Navodno se raspravlja o višemilijunskom iznosu eura, no konkretne informacije o dogovorenoj svoti nisu potvrđene. Posebna savjetnica hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova, Vanda Babić Galić, potvrdila je da su pregovori u tijeku i u fazi dorade, bez iznošenja detalja.

Istaknula je kako je važno prepoznati transparentnost i otvorenost crnogorskih dužnosnika – ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića i premijera Milojka Spajića – te njihovu spremnost na rješavanje osjetljivih pitanja iz ratne prošlosti, unatoč određenim političkim opstrukcijama unutar zemlje.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore potvrdili su za Vijesti da se pregovori s Hrvatskom vode kontinuirano, na svim razinama, kroz bilateralne konzultacije. U fokusu je otvoreni dijalog s ciljem pronalaska kompromisnih rješenja prihvatljivih za obje strane. Javnost će, kako navode, biti pravodobno obaviještena o rezultatima kada se za to stvore uvjeti.

Pitanja odštete, baštine i simbolike

Osim pitanja odštete, pregovori obuhvaćaju još dva važna otvorena pitanja: prijenos vlasništva nad Domom kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi, te naziv gradskog bazena u Kotoru.

Kako doznaju Vijesti, hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman ovog vikenda putuje u Tivat, gdje bi trebao s crnogorskim kolegom Ibrahimovićem potpisati ugovor o darovanju spomenutog doma, čime bi se zaključio proces započet krajem 2024. godine.

Treće otvoreno pitanje odnosi se na naziv kotorskog bazena, koji odlukom lokalnog parlamenta iz 2021. nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, poznatog vaterpolista. Hrvatska strana osporava ovu odluku zbog navoda da je Gopčević bio čuvar u logoru Morinj.

Crnogorska vlada je nedavno usvojila izvješće o završenim pregovorima o darovanju Doma kulture, čime je, kako navodi, iskazana politička volja za jačanje prava hrvatske manjine u Crnoj Gori te očuvanje njezina kulturnog identiteta.

Pozadina: logor Morinj

U logoru Morinj, koji je bio aktivan od 3. listopada 1991. do 18. kolovoza 1992., JNA je držala 292 zarobljenika iz dubrovačke regije, u uvjetima koji su kasnije okarakterizirani kao nečovječni. Na suđenju u Crnoj Gori, četvorica pripadnika vojske osuđena su na ukupno 12 godina zatvora. Početkom 2025. crnogorsko Specijalno državno tužiteljstvo ponovno je otvorilo predmete vezane uz ratne zločine u Morinju.

Crnogorska strana pokazuje spremnost na završetak ovih osjetljivih procesa, uključujući i zatvaranje Poglavlja 31 u pregovorima s EU, koje se tiče vanjske, sigurnosne i obrambene politike – a čije je zatvaranje Hrvatska blokirala prošle godine.

/Desk/

Objava Hrvatska i Crna Gora uskoro završavaju pregovore o odšteti hrvatskim zatočenicima logora Morinj pojavila se prvi puta na Republika.

Slovenska tvrtka Viadukt je nakon arbitražne presude najavila prisilnu naplatu 46 milijuna eura odštete, jer vlasti u BiH ni mjesec dana nakon odluke nisu pokazale namjeru za isplatu duga, izvještava slovenska agencija, STA. Dug u međuvremenu zbog visokih kamata raste za gotovo 10 tisuća eura dnevno, piše Forbes Slovenija.

Entitet BiH Republika Srpska mora Viaduktu isplatiti 46 milijuna eura odštete zbog jednostranog raskida ugovora za izgradnju hidroelektrana na rijeci Vrbas.

Pravni zastupnici Viadukta, odvjetnički ured Baroš, su za Capital.ba objasnili da su se od odluke u svibnju tri puta obratili Vijeću ministara BiH, s obzirom na to da je tužena strana bila BiH, koja je spor također izgubila. Na to su pitanje upozorili i Državno tužiteljstvo BiH i Ministarstvo financija BiH.

Državne vlasti sada prema navodima odvjetnika Viadukta prebacuju isplatu odštete na vladu Republike Srpske, s kojom su potpisali sporazum o poravnanju tog duga. Sporazum su vlada entiteta i države potpisale godinu dana nakon početka arbitraže, prema kojem se Republika Srpska obvezala platiti sve troškove arbitražnog postupka.

Obveza plaćanja ne može se izbjeći

U odvjetničkom uredu Baroš naglašavaju da sporazum nikako ne utječe na tužbeni zahtjev i obvezu koju BiH mora platiti na temelju arbitražne odluke.

“Putem podneska koji smo 23. svibnja poslali nadležnim organima BiH, ostavili smo rok od 15 dana za djelovanje, s ponudom da u navedenom roku definiramo sva pitanja u vezi s izvršenjem presude. Rok istječe 7. lipnja, ali kako se čini, djelovanje nadležnih organa potpuno će izostati jer nas u vezi s ovim pitanjem još nitko nije kontaktirao,” objasnili su za Capital.ba.

Dodali su da će nakon tog roka priznavanje presude zahtijevati sudskim putem, a zatim i kroz prisilnu naplatu. Pri tome su upozorili da je dug zbog kamata samo od početka svibnja do danas narastao za oko 250.000 eura.

Vlada entiteta BiH je 2004. godine s HES Vrbas, čiji je većinski vlasnik slovenski Viadukt, potpisala koncesijski ugovor vrijedan 165 milijuna eura za izgradnju dviju hidroelektrana. Kako projekt nije bio realiziran ni nakon deset godina, ugovor je raskinut u rujnu 2015.

HES Vrbas je u listopadu 2015. podnio odštetni zahtjev vladi Republike Srpske zbog raskida ugovora. Budući da je vlada zahtjev odbila, Viadukt kao većinski vlasnik HES Vrbas podnio je 2016. godine zahtjev za arbitražu u Washingtonu.

BiH je 2022. izgubila arbitražni spor pred arbitražnim sudom u Washingtonu. Vlada entiteta zatim je podnijela zahtjev za poništenje te odluke i dala bezuvjetno jamstvo da će dug biti plaćen ako odluka ne bude poništena. Arbitražni sud u Londonu je početkom svibnja odbio njihov zahtjev za poništenje.

/Desk/

Objava RS odbija platiti obeštećenje slovenskoj tvrtki: Kamate rastu 10 tisuća eura dnevno pojavila se prvi puta na Republika.

Ovo je konačna odluka Arbitražnog vijeća u Londonu koje je odbacilo zahtjev Republike Srpske, odnosno BiH, za poništenje arbitražne odluke iz 2022. godine kojom je BiH obvezana ‘Vijaductu’ isplatiti 90 milijuna KM odštete.

Slamku spasa Srpska je pokušala iznaći u nastavku postupka te je podnijela zahtjev za poništenje te odluke. Uz taj zahtjev Vlada RS je dala i bezuvjetno jamstvo da će platiti dug, ukoliko odluka ne bude poništena.

Međutim, zahtjev nije prihvaćen tako da će se vlast Srpske suočiti sa ogromnim financijskim izazovom.

Pravni zastupnik ‘Vijadukta’, Predrag Baroš, potvrdio je za CAPITAL da je odluka donesena 1. svibnja i da je njome zahtjev za poništenje arbitražne odluke odbijen u cijelosti.

„Zahtjev za poništenje arbitražne odluke je odbijen u cijelosti, tako da je arbitražna odluka od 18. travnja 2022. godine, ostala na snazi. Također, ovom odlukom je blokada provođenja izvršnog postupka stavljena izvan snage, a odlučeno je i da svaka strana snosi svoje troškove zastupanja“, kazao je Baroš.

Do pokretanja arbitražnog spora došlo je nakon što je ‘HES Vrbas’, koji je trebao graditi hidroelektrane na Vrbasu, u listopadu 2015. godine uputio Vladi RS odštetni zahtjev od 46 milijuna KM zbog raskida ugovora, a kako se nisu dogovorili, većinski vlasnik HES-a, slovenski ‘Viadukt’ je 2016. podnio zahtjev za arbitražu s BiH u Washingtonu.

CAPITAL podsjeća kako je ugovor o dodijeli koncesije vrijedan 165 milijuna eura Vlada RS je s ‘HES Vrbas’ potpisala 2004. godine, a njime je bila planirana izgradnja HE ‘Krupa’ i HE ‘Banja Luka-Niska’.

Međutim, godinu kasnije oko 20.000 građana Banja Luke potpisalo je peticiju protiv ovog projekta, a s obzirom na to da se projekt deset godina nije realizirao, ugovor je raskinut u rujnu 2015. godine. Godinu dana nakon pokretanja arbitraže Vlada RS potpisala je s Vijećem ministara BiH sporazum kojim se obvezala platiti sve troškove arbitražnog postupka, piše na kraju CAPITAL.

Tužbeni iznosi teški milijune

Ovo nije prvi put da su bh poduzeća neslavno zavšila epizodu na međunarodnim sudovima, a čije “penale” će plaćati država ili entiteti, točnije, bh građani iz svog džepa.

Naime, podsjetimo na Bh Gas i Energoinvest moraju platiti 11,16 milijuna dolara Mađarima zbog jednostranog prijelaza na plinovod Turski tok i poslovanje s Turskom i Gazpromom, a pojedinosti ovog pravosudno-financijskog poraza možete pročitati OVDJE.

Za razliku od ovog slučaja, još se ne zna kako će završiti slučaj tuzlanskog GIKILA gdje su njegovi vlasnici Indijci Pramod, Sangeeta, Vartika, Shristi i Divyesh Mittal tužili su državu, odnosno nadležne u Tuzlanskom kantonu, jer se smatraju oštećenim kod ulaganja u formu Global Ispat i Koksnu industriju Lukavac. Tužbeni iznos je 400 milijuna dolara, a vrijeme procijenjeno za kraj spora je kraj 2026. godine.

Kako je u ožujku ove godine analizirao portal Fokus.ba, četiri trenutna spora zbog kojih je BiH tužena po različitim osnovama ‘teška’ su više od 1,3 milijarde KM. Informacije su to Pravobraniteljstva BiH. BiH je tužila Slovenija, Indija i Hrvatska. Po tri osnova zbog objekata u RS-u, a po jednom zbog objekta u Tuzlanskom kantonu.

Prema podacima iz Pravobraniteljstva BiH, Elektrogospodarstvo Slovenija – Razvoj in inženjering tužilo je BiH jer se smatraju oštećeni zbog ulaganja u RiTE Ugljevik po samoupravnim sporazumima. Navodni štetni u ovom sporu je RS, a vrijednost spora iznosi čak 695.175.000 eura. Okončanje ovog spora se još ne nazire.

Grupa tužitelja iz Slovenije, Viaduct Portorož, Vladimir Zevnik i Boris Goljevšček, tužili su RS, odnosno BiH, jer se smatraju oštećeni u okviru koncesije za izgradnju hidroelektrane na rijeci Vrbas. Tužba je teška 42.600.000 eura, a vrijeme procijenjeno za okončanje spora je kraj 2024. godine. U ovom predmetu je uložena revizija.

Također i Hrvatska elektroprivreda je tužila BiH odnosno nadležne u RS-u zbog ulaganja u RiTE Gacko po samoupravnim sporazumima, a tužba je teška 100 milijuna eura. Iako je navedeno da je ova predmet u fazi mirnog riješavanja spora, nepoznato je kada bi se mogao okončati.

/Republika/

Objava Srpska mora slovenskom Viaductu isplatiti 90 milijuna KM – četiri tužbe protiv BiH ‘teške’ 2,3 milijarde KM – gubitak siguran pojavila se prvi puta na Republika.

Arbitražni postupak koji je pokrenula britansko-indijska obitelj Mittal kao većinski vlasnik tvornice Global Ispat Koksne Industrije d.o.o. Lukavac (GIKIL) protiv države BiH dobija i međunarodnu pozornost. Naime američki Bloomberg, ugledni multimedijalni servis koji se fokusira ekonomske informacije i tržište kapirala, a koji svoje ispostave ima diljem svijeta, upravo spominje slučaj GIKIL u BiH i to u kontekstu odštete teške milijarde koju bi država BiH, vrlo izvjesno, bila obvezna platiti zbog vrlo upitnih postupaka lokalnih predstavnika u Tuzlanskom kantonu.

Umjesto da se inozemne investicije zaštite od manipulacija, nastavi unaprijeđivati proizvodnja i otvarati nova radna mjesta, strani investitor Pramod Mittal i njegovi najbliži suradnici optuženi su za kriminal, uhićeni da bi, potom, bili pušteni uz milijunske kaucije. Izvjesno je da će sve na kraju morati platiti država BiH, odnosno, njeni porezni obveznici.

Nigerijska vladila platila 496 milijuna dolara odšete

Naime, Bloomberg piše o sličnom problemu kojeg je Mittal imao i u Nigeriji gdje je nigerijska vlada tvrtki Global Steel Holding Limited (GSH) pristala isplatiti skoro 500 milijuna dolara, točnije 496 milijuna, kako bi okončala dugogodišnji ugovorni spor s Ajaokuta Steel Mill u toj zemlji. Mittalovi pravni zastupnici isprva su tražili nevjerojatnih 5,26 milijardi dolara, ali na koncu je dogovoreno da taj odštetni iznos također nevjerojatnih 496 milijuna.

Slučaj je sličan njegovom slučaju u BiH – dolazi kao investitor, pokreće proizvodnju da bi ga dužnosnici bivše vlade optužili za kriminal i na koncu izgubili milijunski spor pred međunarodnim sudovima.

Pišući o nigerijskom slučaju, Bloomberg se osvrće i na njegov slučaj u BiH.

“Financijski pad Pramoda Mittala počeo je prije 17 godina kada je Global Steel Holdings, registriran na Isle of Man, stao kao jamac za GIKIL-ove dugove. Niz propuštenih uplata doveo je do stečajnog postupka koji je pokrenuo Moorgate Industries, što je rezultiralo nevjerojatnim nalogom od 139,786,656.43 funti za stečaj Mittala u lipnju 2020. Njegova bosanska nesreća također je dovela do istrage i uhićenja pod optužbama za organizirani kriminal, iako je kasnije pušten na slobodu uz jamčevinu”, piše Bloomberg.

Mittal istjeran iz vlastitog poduzeća

Pramod Mittal, kao većinski vlasnik GIKIL-a (51%) pokrenuo je arbitražni postupak po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija. Odvjetnički tim Pramoda Mittala potvrdio je da je 17. siječnja 2023. izdan zahtjev za arbitražu po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija te. Istaknuto je da BiH u potpunosti, svakom od potražitelja u postupku arbitraže mora namiriti gubitak investicija, kao i odštetu koja će biti određena tijekom arbitraže kao da će iznos odštete najvjerovatnije biti nekoliko stotina milijuna dolara.

Mittal je kao većinski vlasnik potpuno istjeran iz vlastitog poduzeća, dok je prošle godine GIKIL bio treći najveći izvoznik u BiH, a 2021. godine zabilježio netto dobit od 62.578.404 KM. Nevjerojatna činjenica, nezamisliva u konceptu suvremene ekonomije je i da s dobiti raspolaže sadašnja uprava tvrtke koja je imenovana samo od jednog osnivača, Koksno hemijskog kombinata (KHK) u stečaju, tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade Tuzlanskog kantona (67%). KHK u GIKIL-u ima udjel od 49%.

Dok novi menadžment imenovan samo od jednog, manjinskog osnivača, KHK, tvrdi kako su zaštitili GIKL od izvlačenja novca, odvjetnici većinskog vlasnika Mittala ističu kako su nezakonito izbačeni, a to je još jedan sudski postupak koji se vodi na sudu u BiH.

Naime, podsjetimo da je GIKIL nastao kao zajednička tvornica ulaganjem GSHL-a, tvrtke kojoj su vlasnici obitelj Mittal i Koksno hemijskog kombinata (KHK), tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade Tuzlanskog kantona (67%) u zajedničkom projektu – ponovnom pokretanju proizvodnje koksa, energije i đubriva čiji su zastarjeli pogoni bili ugašeni tijekom rata.

Prema Ugovoru o pristupanju u GIKIL, ulaganje od 51% kapitala GIKIL-a trebalo je biti izvršeno preko GSHL-a, dok je KHK trebao uložiti preostalih 49% kapitala GIKIL-a u vidu zapuštenih pogona i ostalih objekata. Naravno, tu je bilo i 27 milijuna KM duga. Stranog ulagača, GSHL, po ugovoru nije moguće isključiti ukoliko izmiri više od 50% ugovorenih obveza. Ovime je GSHL u Nadzornom odboru GIKIL-a imao tri člana, a KHK dva te je za donošenje odluka bila potrebna dvotrećinska većina.

Poskupljenjem cijene uglja, rastao je i GIKIL-ov dug prema tvrtki Stemcor od koje je lukavačka tvornica nabavljala sirovine. Danas taj dug iznosi oko 170 milijuna dolara – GIKIL ga nikada nije vratio, a tvrtka Stemcor je prijavila bankrot. GSHL, odnosno obitelj Mittal tražila je od KHK, odnosno, njenog većinskog vlasnika, Vlade Tuzlanskog kantona, a gdje je vladajuća SDA, izmirivanje 49% duga prema Stemcoru, u istom postotku kojim je osnivač i udjelnik u GIKIL-u. Ovo KHK nikad nije ispunio te je GSHL pokrenuo arbitražu protiv KHK kojom, podsjetimo, rukovodi Tuzlanska vlada (!).

To je i najava afere – KHK, čiji je većinski vlasnik Vlada TK i jedan od osnivača GIKIL-a (49%), pokreće smjenu članova NO GIKIL-a. To je i učinjeno na Skupštini gdje nitko od predstavnika GSHL-a nije sudjelovao – uz suglasnost Vlade TK, KHK čiji je upravo ona većinski vlasnik, što je važno za ponoviti, imenuje novih 5 članova odbora koji potom mijenjaju i članove Uprave GIKIL-a. Svi oni su ili članovi SDA ili su vrlo bliski vladi te stranke u toj županiji. Ovime je tuzlanskoj vladi, kao manjinskom vlasniku, omogućena potpuna kontrola nad GIKIL-om dok je inozemni investitor potpuno istjeran.

Koliko će platiti BiH?

Pitanje je koliko će BiH morati platiti odštete za ovu nevjerojatnu aferu. Podsjetimo i na to da je Vijeće ministara BiH nedavno izdvojilo skoro miljuna KM za pravni tim koji će zastupati državuu ovom slučaju.

Postavlja se pitanje da li će Vlada TK dati neograničene garancije kao što su dali Mittal i GSHL zbog čega su i otišli u stečaj iz kojeg evidentno izlaze? Hoće li BiH i KHK odbiti platiti svoj dio obveza koje je akumulirao GIKIL?

Koliko će, u konačnici, nezakonito oduzimanje tvrtke koštati bh porezne obveznike zbog pogrešnih, nekorektnih i prijetvornih poteza tadašnje vladajuće lokalne vlasti Tuzlanskog kantona pod rukovodstvom SDA te hoće li država tražiti odgovornost pred sudovima? Mittal svakako hoće svoje pravo tražiti na sudovima, a ono što je dodatni problem je da su u Upravi GIKIL-a, članovi koji su imenovani od strane samo jednog osnivača (bez da je većinski vlasnik imenovao svoje predstavnike), a posebno pitanje je na koji su način registrirani.

/Desk/

Objava Američki Bloomberg piše o aferi u Lukavačkom GIKIL-u: Mittalovu „bosanska nesreću“ BiH će platiti milijunima pojavila se prvi puta na Republika.

Guterres je u pismu Cvijanović naveo kako je PIC relevantno tijelo za imenovanje visokog predstavnika u BiH, a Cvijanović je čak izrazila sumnju da je pismo pisao neko drugi.

Dodiku se nije svidio odgovor Guterresa za kojeg je rekao kako “nije nadležan tumačiti Daytonski sporazum” te da je svojim pismom “potvrdio da Schmidt nije imenovan”. Ali, otišao je i korak dalje.

Dodik je naveo kako se “vidi da se vodi kampanja protiv Republike Srpske” te optužio Guterresa da je “napravio još veću konfuziju u BiH”.

“Zašto onda raspravljaju u Ujedinjenim narodima o BiH dva puta godišnje, ako nisu nadležni. Ako je tačno ono što kaže Guterres, onda ćemo tražiti obeštećenje. Razgovaraćemo s državama članicama UN, jer ispada da UN nisu nadležni za visoke predstavnike. Znamo što je ovdje radio Paddy Ashdown. Onda je sve bespravno i možemo tražiti obeštećenje”, rekao je Dodik.

/Desk/

Objava DA, REKAO JE – Dodik će tražiti odštetu od UN-a zbog visokih predtsavnika pojavila se prvi puta na Republika.

“Uz stalne napore da se optimiziraju mjere prevencije i kontrole covida-19 od studenog 2022., kineski odgovor na covid-19 napravio je glatku tranziciju u relativno kratkom vremenu”, primijetio je Stalni odbor kineskog Politbiroa (PSC) na sastanku održanom u četvrtak, prenosi HINA.

“Postignuta je velika odlučujuća pobjeda u prevenciji i kontroli epidemije”, dodaju.

Gotovo 800.000 teških slučajeva dobilo je odgovarajuće liječenje, ali čelnici su upozorili da se, iako se epidemiološka situacija u Kini poboljšava, virus i dalje širi globalno te nastavlja mutirati, javljaju državni mediji, prenosi Reuters.

Na sastanku je naglašeno da će Kina povećati stopu cijepljenja za starije osobe te ojačati opskrbu i proizvodnju medicinske robe.

PSC, najmoćnije kinesko rukovodeće tijelo, pozvalo je sve lokalne samouprave i odjele da ojačaju sustav medicinskih usluga, navodi se u izvješću Xinhue.

U prosincu je Kina ukinula svoju gotovo trogodišnju strogu politiku nakon prosvjeda protiv vladinih oštrih antivirusnih ograničenja.

Pandemija COVID-19, poznata kao i pandemija koronavirusa, pandemija nove bolesti dišnih puteva COVID-19 (engl. Coronavirus Disease 2019) se prvi put pojavila krajem prosinca 2019. u megagradu Wuhanu u kineskoj provinciji Hubei. U siječnju 2020. razvila se u epidemiju u NR Kini i proširila diljem svijeta. Zaraženo je više od 540 milijuna, a od posljedica preminulo 6,4 milijuna ljudi.

/Desk/

Objava HOĆE LI ITKO TRAŽITI ODGOVORNOST? Kina proglasila pobjedu nad koronom – svijet bio blokiran pandemijom zbog Kine, preminulo više od 6,4 milijuna ljudi pojavila se prvi puta na Republika.

Pravobraniteljstvo se pravda: Organi države nisu vodili kazneni postupak, niti su podigli optužnicu

-Tužba se temelji na činjenici da je protiv tužitelja od 2013. do 2020. godine vođen kazneni postupak u okviru kojeg je Budimiru u travnju 2014. godine određen pritvor u trajanju od 29 dana, potom ukinut, nakon čega je postupak djelimično vođen u Sudu BiH, a potom na Županijskom sudu u Sarajevu, gdje je okončan oslobađajućom presudom, naveo je pravni zastupnik Budimira, Ragib Hadžić, izvijestio je Detektor.ba.

Kako je objašnjeno, Budimir je podnio tužbu radi “naknade štete zbog pretrpljenih duševnih bolova uslijed povrjede ugleda, časti, prava osobe i neosnovanog lišenja slobode i neosnovanog jednomjesečnog pritvora te umanjenja životne aktivnosti”, u iznosu od 277.000 KM.

Kako stoji u tužbi, Budimira su krajem travnja 2013. godine pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) po naredbi Tužiteljstva BiH lišili slobode.

Pravobraniteljstvo BiH, koje zastupa državu, u odgovoru na tužbu je navelo kako se radi o neosnovanom tužbenom zahtjevu jer, kako je navela punomoćnica Državnog pravobraniteljstva Safija Kreštalica, “organi države nisu vodili kazneni postupak, niti su podigli optužnicu protiv Budimira”.

-Postoji oblik moralne satisfakcije prema kojem je Sud dužan u novinama i drugim sredstvima javnog informiranja objaviti odluku iz koje proizilazi neosnovano lišenje slobode, ako oštećeni smatra da mu je potrebno za rehabilitaciju, navela je Kreštalica.

Tijekom pripremnog ročišta, pravni zastupnik Budimira uložio je Sudu materijalne dokaze koje planira izvoditi tijekom glavnog pretresa i dostavio ih Pravobraniteljstvu.

Budimir: Ponižavan i provlačen kroz blato sedam godina

Iz Državnog pravobraniteljstva zatražili su nastavak pripremnog ročišta jer je dostavljena dokumentacija obimna i treba im vremena za očitovanje.

U tužbi se poziva na odluku Ustavnog suda iz 2013. godine kojom je zaključeno kako postoji povreda prava iz Ustava Bosne i Hercegovine i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda – kada je Sud BiH odredio pritvor, a da za to nije bio ispunjen osnovni zakonski uvjet, kao ni postojanje osnovane sumnje da je Budimir počinio kaznena djela koja mu se stavljaju na teret.

Budimiru se naknadno sudilo pred Općinskim sudom u Sarajevu po optužnici Županijskog tužiteljstva u Sarajevu. On je 2019. godine oslobođen svih optužbi, podsjeća se u tužbi. Nastavak pripremnog ročišta zakazan je za 23. studenog.

Komentarajući izjavu pravobraniteljice Kreštalica kako je zahtjev previsok u odnosu na slične slučajeve, Budimir je u izjavi za Dnevni list kazao: “BiH je već do sada isplaćivala iznose od 200.000 KM, a moj slučaj nije ni sličan drugim slučajevima. Ja sam uhićen kao Predsjednik Federacije BiH na svom radnom mjestu bez valjanih dokaza, nakon toga pritvoren što su danima objavljivali svjetski mediji, a napose mediji u regiji, ponižavan i provlačen kroz blato sedam godina od dana uhićenja do okončanja postupka pravomoćnom oslobađajućom presudom. Šteta koja je meni i mojoj obitelji počinjena je multidimenzionalna i o tome ću ja i vještaci govoriti tijekom glavne rasprave”.

Šaroviću 102 tisuće, Fazliću 200 tisuća, Radončiću skoro 100 tisuća…

No, podsjetimo i na neke od slučajeva kada je Država morala isplatiti visoke odštete jer tužitelji nisu uspjeli dokazati svoje optužbe protiv tuženih.

Jedna od rekordnih odšteta isplaćena je Naseru Palislamoviću i to u iznosu od 202.000 KM zbog tri godine provedene u zatvoru zbog optužbi da je sudjelovao u terorističkom napadu na Policijsku stanicu u Bugojnu. Tužiteljstvo nije dokazalo njegovu umiješanost te je Palislamoviću isplaćeno 202.000 zbog protupravnog uhićenja i pritvaranja.

Bivšem ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, a danas predsjedniku SDS-a Mirku Šaroviću, također je isplaćen pozamašan iznos od poreznih obveznika jer tužitelji nisu uspjeli dokazati navode svoje optužnice o umiješanosti u slučaj ‘Privredna banka Srpsko Sarajevo’. Šaroviću je isplaćeno 102.000 KM zbog također protupravnog pritvaranja, povrede časti i ugleda i pretrpljene duševne boli. Šarović je tražio 480.000 KM.

Odštetu od 200.000 KM dobio je Asim Fazlić, bivši zamjenik direktora Interpola BiH, jer je lažno optužen da je davao podatke, zbog čega je bio u pritvoru. Fazlić je u zatvoru proveo desetak mjeseci pod optužbom da je bio na čelu “organizirane kriminalne grupe”, a na slobodu je pušten u prosincu 2004. godine.

Zbog nekoliko dobivenih procesa, predsjedniku Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH, Fahrudinu Radončiću, do sada je isplaćeno skoro 100 tisuća KM odštete.

U rujnu ove godine, prema presudi Suda BiH, isplaćeno mu je 29.015 KM za naknadu nematerijalne štete zbog lišavanja slobode koji je okončan pravomoćnom oslobađajućom presudom. Prije toga, u veljači ove godine, Sud BiH donio je presudu kojom je obvezao BiH da Radončiću isplati 27.000 KM također zbog neosnovanog pritvaranja u trajanju od 66 dana, u vrijeme kada je bio izaslanik u Domu naroda PSBiH.

Presudom je utvrđeno da je predsjednik SBB-a pretrpio povredu ugleda, časti i prava osobnosti zbog neosnovanog uhićenja u montiranom kaznenom postupku, koji je protiv njega vođen tri godine i okončan pravomoćnom oslobađajućom presudom u listopadu 2018.

BiH je, prema presudi, morala nadoknaditi i troškove postupka u iznosu od 4.487,20 KM. Radončiću je i 2019. postupku koji je okončan pravomoćnom, oslobađajućom presudom isplaćeni troškovi u ukupnom iznosu od 24.025,95 KM.

Tada su, jer je radilo o istom predmetu, odštetu dobili i optuženi, pa oslobođeni, Zijad Hadžijahić, Bilsena Šahman 26.500 KM, Bakir Dautbašić 30.854 KM.

Ovo su samo neke od isplaćenih odšteta zvog nedovoljno potkrijepljenih optužbi tužiteljstva, često i politički motiviranih i “montiranih” kako bi se degradirale osobe koje su “mete”. No, to nije sve – milijuni poreznih obveznka isplaćeni su i kao sudski troškovi zbog neuspjelih optužnica.

Budimir kazneno prijavio Sallihovića, Čavku, Kajmaković, Bogunića, Burzić, Knezovića….

Dnevni list već roije je pisao da je Budimir, putem svog odvjetnika Ragiba Hadžića, 16. lipnja Federalnom tužiteljstvu u Sarajevu, ponio i kaznenu prijavu protiv Gorana Salihovića bivšeg glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH, Olega Čavke tužitelja u Tužiteljstvu BiH, Dijane Kajmaković v.d. zamjenice glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH, Sanjina Bogunića tužitelja u Tužiteljstvu Sarajevske županije, Dalide Burzić bivše glavne tužiteljice Tužiteljstva Sarajevske županije, Slađenka Čerkeza dužnosnika SIPA-e, Mirsada Kebe bivšeg potpredsjednika FBiH, Ivana Knezovića iz Mostara i, kako se navodi u prijavi, NN osobe čiji će se identitet utvrditi tijekom istrage.

U kaznenoj prijavi stoji da su svi navedeni, zajednički ili ponaosob, “u skladu sa zadacima i ulogama koje su dogovorili međusobno, zloupotrebom svojih ovlasti, bez bilo kakvih uvjerljivih zakonitih dokaza, inicirajući poduzimanje posebnih istražnih radnji i vještačenja koje nisu imale pravno utemeljenje ili su nedopuštene, izdajući naredbu pripadnicima SIPA-e, prijetnjom upotrebe fizičke sile, protupravno uhitili, zatvorili, držali zatvorenog i na drugi način ograničili slobodu kretanja i obavljanja Ustavom FBiH propisanih dužnosti i nadležnosti Predsjednika FBiH”.

Kako se navodi u kaznenoj prijavi, cilj je bila “prisila da protupravno odredbama Ustava FBiH izvrši ranije traženu političku odluku promjenom personalnog sastava Vlade FBiH, zasnivajući navodnu osnovu sumnje na neistinitim ili zlonamjernim iskazima svjedoka i netočnim obavještenjima, podmetanjem dokaza i tragova kaznenog djela, oduzeli ili ograničili slobodu kretanja predsjedniku FBiH Živku Budimiru” kako bi došlo do njegovog uhićenja i smjene, a dužnost predsjednika obavljala druga osoba, podsjeća Dnevni list.

/Desk/

Objava Pravobraniteljstvo BiH smatra da Budimir traži previsoku odštetu, a on kaže: “Već su isplaćivane visoke odštete, moj slučaj nije ni sličan drugima” pojavila se prvi puta na Republika.

U tužbi, u čije detalje je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) imala uvid, navodi se da je Budimir podnosi radi “naknade štete zbog pretrpljenih duševnih bolova uslijed povrede ugleda, časti, prava ličnosti i neosnovanog lišenja slobode i neosnovanog jednomjesečnog pritvora, te umanjenja životne aktivnosti” u iznosu od 277.000 tisuća maraka.

Kako stoji u tužbi, Budimira su krajem travnja 2013. godine, pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) po naredbi Tužilaštva Bosne i Hercegovine lišili slobode. “Tužitelj je uhićen pod optužbom za krivično djelo organizirani kriminal, u vezi sa krivičnim djelima zloupotreba položaja ili ovlaštenja, protuzakonito posredovanje, primanje dara i drugih oblika koristi, davanje dara i drugih oblika koristi iz krivičnog zakona Federacije”, navodi se u tužbi u kojoj se dodaje da je Sud BiH Budimiru odredio jednomjesečni pritvor.

Budimirov pravni zastupnik Ragib Hadžić kaže za BIRN BiH da je u ožujku ove godine podnio tužbu i da je do sada dobio odgovor od tužene Federacije ali još uvijek ne od države BiH.

“Zbog toga se i ne može zakazati ročište”, govori Hadžić. Iz Suda BiH su za BIRN BiH potvrdili da su zaprimili tužbu Budimira u travnju i da će termin ročišta biti naknadno objavljen.

U tužbi se poziva na odluku Ustavnog suda iz 2013. godine kojom je ovaj Sud zaključio da postoji povreda prava iz Ustava Bosne i Hercegovine i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kada je Sud BiH odredio pritvor kada za to nije bio ispunjen osnovni zakonski uvjet, postojanje osnovane sumnje da je Budimir počinio kaznena djela koja mu se stavljaju na teret. Budimiru se naknadno sudilo pred Općinskim sudom u Sarajevu po optužnici Kantonalnog tužiteljstva u Sarajevu. On je 2019. godine oslobođen svih optužbi, navodi se u tužbi.

/Desk/

Objava Budimir tuži državu za 277.000 KM zbog neosnovanog uhićenja i pritvora pojavila se prvi puta na Republika.

Presudom je utvrđeno da je predsjednik SBB-a pretrpio povredu ugleda, časti i prava osobnosti zbog neosnovanog uhićenja u montiranom kaznenom postupku, koji je protiv njega vođen tri godine i okončan pravosnažnom oslobađajućom presudom u listopadu 2018. godine U obrazloženju donesene presude, Sud BiH je naveo da su Fahrudinu Radončiću povrijeđeni čast i ugled zbog određivanja mjere pritvora u trajanju od 66 dana, te mjera zabrane, jer se radi o poslovnom čovjeku i političaru, koji je bio i uspješan privrednik.

On je u vrijeme pritvaranja i mjera zabrane obavljao funkciju delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednika političke stranke SBB.

Sud je, obrazlažući povredu Radončićevih ljudskih prava, istaknuo: ”Bio je ministar bezbjednosti BiH prije uhićenja, na izborima 2010. godine osvojio je 201.454 glasa, a na izborima 2014. godine 142.387 glasova birača i u vrijeme pritvaranja bio je kandidat za člana Predsjedništva BiH. Izricanje navedenih mjera i vođenje kaznenog postupka, kod tužitelja je imalo za posljedicu umanjenje ugleda i časti, kao i reputacije, kako kod poslovnih partnera, tako i kod kolega koji obavljaju javnu i političku funkciju, kod javnosti u BiH uopće, kao i kod biračkog tijela”. Osim navedenog, tužena BiH obavezana je da Radončiću naknadi i troškove postupka u iznosu od 4.487,20 KM.

Radončiću su i 2019. godine, u krivičnom postupku koji je okončan pravosnažnom oslobađajućom presudom, dodijeljeni troškovi u ukupnom iznosu od 24.025,95 KM. Sva dobivena financijska sredstva, odnosno ukupno 55.513,15 KM, Radončić će donirati u humanitarne svrhe, kao što je to činio i u svim slučajevima dobivanja naknade štete zbog klevete.

Nakon uspostavljanja ovog pravnog standarda, očekuje se da će Radončić tražiti višemilijunske iznose od pojedinih medija koji su potpuno nezakonito objavljivali čak i falsificirane transkripte njegovih razgovora, kako bi i njemu i kompaniji nanijeli što više ekonomskih šteta, stoji u priopćenju SBB-a.

/Republika/

Objava Radončiću dosuđena odšteta zbog montiranih procesa – iz svog džepa ne plaćaju tužitelji već porezni obveznici pojavila se prvi puta na Republika.

Indija je prijavila ukupno 449.260 smrtnih slučajeva, premda stručnjaci kažu da je brojka jako podcijenjena jer su mnogi umrli u udaljenoj unutrašnjosti zemlje. Stručnjaci kažu da se u velikim gradovima poput New Delhija veliki broj umrlih ne prijavljuje jer je bolnicama ponestalo slobodnih kreveta i zaliha kisika.

Podnositelji zahtjeva podnijeli su žalbu Vrhovnom sudu da nacionalna uprava za katastrofe, putem koje vlada pruža financijsku pomoć u prirodnim katastrofama poput potresa, osigura najmanje osam puta veću naknadu.

Vlada se u svojoj izjavi složila iz državnog fonda za katastrofe isplatiti minimalnu svotu koju će razdijeliti lokalne vlasti.

“Svi nadležni kojih se to tiče djelovat će u svrhu pomoći kako bi izbrisali suze onima koji pate zbog gubitka člana obitelji zbog COVID-19”, navodi se u odluci Vrhovnog suda.

Ne zna se koliko je država ponudilo naknadu za smrt osobe umrle od COVID-19. U Tajlandu je čovjek dignuo tužbu protiv vladine radne skupine za borbu protiv COVID-19 i protiv premijera i drugih vladinih dužnosnika, zahtijevajući naknadu u visini 134.000 dolara zbog zanemarivanja dužnosti koja je bila uzrokom smrti njegova brata.

Indijski Vrhovni sud naredio je državnim administrativnim tijelima da skrate birokratske postupke i riješe sve zahtjeve unutar 30 dana od podnošenja.

Zdravstveni sustav u zemlji pucao je pod teretom ogromnog porasta broja zaraženih u travnju i svibnju, uvelike uzrokovanim zaraznijom i opasnijom delta varijantom virusa, zbog koje je prema službenim podacima samo u svibnju umrlo najmanje 170.000 ljudi.

Otada je broj umrlih oštro pao, a od kolovoza broj zaraženih smanjio se na oko 34.000.

Indija je prijavila ukupno 33.85 milijuna zaraženih i nakon nakon SAD-a, druga je zemlja po broju zaraženih u svijetu.

/Republikainfo.com/

Objava Vrhovni sud Indije presudio: 672 američka dolara za svaku smrt od korona virusa – imali su 449.260 smrtnih slučajeva pojavila se prvi puta na Republika.