Vlada Federacije Bosne i Hercegovine planira se zadužiti emisijom obveznica na Londonskoj burzi u iznosu od 300 do 350 milijuna eura. Prije nekoliko godina, isto je učinila i Vlada Republike Srpske, koja se tada zadužila za 300 milijuna eura. Najava novih zaduženja izazvala je podijeljene reakcije. No, koliko smo zapravo dužni, kako stojimo u odnosu na susjedne zemlje i tko je najveći dužnik u regiji?

Ukupni javni dug Bosne i Hercegovine na kraju prošle godine iznosio je 13,74 milijarde KM, što je povećanje od šest posto u odnosu na kraj 2023. godine. Porasli su i vanjski i unutarnji dug, prenosi BHRT.

Vanjski dug iznosio je 9,23 milijarde KM, što je povećanje od 3,5 posto, dok je unutarnji dug porastao za 11,6 posto i iznosio je 4,5 milijarde KM.

BiH manje zadužena zemlja

Iako se može steći dojam da se entitetske vlade pretjerano zadužuju, s ukupnim javnim dugom od 13,74 milijarde KM, Bosna i Hercegovina spada među manje zadužene zemlje.

”Gledajući te parametre, reklo bi se da BiH nije visoko zadužena zemlja, što po tim pokazateljima i nije. Ali imamo ovaj drugi segment koji moramo promatrati, a to je razina ekonomskog i gospodarskog razvoja, koja je usporena u BiH u odnosu na druge zemlje”, izjavio je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Usporedimo li se sa susjednim državama, BiH je ubjedljivo najmanje zadužena. Od Hrvatske je zadužena sedam puta manje, a od Srbije 5,5 puta. Jedino je nominalno manji dug Crne Gore, no gledano po glavi stanovnika i udjelu duga u BDP-u, Crna Gora je zaduženija od nas.

Kada je riječ o ukupnom javnom dugu, Hrvatska prednjači u regiji s više od 96 milijardi KM, zatim slijedi Srbija sa 76 milijardi. Dug Crne Gore iznosi 8 milijardi KM, ali s udjelom od 60,2 posto u BDP-u, ima najveći relativni dug u regiji.

Bez konkretnih projekata

Ekonomisti smatraju da niska zaduženost i mali udio javnog duga u BDP-u predstavljaju dobru makroekonomsku pretpostavku za svaku zemlju – pod uvjetom da se kreditna sredstva koriste za razvojne projekte, krizne intervencije i stabilizaciju, a ne za pokrivanje proračunskih rupa i refinanciranje starih dugova, što je čest slučaj u BiH.

”Zaduživanje BiH generalno nije usmjereno na konkretne projekte, već na održavanje likvidnosti proračuna. Kod nas je zaduživanje anticikličko, što znači da se u godinama kada je gospodarstvo slabije, država više zadužuje kako bi očuvala određena socijalna davanja”, izjavio je Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Istočnom Sarajevu.

Razlozi za nizak stupanj zaduženosti BiH su višestruki: nizak kreditni rejting, nerazvijeno financijsko tržište, ali ponajviše slaba ekonomija i nepovjerenje investitora.

Traži se vjerodostojnost

”Nizak javni dug ukazuje na nisko povjerenje investitora u vašu ekonomiju, u vaše institucije, odnosno u sposobnost da ćete na odgovarajući način servisirati dug. Kada države izlaze na financijska tržišta, traži se vjerodostojnost, a kod nas se u to ozbiljno sumnja”, izjavio je Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista ‘SWOT’.

Zaključno, činjenica da je BiH najmanje zadužena zemlja u regiji – a možda i u Europi – ne proizlazi iz štedljivosti niti odgovornog upravljanja novcem, već iz slabosti gospodarstva i nepovjerenja koje međunarodni investitori imaju prema politički i pravno nestabilnoj državi.

/Desk/

Objava BiH s najmanjim dugom od zemalja u okruženju – Ali ne jer smo uspješni: Nitko nam ne želi dati kredit jer smo nepouzdani pojavila se prvi puta na Republika.

Da se nešto ozbiljno događa u financijskim tokovim Republike Srpske, ekonomisti upozoravaju u zadnjih nekoliko mjeseci. Posebno nakon uvođenja sankcija dužnosnicima RS i očite namjere međunarodnih dužnosnika da kroz financije urade ono što nisu uspjeli političkim putem: prisile entitetsku vlast da se aktivno uključi u funkcioniranje državnih institucija. Nakon što je Njemačka povukla nekoliko projekata zbog antidaytonskih poteza iz RS, služben Banja Luka se okrenula „prijateljima” poput Mađarske i Kine od kojih se očekuju investicije i krediti, a time i punjenje proračuna, piše Deutsche Welle.

Prije dva dana usvojen je rebalans proračuna jer je za ispunjavanje proračunskog okvira za ovu godinu falilo 140 milijuna maraka. Uz to, neke od stavki u proračunu su drastično smanjenje, a ministrica financija Zora Vidović, na čudan način uvjerava da će sve biti u redu.

„Bilo je teško, bit će i gore“

„Uspjeli smo u ovoj godini, nije bilo lako. Uspjet ćemo i u narednim godinama i neće nam biti lako“, kaže Vidović, navodeći da tvrdnje kako u RS teče med i mlijeko nisu točne.

Američki veleposlanik u BiH Micael Murphy prije nekoliko dana je upozorio da Republiku Srpsku čeka još teža financijska situacija zbog velikih zaduženja. Inače, u zadnjih deset godina RS je samo na ime kamate za vanjski i unutarnji dug platila milijardu maraka, što je službeni podatak Ministarstva financija RS.

„Izvršavamo svoje obveze uredno i imamo ljude i institucije koje će nam pomoći, ne pomoći nego osigurati određena sredstva koja su nam potrebna“, rekla je Vidović.

Je li bankarski sustav u RS jedan od tih stubova pomoći pitaju se i ekonomisti ali i javnost, koja s nevjericom promatra drastičan rast kamatnih stopa na štednju- ali samo u bankama čije je sjedište u Republici Srpskoj. Posljednjih nekoliko mjeseci pažnju javnosti privuklo je intenzivnije oglašavanje banaka koje nude kamatu do čak 4,5 posto na štednju.
Usporedbe radi, u bankama sa sjedištem u Federaciji BiH, bez obzira imaju li ekspoziture u RS, kamatna stopa na štednju se kreće oko jedan posto, dok su u jednoj od njih rekli da je kamata čak 0,01 posto.

(Ne)jedinstven bankarski sustav

U jednoj od banka sa sjedištem u RS koja nudi kamatnu stopu do četiri posto, rekli su nam da su svi depoziti do 70 tisuća KM osigurani i da akcija na kredite s ovom kamatnom stopom traje do kraja ovog mjeseca.

„Jedini uvjet je da se prijavite on line tako što ispunite osobne podatke i ostavite broj telefona i nakon toga će vas netko kontaktirati“, poručuju iz jedne od banaka.

Bosna i Hercegovina ima jedinstven bankarski sektor. Ali samo na papiru. Stvarnu nadležnost imaju entitetske agencije za bankarstvo koje vrše kontrolu nad bankarskim sektorom uključujući superviziju banaka, zaštitu klijenata, kao i restrukturiranje banaka. Ekonomistica Svetlana Cenić objašnjava kako to izgleda u praksi.

„Meni se događalo da dođem u banku u Sarajevo i dam podatke za uplatu na račun koji je otvoren u filijali u RS. U banci kažu: mi nemamo pristup sustavu svoje vlastite banke koja je u RS. Idite u Istočno Sarajevo“, pojašnjava Cenić apsurdnost „jedinstvenog“ bankarskog sustsva.

Kamate od 0,01 do 4,5 posto

Zbog takvog sustava moguće je da jedna do druge banke koje su na području RS, imaju toliko različite kamatne stope, recimo og 0,01 i 4,5 posto. S jedne strane banke na ovaj način pokušavaju privući što više novca, a s druge pojavljuju se kao glavni u otkupu obveznica koje emitira RS, kako bi osigurala novac. Problem je što se, recimo za razliku od Federacije BiH koja se zadužuje po kamatnoj stopi od 3,5 posto, RS zadužuje po duplo većoj.

Na aukcijama apsolutno dominiraju komercijalne banke prilikom otkupa obveznica, bez obzira radi li se o Federaciji ili RS. S tom razlikom što banke u RS dobivaju kamatu od više od šest posto, što im omogućava da daju i visoke kamate na štednju, jer osiguravaju visok profit.

„Obveznice nose šest odsto, onda se bankama isplati da građanima daju, primjerice, 3,5 posto pa da na taj način zarade na njihovom novcu. Jer ako ima potrebe za novcem, a netko daje visoku kamatu, zašto ti ne bi ušao u igru?”, kaže ekonomist Zoran Pavlović.

Visoka kamata na obveznice znači veći rizik za ulaganje investitora kažu ekonomisti, posebno ako se uzme u obzir i veće zaduženje RS u odnosu na Federaciju BiH, koja je nominalno skoro isto zadužena (oko 3,3 milijarde eura), ali je broj stanovnika u Federaciji duplo veći. Zbog toga se na ovaj način pokušavaju osigurati sredstva za potencijalne investitore u RS.

Praonica novca

Stvarnu nadležnost nad bankarskim sustavom u BiH imaju entitetske agencije za bankarstvo, a ne Središnja banka BiH, što u mnogim slučajevima dovodi i do zloupotrebe sustava prilikom pranja novca ali i blokada računa poslovnim subjektima. Prema izvješću Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala, odljev sumnjivog kapitala iz BiH je gotovo devet posto.

Zbog toga je BiH već zaprijećeno sivom listom Manivala (Komiteta za ocjenu mjera protiv pranja novca i financiranje terorizma Vijeća Europe). Na nedavnom sastanku predstavnika vlasti postignut je dogovor u vezi sa zakonom o sprječavanju pranja novca, koji bi se uskoro trebao naći na sjednici državnog parlamenta.

„BiH je ogromna praonica novca, što se pokazuje i kroz izvješća Svjetske banke“, kaže Svetlana Cenić, navodeći da su u takvom okruženju sve opcije za prikupljanje novca otvorene.

„Recimo, treba im više novca da bi se mogli izložiti ka jednom klijentu u odnosu na masu sredstava i onda im je u interesu da imaju što više štednje i da se što više prikupi. Zato svako malo tiskaju obveznice, pa gledaju koliko su kamate na kredite, pa onda gledaju kolika im je zarada. On će dati više na deponirana sredstva jer prikuplja više sredstava za investiranje, što daje privid stabilnom sustavu“, kaže Cenić.

„Jezda i Dafina su radili, a ona se sve sunovratilo“

Građani BiH na računima drže više 15,5 milijardi maraka, što je rast od skoro 10 posto u odnosu na isti period prošle godine, kažu u Središnjoj banci BiH. Primjetili su da su od sredine godine neke banke povećale kamatne stope što bi, kako kažu, moglo imati utjeceaj na strukturu štednje.

„Može se očekivati da će doći do promjene u budućem periodu u korist oročenih i štednih depozita, jer je nekoliko banaka već polovicom godine pokrenulo akciju viših kamatnih stopa i više od tri na oročenu štednju, s posebnim pogodnostima poput isplate kamate unaprijed, fiksne i stimulativne kamatne stope”, kažu u Središnjoj banci BiH.

„Tako bildaju sebi financijsku polugu. Oročena ako može na što duži period, da mogu vladi otkupljivato te obveznice i onda im se to isplati. Oni će dati četiri posto na oročenu štednju, a ovamo će od RS dobiti 6,1“, kaže Cenić, upozorivši da takav sustav ne može biti stabilan.

„I Jezda i Dafina su radili do jednom, a onda se sunovratilo sve. Tko to ne računa, a vlast to očigledno ne računa, onda je sve jasno. Pitajte predstavnike vlasti tko ima oročena sredstva u domaćim bankama“, zaključuje Cenić, piše DW.

/Desk/

Objava RS financijski požar gasi ‘benzinom’ – Banke daju visoke kamate na štednju da bi od RS kupovale obveznice po još višoj pojavila se prvi puta na Republika.

Na današnjo sjednici Narodne Skupštine Republike Srpske (NSRS), gdje se raspravljalo o Izvješću Povjerenstva za vrijednosne papire, potpredsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Igor Crnadak govorio je o zaduženosti tog entiteta na tržištu vrijednosnih papira, ističući kako dugovi dolaze na naplatu već 28. lipnja.

/Desk/

Objava Crnadak: U lipnju na naplatu dolazi 330 milijuna KM zaduženja ili ide zapljena poduzeća s udjelom RS-a” pojavila se prvi puta na Republika.

Čović je u pravu – Dodik ne blefira. Pod krinkom nepriznavanja novog visokog predstavnika Christiana Schmidta i bunta protiv tzv. Inzkovog zakona o negiranju genocida, krije se sami početak jedne od najvećih političkih kriza u BiH – odluka Ustavnog suda BiH iz veljače 2020. da se svo poljoprivredno zemljište u RS smatra imovinom BiH, a ne entiteta, kako je to izglasala NSRS, krajem 2019.

Tada su nastali temelji krize u BiH, gdje se poziva na secesionizam, a odgovara pozivom na rat, odlučuje o oduzimanju državnih nadležnosti i ide do krajnjih granica destabilizacije, a kojoj je najvažniji uzrok novac. I to puno novca. Što je posrijedi za Dnevni list objašnjava Amna Popovac, inženjerka elektrotehnike i istaknuta mostarska aktivistica, piše Dnevni list.

Moguća zapljena državnih poduzeća u RS-u

– Već prije nekoliko godina Milorad Dodik je počelo rasprodaju državnih poduzeća i prirodnih bogatstava u Republici Srpskoj. Vrijednosni papiri RS-a u iznosu od 200 milijuna eura prodani su na Bečkoj burzi u lipnju 2018. Tada su izdane petogodišnje obveznice s rokom dospijeća glavnice 28. lipnja 2023. U ugovoru iz Beča piše da, ukoliko RS ne vrati sredstva kreditorima, nositelji vrijednosnih papira imaju pravo zapljene bilo koje tvrtke koja je više od 51 posto u vlasništvu RS. To znači da, ako se cijeli iznos ne vrati 2023. godine, moglo bi se dogoditi da netko dođe i uzme primjerice, većinski udio Elektroprivrede RS ili bilo kojeg drugog javnog poduzeća, komentira Popovac za Dnevni list.

Ona podsjeća da su novci stečeni na ovaj način navodno trebali poslužiti za plaćanje mirovina i plaća uposlenima u javnom sektoru. I sama poduzetnica, Popovac kaže kako svaki poduzetnik zna da mu se, kada se počne zaduživati za isplatu plaća ili pokrivanje drugih dospjelih kredita, bliži financijski krah.

– Tako bi Dodik umjesto da bude zapamćen kao ‘utemeljitelj neovisne RS’, mogao biti zapamćen kao njen grobar. Dodatno, kao da rasprodaja državnih poduzeća nije bila dovoljna, u travnju 2021. prodane su obveznice RS na Londonskoj burzi, u iznosu od 300 milijuna eura s kamatom od 4,75 posto. Izlazak na Londonsku burzu će porezne obveznike u RS-u koštati dodatnih 375 milijuna eura u sljedećih pet godina. Što je dano kao kolateral ne znamo i možemo samo nagađati. Ali ono što je ostalo da se založi od ‘državnog blaga’ su rijeke, šume i građevinsko zemljište. Novac je, kako je rečeno iz Vlade RS, namijenjen za povećanje plaća i mirovina i sve se događa nešto više od godinu dana prije općih izbora u BiH’, pojašnjava ona.

Poljoprivredno zemljište i šume

Podsjetimo i na zanimljive teme razgovora srpskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika SNSD-a sa srbijanskim predsjednikom tijekom posjeta Beogradu krajem listopada ove godine. Tada je tzv. ‘Inzkov zakon’ bio povod blokade državnih institucija na čiji pristanak je Dodik vješto izmanipulirao i stranke iz oporbe čiji su izaslanici u državnim institucijama. Dodik je tada naveo novi uvjet za vraćanje predstavnika iz RS-a u državne institucije – to nije bio tzv. Inzkov zakon koji je bio i razlogom za blokadu, već poljoprivredno zemljište i šume – novi-stari prijepor.

– Upoznao sam predsjednika Vučića s trenutnom situacijom u BiH. Situacija je složena, RS se razvlašćuje upornom silom međunarodnog faktora, Ustavni sud BiH oduzima poljoprivredno zemljište Srpske i čine sve da ukinu status Republike Srpske, ali želim istaknuti da mir nema cijenu. Mi želimo sjesti i razgovaramo i ukazati im da konačno shvate da je to ozbiljno i da ne možemo popustiti u smislu da nam se oduzmu poljoprivredno zemljište i šume. Onog trenutka kada to pitanje bude regulirano, stvorit će se prvi korak za to da uđemo u organe BiH, rekao je Dodik ne kazavši ni riječi o ‘Inzkovom zakonu’. Barem ne pred medijima.

Sumnja u trgovinu vrijednosnim papirima

Podsjetimo i da se RSE već u travnju bavio temom prodaje vrijednosnih papira RS koje bude značajnu sumnju. Profesor ekonomskih znanosti, Mladen Ivanić, komentirajući ovu temu za RSE, naglasio je da je ključno pitanje tko je kupio vrijednosne papire RS-a u Londonu.

– Ovi koji su kupili obveznice RS-a po kamatnoj stopi od gotovo pest posto uradili su dobar posao. Takav prinos malo tko će u ovom trenutku dobiti. Mislim da se RS mogla zadužiti na domaćem tržištu uz puno nižu kamatu. Kad budemo znali jesu li kupci ljudi s kapitalom iz RS-a, Mađarske i Rusije, a mislim da jedan dio jest, onda će se znati zašto je kamata tako visoka i zašto su oni tako dobro oplodili svoj novac, komentirao je Ivanić.

I prema riječima ekonomiste Zorana Pavlovića, ‘londonska financijska priča’ građane RS koštati će puno više od 300 milijuna eura za koje se entitetska vlada zadužila putem vrijednosti papira.

– Kako bi bilo tko mogao emitirati vrijednosne papire mora sklopiti ugovor s burzom, mora biti definiran onaj tko će voditi taj proces i tko će pomoći u izvršenju priprema za plasman. U ovom slučaju to su bili Societe Generale Group, Intesa Sanpaolo Banka i Unikredit Banka. Po mojoj procjeni, s kamatom to će biti 5% u odnosu na glavnicu, odnosno oko 15 milijuna eura godišnje, ocijenio je Pavlović.

Societe Generale je jedna od vodećih europskih grupacija za financijske usluge, a Intesa Sanpaolo banka i Unikredit banka posluju i u BiH. Međutim, obrana, VSTV i neizravno oporezivanje za RS nisu jedine državne nadležnosti protiv kojih su vladajući u tom entitetu. Naime, kako navodi RSE, BiH pregovora sa Međunarodnim monetarnim fondom, od 2020. o novom financijskom aranžmanu vrijednom 750 milijuna eura. Da bi dobila novac, BiH mora ispuniti uvjet, a on se odnosi na uspostavu registra računa fizičkih osoba u Središnjoj banci BiH. RS smatra kako se radi o prijenosu nadležnosti na BiH i ne pristaje na ovaj uvjet.

Razlog zbog kojeg MMF traži uspostavu registra, kako je kazao Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, je to što EU u borbi protiv pranja novca zahtijeva od svih zemalja članica da uspostave ovakve registre na razini svojih zemalja, ali što bi to ohrabrilo i potaknulo banke da daju više zajmova, jer bi olakšalo bankama naplatu dugova i naplatu potraživanja, piše Dnevni list.

Objava “Dodik ‘srbuje’ zbog novca, ne zbog Srba” pojavila se prvi puta na Republika.