Nakon što je bivši predsjednik Federacije BiH Živko Budimir podnio tužbu Sudu BiH protiv Države BiH i entiteta Federacija BiH zbog naknade štete zbog neosnovanog lišenja slobode i jednomjesečnog pritvora tijekom 2013. godine u predmetu u kojem se poslije pravomoćno oslobođen, Pravobraniteljstvo BiH uložilo je prigovor u kojem se navodi kako je “tužbeni zahtjev za naknadu štete postavljen u iznosu koji premašuje uobičajene i u sudskoj praksi prihvaćene iznose”, piše Dnevnil list.
Pravobraniteljstvo se pravda: Organi države nisu vodili kazneni postupak, niti su podigli optužnicu
-Tužba se temelji na činjenici da je protiv tužitelja od 2013. do 2020. godine vođen kazneni postupak u okviru kojeg je Budimiru u travnju 2014. godine određen pritvor u trajanju od 29 dana, potom ukinut, nakon čega je postupak djelimično vođen u Sudu BiH, a potom na Županijskom sudu u Sarajevu, gdje je okončan oslobađajućom presudom, naveo je pravni zastupnik Budimira, Ragib Hadžić, izvijestio je Detektor.ba.
Kako je objašnjeno, Budimir je podnio tužbu radi “naknade štete zbog pretrpljenih duševnih bolova uslijed povrjede ugleda, časti, prava osobe i neosnovanog lišenja slobode i neosnovanog jednomjesečnog pritvora te umanjenja životne aktivnosti”, u iznosu od 277.000 KM.
Kako stoji u tužbi, Budimira su krajem travnja 2013. godine pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) po naredbi Tužiteljstva BiH lišili slobode.
Pravobraniteljstvo BiH, koje zastupa državu, u odgovoru na tužbu je navelo kako se radi o neosnovanom tužbenom zahtjevu jer, kako je navela punomoćnica Državnog pravobraniteljstva Safija Kreštalica, “organi države nisu vodili kazneni postupak, niti su podigli optužnicu protiv Budimira”.
-Postoji oblik moralne satisfakcije prema kojem je Sud dužan u novinama i drugim sredstvima javnog informiranja objaviti odluku iz koje proizilazi neosnovano lišenje slobode, ako oštećeni smatra da mu je potrebno za rehabilitaciju, navela je Kreštalica.
Tijekom pripremnog ročišta, pravni zastupnik Budimira uložio je Sudu materijalne dokaze koje planira izvoditi tijekom glavnog pretresa i dostavio ih Pravobraniteljstvu.
Budimir: Ponižavan i provlačen kroz blato sedam godina
Iz Državnog pravobraniteljstva zatražili su nastavak pripremnog ročišta jer je dostavljena dokumentacija obimna i treba im vremena za očitovanje.
U tužbi se poziva na odluku Ustavnog suda iz 2013. godine kojom je zaključeno kako postoji povreda prava iz Ustava Bosne i Hercegovine i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda – kada je Sud BiH odredio pritvor, a da za to nije bio ispunjen osnovni zakonski uvjet, kao ni postojanje osnovane sumnje da je Budimir počinio kaznena djela koja mu se stavljaju na teret.
Budimiru se naknadno sudilo pred Općinskim sudom u Sarajevu po optužnici Županijskog tužiteljstva u Sarajevu. On je 2019. godine oslobođen svih optužbi, podsjeća se u tužbi. Nastavak pripremnog ročišta zakazan je za 23. studenog.
Komentarajući izjavu pravobraniteljice Kreštalica kako je zahtjev previsok u odnosu na slične slučajeve, Budimir je u izjavi za Dnevni list kazao: “BiH je već do sada isplaćivala iznose od 200.000 KM, a moj slučaj nije ni sličan drugim slučajevima. Ja sam uhićen kao Predsjednik Federacije BiH na svom radnom mjestu bez valjanih dokaza, nakon toga pritvoren što su danima objavljivali svjetski mediji, a napose mediji u regiji, ponižavan i provlačen kroz blato sedam godina od dana uhićenja do okončanja postupka pravomoćnom oslobađajućom presudom. Šteta koja je meni i mojoj obitelji počinjena je multidimenzionalna i o tome ću ja i vještaci govoriti tijekom glavne rasprave”.
Šaroviću 102 tisuće, Fazliću 200 tisuća, Radončiću skoro 100 tisuća…
No, podsjetimo i na neke od slučajeva kada je Država morala isplatiti visoke odštete jer tužitelji nisu uspjeli dokazati svoje optužbe protiv tuženih.
Jedna od rekordnih odšteta isplaćena je Naseru Palislamoviću i to u iznosu od 202.000 KM zbog tri godine provedene u zatvoru zbog optužbi da je sudjelovao u terorističkom napadu na Policijsku stanicu u Bugojnu. Tužiteljstvo nije dokazalo njegovu umiješanost te je Palislamoviću isplaćeno 202.000 zbog protupravnog uhićenja i pritvaranja.
Bivšem ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, a danas predsjedniku SDS-a Mirku Šaroviću, također je isplaćen pozamašan iznos od poreznih obveznika jer tužitelji nisu uspjeli dokazati navode svoje optužnice o umiješanosti u slučaj ‘Privredna banka Srpsko Sarajevo’. Šaroviću je isplaćeno 102.000 KM zbog također protupravnog pritvaranja, povrede časti i ugleda i pretrpljene duševne boli. Šarović je tražio 480.000 KM.
Odštetu od 200.000 KM dobio je Asim Fazlić, bivši zamjenik direktora Interpola BiH, jer je lažno optužen da je davao podatke, zbog čega je bio u pritvoru. Fazlić je u zatvoru proveo desetak mjeseci pod optužbom da je bio na čelu “organizirane kriminalne grupe”, a na slobodu je pušten u prosincu 2004. godine.
Zbog nekoliko dobivenih procesa, predsjedniku Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH, Fahrudinu Radončiću, do sada je isplaćeno skoro 100 tisuća KM odštete.
U rujnu ove godine, prema presudi Suda BiH, isplaćeno mu je 29.015 KM za naknadu nematerijalne štete zbog lišavanja slobode koji je okončan pravomoćnom oslobađajućom presudom. Prije toga, u veljači ove godine, Sud BiH donio je presudu kojom je obvezao BiH da Radončiću isplati 27.000 KM također zbog neosnovanog pritvaranja u trajanju od 66 dana, u vrijeme kada je bio izaslanik u Domu naroda PSBiH.
Presudom je utvrđeno da je predsjednik SBB-a pretrpio povredu ugleda, časti i prava osobnosti zbog neosnovanog uhićenja u montiranom kaznenom postupku, koji je protiv njega vođen tri godine i okončan pravomoćnom oslobađajućom presudom u listopadu 2018.
BiH je, prema presudi, morala nadoknaditi i troškove postupka u iznosu od 4.487,20 KM. Radončiću je i 2019. postupku koji je okončan pravomoćnom, oslobađajućom presudom isplaćeni troškovi u ukupnom iznosu od 24.025,95 KM.
Tada su, jer je radilo o istom predmetu, odštetu dobili i optuženi, pa oslobođeni, Zijad Hadžijahić, Bilsena Šahman 26.500 KM, Bakir Dautbašić 30.854 KM.
Ovo su samo neke od isplaćenih odšteta zvog nedovoljno potkrijepljenih optužbi tužiteljstva, često i politički motiviranih i “montiranih” kako bi se degradirale osobe koje su “mete”. No, to nije sve – milijuni poreznih obveznka isplaćeni su i kao sudski troškovi zbog neuspjelih optužnica.
Budimir kazneno prijavio Sallihovića, Čavku, Kajmaković, Bogunića, Burzić, Knezovića….
Dnevni list već roije je pisao da je Budimir, putem svog odvjetnika Ragiba Hadžića, 16. lipnja Federalnom tužiteljstvu u Sarajevu, ponio i kaznenu prijavu protiv Gorana Salihovića bivšeg glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH, Olega Čavke tužitelja u Tužiteljstvu BiH, Dijane Kajmaković v.d. zamjenice glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH, Sanjina Bogunića tužitelja u Tužiteljstvu Sarajevske županije, Dalide Burzić bivše glavne tužiteljice Tužiteljstva Sarajevske županije, Slađenka Čerkeza dužnosnika SIPA-e, Mirsada Kebe bivšeg potpredsjednika FBiH, Ivana Knezovića iz Mostara i, kako se navodi u prijavi, NN osobe čiji će se identitet utvrditi tijekom istrage.
U kaznenoj prijavi stoji da su svi navedeni, zajednički ili ponaosob, “u skladu sa zadacima i ulogama koje su dogovorili međusobno, zloupotrebom svojih ovlasti, bez bilo kakvih uvjerljivih zakonitih dokaza, inicirajući poduzimanje posebnih istražnih radnji i vještačenja koje nisu imale pravno utemeljenje ili su nedopuštene, izdajući naredbu pripadnicima SIPA-e, prijetnjom upotrebe fizičke sile, protupravno uhitili, zatvorili, držali zatvorenog i na drugi način ograničili slobodu kretanja i obavljanja Ustavom FBiH propisanih dužnosti i nadležnosti Predsjednika FBiH”.
Kako se navodi u kaznenoj prijavi, cilj je bila “prisila da protupravno odredbama Ustava FBiH izvrši ranije traženu političku odluku promjenom personalnog sastava Vlade FBiH, zasnivajući navodnu osnovu sumnje na neistinitim ili zlonamjernim iskazima svjedoka i netočnim obavještenjima, podmetanjem dokaza i tragova kaznenog djela, oduzeli ili ograničili slobodu kretanja predsjedniku FBiH Živku Budimiru” kako bi došlo do njegovog uhićenja i smjene, a dužnost predsjednika obavljala druga osoba, podsjeća Dnevni list.
/Desk/