, možete ga pomirisati, osjetiti, okusiti, pijuckati… i razgovarati o njemu”, rečenica je to koja se pripisuje kralju Edvardu VII., a svoju potvrdu dobila je na ovogodišnjem desetom eno-gastro performansu BLAŽ Enology održanom u Sport centru Međugorje.

“Mala” Hercegovina s autohtonim sortama

Josip Brkić iz obiteljske Vinarije Brkić iz Čitluka, samo je jedan od 35 ovogodišnjih vinara izlagača na Blaž Enology i kaže kako je to za njega jedna od najljepših promocija za hercegovačke vinare. I samo ime ove manifestacije, BLAŽ – blatina i žilavka, znači svi koji smo tu, svi radimo vina od blatine i žilavke. To je hercegovačka vinarska priča, ali ovdje vidim mnoge posjetitelje iz Dalmacije, Zagreba itd., tako da je jako bitno da i oni prepoznaju naše sorte i vjerujem da će im se svidjeti”, rekao je Brkić.

Ističe kako ovakve manifestacije značajno doprinose populariziraju, ove dvije sorte vina i vinarstva ovoga kraja te kako je to jedna od najboljih vidova promocije.

“Vrlo je bitno što vi nasuprot stola imate vinare s kojim možete podijeliti svako pitanje i sve što vas zanima o vinu i toj sorti dobit ćete iz prve ruke. Jako je važno da se ljudi zanimaju za ono što radimo, a vinari su tu da daju odgovore”, kaže ovaj čitlučki vinar.

Osvrćući se na značajan broj posjetitelja iz političkog života, Brkić kaže kako su i oni uvijek bili podrška vinarima te kako je to “dobar odnost politike i novinarstva”.

Također, povlačeći paralelu o vinarstvu prije pet ili deset godina i sada, Brkić ocjenjuje:”To svu velike razlike. Prije 10-15 godina svi smo bili, na neki način početcima i što se tiče promocije i marketinga, tehnologijama koja se upotrebljava u proizvodnji vina. Hercegovina sada zasigurno ide u korak sa svijetom, a u ponekim segmentima možda i najbolja jer imamo autohtone sorte. Nije mala stvar kada vi u jednoj ‘maloj’ Hercegovini imate dvije autohtone sorte, žilavku i blatinu. Dosta svjetskih regija nema nijednu autohtonu sortu, a posljednjih godina u svijetu je trend autohtonih sorti. Sada, kada nekome govorite o žilavki i blatini, to je uvijek zanimljiva priča, uvijek žele znati više. Recimo, mnogi su već sve čuli o svjetskim sortama poput sauvignon, chardonnay, merlot, a o žilavci primjerice, prvi put čuju i to je uvijek zanimljivo.Posebno, kada kušaju i kada im se sviti – to je pun pogodak”.

Tri hercegovačka vinska bisera

Ugledni hrvatski sommelier, publicist i promotor hercegovčkih vina u Hrvatskoj Tomo Jakopović, u vinarskim krugovima poznat i kao “lovac na vina”, komentirajući kako, s obzirom da Hercegovina i nema veliki broj nasada kao druge svjetski poznate europske vinarske regije, istaknuo je kako bi “značaj trebao biti na kvaliteti, a ne na količini”.

“I ne samo hercegovačkih vinara, nego svih vinara s ovih prostora. Ono što Hercegovinu izdvaja u odnosu na neke susjede je da ima ta tri bisera, ta tri, rekao bih, zaglavna kamena, autohtone žilavku, blatinu i trnjak koji sve više dolaze na velika vrata i upravu tu treba tražiti izvornost, autotentičnost, autohtonost jer u ovoj širokoj masi posjetitelja, potpuno je jasno kako ima jako puno turista, ljudi s ovih govornih područja koji razumiju vina i kako ih zainteresirati za nekakav chardonnay iz Hercegovine?”, istaknuo je on.

Osvrnuo se kako je Hercegovina dala puno kvalitetnih sorti, ali kako fokus treba biti na autohtonim sortama.

“Kako objasniti nekom strancu zašto će piti hercegovački chardonnay ili sauvignon? Doista smatram da su sutohtone sorte jedna od najvećih prednosti Hercegovine. Stranci, jednako kao i domaći koji se nisu upoznali s tim sortama s velikom dozom respekta. Ono što je naš zadatak je promovirati hercegovačke sorte i vina, ali to ne bi bilo lako, dugo sam u tom poslu, promovirao sam hercegovačka vina prije 15-10 godina i danas, a danas su nam vinari dali za pravo da doista s jednom sigurnošću i povjerenjem možemo govoriti o kvaliteti hercegovačkih vina. Jer možda najveći skok kvalitete se dogodio u posljednjih pet godina i danas gotovo da i nema loših vina. I taj odnos stolnih, kvalitetnih vina do vrhunskih se mijenja i to je vidljivo”, rekao je Jakopović.

Zaključuje kako ostaje još puno posla oko predstavljanja vina i približavanju konzumentima. “U BiH se puno napravilo, a na nama koji smo u okruženju je da predstavimo tu kvalitetu i Hrvatskoj i zemljama u okuženju”, naglasio je hrvatski sommelier.

“Počela je berba, grožđe vrlo kvalitetno”

Predsjednik udruge BLAŽ Enology Andrija Vasilj, podsjetio je i na dvijetisućljetnu povijest vinarstva na ovim prostorima, posebno ističući kako se žilavka pila i na bečkom dvoru.

”Jubilarna godina sa sobom uvijek nosi jednu vrstu zahtjevnosti i težine. Mi svoju strategiju pravimo na žilavki i blatinu, našim autohtonim sortama. Ovo je dobar prostor sa 2700 sunčanih sati godišnje što je vrlo dobro za uzgoj kvalitetnog grožđa, a kada imate kvalitetno grožđe možete očekivati i kvalitetno vino”, kazao je Vasilj.

Hercegovačka vina sve su priznatija i cijenjenija u svijetu, na međunarodnim natjecanjima osvojene su brojne medalje pa s ponosom možemo reći da imamo pravo vinsko blago. Blatina i žilavka dvije su sorte koje daju stotine stilova vina prezentirane na BLAŽ-u, a pohvalio ih je i Dražan Denis Šunjić, koji već godinama vodi tečaj somelierstva u sklopu ove manifestacije, a u sklopu BLAŽ-a organizirana je i diplomatska berba s brojnim uzvanicima iz domaćeg političkog života, kao i diplomatskog zbora u BiH.

”Berba je počela. Berba je fantastična. Prve berbe već su odrađene. Parametri su fantastični, grožđe je kvalitetno. Imamo pravo očekivati dobro vino”, kazao je Andrija Vasilj, a berbe će biti sve više, jer Hercegovina trenutno ima 3,6 tisuća hektara vinograda, dok je 1912. godine imala šest tisuća hektara zemlje pod vinogradima. Hercegovački vinari žele opet dosegnuti tu brojku ili joj se barem približiti.

“Tu vidimo potencijal za širenje, a s našim vlastima radimo na komesacijama, zakonima o vinu i pokušavamo se vratiti na stare staze”, kazao je Vasilj, koji naglašava velika ulaganja u vina, vinarije, ljude ističući kako se ljudi sve više educiraju pa da će se s blatinom i žilavkom daleko stići. BLAŽ upravo daje priliku i obrazovanju pa uz tečaj somelierstva daju priliku i učenicima iz turističko-hotelijerskog smjera čitlučke srednje škole koji također sudjeluju na BLAŽ-u.

Jednom od suosnivača BLAŽ-a Mariju Pinjuhu uručena je zlatna kolajna. On se osvrnuo na početke BLAŽ-a prije deset godina te naglasio njegovu važnost u promociji Hercegovine kao vinske regije, a da Hercegovina izrasta u vinsku regiju potvrđuje i to da se žilavka i blatina za sada izvoze u 17 zemalja svijeta.

Brojni sadržaji i druženja u znaku vina

U okviru manifestacije Blaž Enologi i kao jedna od brojnih sadržaja, više od 40 predstavnika stranih veleposlanstava i drugih diplomatskih predstavništava u BiH sudjelovalo je u Međugorju na tradicionalnoj Diplomatskoj berbi grožđa čijim je domaćinom bila predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

Ovim su okupljeni diplomati na simboličan način otvorili sezonu berbe grožđa u Hercegovini, a svečanosti je pribivala i predsjednica Vlade HNŽ Marija Buhač. Među beračima u vinogradima obitelji Dodig bio je i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt sa suprugom.

Također, u hotelu Buna kod Mostaru održan je još jedan tečaj za prvi stupanj somelierstva, koji je i ove godine vodio Dražan Dennis Šunjić, WSET, koji se već desetljećima na različite načine bavi vinima, a i ove godine kroz tečaj u organizaciji Udruge BLAŽ i Sveučilišta u Mostaru prošlo je tridesetak polaznika koji su stekli osnove o vinima, pijenju vina, sljubljivanju hrane s vinima…, a diplome su im uručene u Međugorju na eno-gastro performansu BLAŽ Enology.

Suosnivač BLAŽ-a Mario Pinjuh uručio je zahvalnice sponzorima: HT Eronet, Hrvatska pošta Mostar, Vanjskotrgovinska komora BiH, Croatia osiguranje, Sveučilište u Mostaru, Institut za turizam, Općina Čitluk, Sport centar Međugorje, a potom i kolajne pokroviteljima: ProCredit bank, Zračna luka Mostar, Elektroprivreda HZ HB, Vlada HNŽ-a, Ministarstvo okoliša i turizma FBiH, Europska unija, Vijeće ministara BiH.

Na BLAŽ-u su bile izložene i slike – umjetnička djela trojice dubrovačkih slikara – iz Sveučilišne galerije u Mostaru, a iz organizacije BLAŽ-a ”Hvala” su rekli i dragim prijateljima koji su se preselili u vječnost, a ostavili su neizbrisiv trag na našoj vinskoj sceni Josipu Muselimoviću i Nikoli Nini Sivriću. Njihovim obiteljima priznanja je posthumno uručio vinar Josip Brkić. Službeni dio programa završen je otvaranjem festivala, a to je učinila zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH Darijana Filipović, a nakon toga, uz pjesme klape ‘Sebenico’ i ‘4 tenora’, do dugo u noć nastavljeno je prijateljevanje i razgovori o vinu, uz mirisanje, kušanje, pijuckanje…

Vina i vinari

Uz autohtone sorte žilavku i blatinu, posjetitelima su na ovogodišnjoj manifestaciji ponudili svoja vina vinari i vinarije: Carska vina Grgo Vasilj, Podrumi Andrija, Vinarija Sivrić, Vinarija Čuvalo, Podrumi Mata, Vinarija Škegro, Vinarija Ostojić, Vinarija Luce, Vinarija Brkić, Vinarija Dodig, Vinarija Dida, Vinarija Knebu, Vinarija Tolj, Emporia Wines, Vino Vranješ, Vinarija Majić, Vinarija Rubis, Vinarija Buntić, Vina Domano, Vinarija Matić, Vino Milas, Vinarija Čitluk, Vinarija Hepok, Podrumi Vukoje, Podrum Vilinka, Vinarija Glinik, Vinarija Puntar, Obiteljski podrum Sušac. Uz ove domaće vinarije, svoja vina predstavit će i gosti Vinarija Rizman iz Hrvatske te Adriano Adami Prosecco iz Italije. Uz njih, predstavljena je i bogatu gastro ponuda.

/Republika/

Objava BLAŽ Enology nastavlja s autohtonom vinskom pričom Hercegovine – ‘Mala’ Hercegovina s tri vinska bisera pojavila se prvi puta na Republika.

Niti jedno vino proizvedeno u posljednjih nekoliko godina u 10 zemalja EU-a nije prošlo analizu. U nekim je bocama utvrđeno da su razine 100 puta veće od onih koje se obično registriraju u vodi za piće, piše N1 Info..

Studija, koju je u srijedu objavila Pesticide Action Network (PAN) Europe, daje dodatan razlog za što hitnijim postupnim ukidanjem pesticida koji sadrže PFAS, skupinu kemikalija koje je napravio čovjek, a koje su dizajnirane da izdrže toplinu, vodu i ulje te da se odupru razgradnji u okolišu.

Prije 1988. ga nije bilo, danas 3000 veći od granice

Proizvodnja vina među najvećim je korisnicima pesticida u europskoj poljoprivredi, osobito fungicida, što vinograde čini vjerojatnim žarištem za nakupljanje kemikalija. Grožđe je posebno osjetljivo na gljivične bolesti, što zahtijeva često prskanje tijekom vegetacijske sezone, uključujući i neke proizvode koji sadrže PFAS spojeve.

Istraživači su otkrili da, iako se TFA nije mogao otkriti u vinima ubranim prije 1988., razine kontaminacije od tada su stalno rasle – dosegnuvši do 320 mikrograma po litri u bocama iz posljednje tri berbe, što je razina koja je više od 3000 puta veća od zakonske granice EU-a za ostatke pesticida u podzemnim vodama.

Autori studije povezuju ovaj porast s rastućom upotrebom pesticida na bazi PFAS-a i novijih fluoriranih rashladnih sredstava tijekom prošlog desetljeća.

“Ovo je znak upozorenja koju ne treba ignorirati”, rekao je Helmut Burtscher-Schaden iz austrijske nevladine organizacije Global 2000, koji je vodio istraživanje. “Ogromno nakupljanje transmasnih kiselina u biljkama znači da vjerojatno unosimo puno više ove vječne kemikalije putem hrane nego što se prije pretpostavljalo.”

Analizirano 49 vina, opasna i organska

Izvješće pod naslovom Poruka iz boce analiziralo je 49 vina, uključujući konvencionalne i organske proizvode. Iako su organska vina obično imala niže koncentracije TFA, nijedno nije bilo bez kontaminacije. Vina iz Austrije pokazala su posebno visoke razine, iako su istraživači naglasili da problem obuhvaća cijeli kontinent.

“Ovo nije lokalni problem, to je globalni problem”, upozorio je Michael Müller, profesor farmaceutske i medicinske kemije na Sveučilištu u Freiburgu, koji je proveo neovisnu studiju koja je potvrdila slične rezultate. “Nema više nezagađenih vina. Čak ni organski uzgoj ne može u potpunosti zaštititi od ovog zagađenja jer je transmasna masna kiselina sada sveprisutna u okolišu.”

Nalazi naglašavaju sve veći nadzor PFAS-a – široke klase fluoriranih spojeva koji se koriste u proizvodima od neljepljivog posuđa do pjene za gašenje požara i poljoprivrednih pesticida. Te su tvari cijenjene zbog svoje trajnosti, ali se pokazalo da se nakupljaju u okolišu iu živim organizmima, s poveznicama s rakom, oštećenjem jetre i reproduktivnim oštećenjima.

Dok su rizici dugolančanih PFAS odavno prepoznati, TFA su donedavno i regulatori i proizvođači smatrali relativno benignim. To se stajalište sada dovodi u pitanje. Studija koju je financirala industrija iz 2021. u skladu s EU-ovom uredbom o kemikalijama REACH povezala je izloženost TFA s ozbiljnim malformacijama fetusa kunića, što je navelo regulatore da predlože klasificiranje TFA kao “otrovne za reprodukciju”.

EU treba glasati o PFAS pesticidu

“Zbog toga je još hitnije djelovati”, rekla je Salomé Roynel, službenica za politiku u PAN Europe. Istaknula je da prema važećim pravilima EU-a o pesticidima, metaboliti koji predstavljaju rizik za reproduktivno zdravlje ne bi se smjeli otkriti u podzemnim vodama iznad 0,1 mikrograma po litri – granica koju TFA redovito premašuje i u vodi, a sada i u hrani.

Vrijeme objave izvješća dodaje politički pritisak samo nekoliko tjedana prije nego što zemlje članice EU-a trebaju glasovati o tome hoće li zabraniti flutolanil, PFAS pesticid koji je identificiran kao značajan emiter TFA. Pokretači kampanje tvrde da EU mora ići dalje, apelirajući na zabranu svih PFAS pesticida.

Moguće zamjene?

“Glasovanje o flutolanilu prvi je test o tome shvaćaju li kreatori politike ozbiljno ovu prijetnju”, rekao je Roynel. “Ali u konačnici, moramo eliminirati cijelu kategoriju ovih kemikalija iz poljoprivrede.”

Industrijske skupine će vjerojatno odstupiti, tvrdeći da su pesticidi na bazi PFAS-a i dalje ključni za zaštitu usjeva. No Müller se suprotstavlja toj tvrdnji, rekavši da su alternative dostupne: “Postoje alternative. Ideja da su te kemikalije bitne jednostavno nije istinita.”

Uz obuhvatnija ograničenja PFAS-a u EU-u o kojima se trenutno raspravlja, studija o vinu unosi novi moment u rasprave o tome kako se uhvatiti u koštac s kemijskim onečišćenjem i zaštititi opskrbu hranom u Europi.

“Što više odgađamo, to je zagađenje gore”, rekla je Burtscher-Schaden. “I zato što imamo posla s vječnim kemikalijama, svaka godina nedjelovanja zaključava štetu za generacije koje dolaze.” Europska komisija odbila je komentirati izvješće, piše N1 Hrvatska.

/Desk/

Objava Niti jedno vino iz 10 zemalja EU-a nije prošlo provjeru – u europskim vinima pesticida više od 3000 puta od dozvoljenoga pojavila se prvi puta na Republika.

U pozdravnomu govoru okupljenima, predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač istaknula je kako su vinogradarstvo i vinarstvo istinski hercegovački brend.

“Eno-gastronomski turizam jedna od snažnih turističkih grana današnjice koja kreira nova radna mjesta, jača lokalnu zajednicu i izrasta u motor-pokretač razvitka cijele regije. No, ne smijemo gubiti iz vida da, ma koliko priča bila uspješna, stvarni uspjeh počiva na neprekinutom ulaganju u nova znanja i vještine, u edukaciju i usavršavanje, u stalnu nadgradnju naše ukupne ponude. Turist, odnosno, potrošač 21. stoljeća, ima visoke standarde i mi moramo biti kapacitirani tomu odgovoriti na najbolji mogući način”, rekla je Buhač.

Ona je naglasila kako Vlada HNŽ-a Vinsku cestu Hercegovine poima strateškim ogrankom velike gospodarske grane – turizma i kojoj se, u skladu sa svojim smjernicama, strategijama i programima, nastoji dati snažan vjetar u leđa.

“Vi stapate poljoprivrednu proizvodnju, gastronomiju, ugostiteljstvo, kulturnu i povijesnu baštinu i sva naša prirodna bogatstva u jedinstvenu turističku ponudu koja nas slavi u cijelomu svijetu. To je i naš strateški pogled na budućnost i razvitak HNŽ-a. Zato i jesmo stali uz vas, zato vam od srca čestitam i želim da ovaj festival preraste u tradiciju koja će nas okupljati godinama”, poručila je premijerka HNŽ-a.

Mostar europski grad vina za 2024.

/Desk/

Objava U Mostaru festival ‘Vinske ceste Hercegovine’ pojavila se prvi puta na Republika.

U Beogradu je održan sajam Vinska vizija Otvorenog Balkana, a domaćin liderima Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore bio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji nije krio koliko voli vino, piše Nova.rs.

Naime, gledatelji su na pojedinim televizijama mogli duže od sat vremena gledati Vučićevo degustiranje vina, a predsjednik Srbije se i sam pohvalio kako može “mnogo da popije”.

“Nemoj više, brojali su mi ljudi, više od 100 čaša sam popio, to što meni nije ništa, to je druga stvar, ja dolazim opet u subotu”, hvalio se predsjednik Srbije u televizijskom prijenosu.

U jednom trenutku, vidno veselom i, kako piše Nova.rs, pripitom Vučiću, savjetnica za medije Suzana Vasiljević pokušala je uzeti čašu, ali ju je on oteo natrag i nastavio piti. “Samo ja da probam”, rekla je Suzana Vasiljević, koja je nakon gutljaja krenula stavljati Vučićevu čašu na štand, ali je on bio izričit: “Ne, ne, ne…” i uzeo natrag čašu vina sa štanda.

“Ona se boji da sam pio previše, to je u redu”, rekao je predsjednik Srbije kada je uzeo svoju čašu, a na što se nadovezala Suzana Vasiljević uz komentar da “nije uplašena, nego da ga albanski premijer čeka”.

Pijani Vucic šikanirao svoju savetnicu, koja je pokušavala da mu otme čašu i da ga urazumi. Da pazi i da može napraviti skandal, pošto je bio vidno pijan..
Vučić je oteo nazad njegovu čašu, a njoj rekao da se skloni od njega, kada ga je uhvatila pod ruku da ne padne.. pic.twitter.com/N4woDKZTjq

— FELJTON.rs (@FeljtonRs) September 1, 2022

Vasiljević je dalje u jednom trenutku pokušala Vučića uhvatiti za ruku, ali se on izmaknuo.

Na ovom vinskom sajmu su u prijenosu uživo ljudi mogli gledati i Novaka Đokovića i Vučićevog sina Danila Vučića.

“Sine hoćeš ti popiti umjesto tate? Tata će nakon tebe, sin pije zajedno sa mnom”, rekao je Vučić sinu Danilu.

https://twitter.com/Fermantwiit/status/1565395093804163079?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1565395093804163079%7Ctwgr%5E565ef0188e2615365ca730a41d3ea26db3129d58%7Ctwcon%5Es1_&ref_url=https%3A%2F%2Fhr.n1info.com%2Fregija%2Fvideo-pripiti-vucic-na-sajmu-vina-sikanirao-savjetnicu-i-otimao-joj-casu%2F

Objava BOLJE RASPOLOŽEN Srpski predsjednik popio čašu više na Vinskoj viziji, a njegova savjetnica uzalud mu uzimala čašu pojavila se prvi puta na Republika.

Angelina Jolie prodala je svojih 50% udjela u vinariji Château Miraval usred svoje sudske bitke s bivšim suprugom i suvlasnikom Bradom Pittom, piše Daily Mail.

Glumačka zvijezda prodala je dionice Tenute del Mondu, koji je dio Stoli Groupa i vlasnik Masseta i Ornellaia.

Upravo su se na tome mjestu, koje je sada procijenjeno na 164 milijuna dolara, Angelina i Brad vjenčali 2008. godine. U rujnu ove godine su pak strani mediji pisali kako su Angelinini planovi o prodaji udjela ‘osvetoljubivi’, a Brad Pitt je zbog toga podigao tužbu protiv glumice.

Optužio ju je da je pokušala izbaciti Brada Pitta iz dogovora i prodati svoj dio Nouvel LLC-ja, kompanije smještene u Luksemburgu, a koja vodi poslove vezane uz vinograd Chateau Miraval koji je s Pittom kupila u Francuskoj 2011., a u kojem bivši supružnici imaju jednak udio.

Objava Nova pobjeda Angeline Jolie: Konačno se uspjela ‘riješiti‘ bivšeg supruga Brada Pitta! pojavila se prvi puta na Republika.

Istarska Malvazija se, ničim izazvana, pojavila kao tema u intervjuu kao Vučićev pokušaj da time ilustrira tvrdnju kako Srbi ne cijene dovoljno ono što sami imaju pa tako bezrazložno, zbog sentimenta, “piju loša vina”, kakvim je okvalificirao čuveno istarsko vino iako su im, po njegovoj ocjeni, na raspolaganju puno bolja koja sami proizvode no ne cijene ih.

Istarska Malvazija “loše je vino koje ništa ne valja”, a Srbija proizvodi puno bolja vina, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u intervjuu emitiranom u petak u kojem se pravdao zbog suradnje s Vojislavom Šešeljem i ustvrdio da se od tada promijenio.

“Vino (Malvazija) je odvratno i nitko ne može da ga pije”, kazao je Vučić za sarajevsku komercijalnu televiziju Face u intervjuu snimljenom ranije ovaj tjedan kada je osobno donio BiH donaciju od 10 tisuća cjepiva protiv covida-19.

Svoje uvrede na račun čuvenog istarskog vina Vučić je izrekao bez posebnog povoda u intervjuu emitiranom u petak u kojemu je bio suočen s puno ozbiljnijim pitanjima od kojih je jedno bilo “je li on pucao na Sarajevo”-

Pitanje je bilo postavljeno potaknuto snimkama opsade glavnog grada BiH kojima je dokumentirano da je Vučić bio u okolici zajedno sa svojim tadašnjim stranačkim šefom i četničkim vojvodom osuđenom zbog ratnih zločina Šešeljem.

Istrani su neugodno iznenađeni ničim izazvanim izjavama kako je malvazija, jedno od najpoznatijih i najboljih istarskih vina, “odvratno i ne može se piti”, koje je u televizijskom intervjuu na bosanskohercegovačkom Face TV-u dao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Na svojoj službenoj Facebook stranici oglasio se gradonačelnik Pule te predsjednik IDS-a Boris Miletić, a uz objavu priložio fotografiju s čašom istarske malvazije.

– Nazdravljam čašom Malvazije različitosti i slobodi mišljenja. Gospodine Aleksandar Vučić, mnogi Vaši sugrađani, naši dragi prijatelji i gosti čije je srce u Istri ne misle tako – napisao je Miletić

U svojoj se objavi referirao i na Đorđa Balaševića. Da citiram našeg neprežaljenog panonskog mornara, “Čija je Istra, njegov je svet!” Živjeli! – napisao je Miletić.

“Samo magarac se nemijenja”

Hadžifejzovićevo pitanje o tome je li hodajući sa Šešeljem po brdima oko opsjednutog Sarajeva bio u prilici pucati na taj grad ipak ga je posebno uznemirilo.

“Nisam pucao, ali sam bio na Palama i radio svoj posao”, kazao je Vučić ljutito.

Dodao je da se ne želi pravdati jer “nikad u životu nije uzeo snajper”.

U ratu, kada je bio Šešeljev bliski suradnik, sadašnji predsjednik Srbije je kao novinar radio i na televiziji bosanskih Srba sa sjedištem na Palama.

Vučić je na pitanje o svojoj ulozi dok je bio Šešeljev suradnik odgovorio konstatacijom da se “samo magarac ne mijenja” dodajući da nije ništa skrivao kada je odlučio mijenjati političke stranke kojih je bio član.

“Ne mijenjate zemlju, rod, ime i prezime i ono za šta navijate, a ako ne čitate knjige i ne mijenjate se onda ste magarac”, kazao je Vučić.

Na sličan je način prokomentirao i ocjene da on radi na uspostavi projekta pod nazivom “srpski svijet” te da stoga pokušava uvući sve države zapadnog Balkana u interesnu sferu Srbije.

“Ja nikada nisam izgovorio sintagmu srpski svijet. Za mene je važno da razvijamo našu ekonomiju”, kazao je Vučić ustvrdivši da je njegov cilj da i BiH bude gospodarski što jača zemlje jer će u protivnom svi Srbi iz te zemlje doći živjeti u Srbiju.

Odbacio je tvrdnje da Srbija stalnom potporom Republici Srpskoj zapravo radi na pokušaju podjele BiH kazavši kako nije istina da danas netko priča o cijepanjima i stvaranju novih država na Balkanu iako je upravo to politika na kojoj inzistira sadašnji predsjedatelja Predsjedništva BiH Milorad Dodik koji otvoreno zagovara odcjepljenje RS od BiH i njezino ujedinjenje sa Srbijom.

/Republikainfo.com/

Objava NIJE PUCAO NA SARAJEVO, ALI “RADIO JE SVOJ POSAO” Vučić istarsku malvaziju nazvao “odvratnom” i da ju se “ne može piti”; Odgovorio mu gradonačelnik Pule: “Živjeli” pojavila se prvi puta na Republika.

Namjera ove kulturne manifestacije je da se svečano obilježi početak vinogradarske godine, radova u vinogradu, odnosno, početak rezidbe u vinogradima na Buni ali i očuva tradicija uzgoja vinove loze, spravljanja i kušanja vina uz stare, narodne običaje i dobra jela. Upravo zbog toga ‘Vincekovo’ na Buni se održava u mjesecu siječnju oko blagdana svetog Vinka, koji se slavi 22. siječnja i smatra se zaštitnikom vinogradara i vinara, istaknuli su iz Udruge malih vinogradara i vinara Buna.

‘Vincekovo Buna 2020’ se održava od 2011. godine, već 10. godinu za redom i u organizaciji ove Udruge, te se slobodo može kazati kako je ta manifestacija prerasla u tradiciju.

Ove godine domaćini manifestacije „Vincekovo Buna 2020“ bili su Jozo Pinjuh i Božo Petrović.

Kao i svake godine do sada manifestacija „Vincekovo Buna 2020“ započela je u vinogradu domaćina, gdje se pristupilo obredu rezidbe i predaje se štapa od prošlogodišnjeg domaćina ovogodišnjem domaćinu. Štap je izrađen od trsa vinove loze samo za ovu manifestaciju, a dužnost novih domaćina je da taj štap čuvaju tijekom cijele godine na vidnom mjestu u svom domaćinstvu. Upravo u tome leži i simbolika štapa da se njegovom predajom očuva tradicija uzgoja vinove loze na našim prostorima.

Običaj na Buni je takav da vinski biskup, član udruge koji se obuče u vinskog biskupa samo za tu prigodu, vrši obred škropljenja uz šaljive dosjetke od novom domaćinu, a sve je to praćeno pjesmom i svirkom, uz obvezno čašćenje nazočnog društva. Domaćin je orezao nekoliko grančica s trsa, orezani se trs potom obredno poškropio – “krstio” starim vinom, izvjesile su se kobasice i panceta, koji znakovito naznačuju želju za plodnošću i dobrim urodom.

Otvorenje manifestacije je započelo u 14 sati nakon što su obredi u vinogradu završili u sportskoj dvorani OŠ Marina Držića Buna.
Gosti su na samom ulazu kupili čaše s vidljivim ugraviranim obilježjima „Vincekovo Buna“, u znak potpore ovoj kulturnoj manifestaciji po simboličnoj cijeni od 5 KM, koje su po odlasku ponijeli sa sobom kao uspomenu.

Članovi udruge su pripremili ukusna domaća jela (lovački čobanac od divljači, uštipke, sir, palentu i ostala tradicionalna hercegovačka jela), bijelo i crno vino, a njihova konzumacija za sve goste bila je neograničena.

Bit ovoga okupljanja jest dobro druženje uz ugodnu glazbu, lijepa domaća jela i dobru vinsku kapljicu.

Za dobru zabavu uz glazbu pobrinuli su se Josip Bilać i Davor Lalić, Ine Tadić i Hercegovački Bećari, HKUD „Herceg Stjepan“ Blagaj-Buna, Širokobriješki gangaši, te ostala kulturno-umjetnička društva s područja Hercegovine.

Udruga malih vinogradara i vinara Buna upućuje zahvale svim članovima udruge, svim dobročiniteljima i donatorima i svim ostalim sudionicima koji su na bilo koji način doprinijeli i doprinose održavanju ove kulturne manifestacije, poručili su iz ove Udruge.

Objava  ‘Vincekovo – Buna 2020’ – ‘krštenje’ vinograda za početak dobre, vinogradarske godine pojavila se prvi puta na Republika.