Vlada Federacije Bosne i Hercegovine planira se zadužiti emisijom obveznica na Londonskoj burzi u iznosu od 300 do 350 milijuna eura. Prije nekoliko godina, isto je učinila i Vlada Republike Srpske, koja se tada zadužila za 300 milijuna eura. Najava novih zaduženja izazvala je podijeljene reakcije. No, koliko smo zapravo dužni, kako stojimo u odnosu na susjedne zemlje i tko je najveći dužnik u regiji?
Ukupni javni dug Bosne i Hercegovine na kraju prošle godine iznosio je 13,74 milijarde KM, što je povećanje od šest posto u odnosu na kraj 2023. godine. Porasli su i vanjski i unutarnji dug, prenosi BHRT.
Vanjski dug iznosio je 9,23 milijarde KM, što je povećanje od 3,5 posto, dok je unutarnji dug porastao za 11,6 posto i iznosio je 4,5 milijarde KM.
BiH manje zadužena zemlja
Iako se može steći dojam da se entitetske vlade pretjerano zadužuju, s ukupnim javnim dugom od 13,74 milijarde KM, Bosna i Hercegovina spada među manje zadužene zemlje.
”Gledajući te parametre, reklo bi se da BiH nije visoko zadužena zemlja, što po tim pokazateljima i nije. Ali imamo ovaj drugi segment koji moramo promatrati, a to je razina ekonomskog i gospodarskog razvoja, koja je usporena u BiH u odnosu na druge zemlje”, izjavio je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.
Usporedimo li se sa susjednim državama, BiH je ubjedljivo najmanje zadužena. Od Hrvatske je zadužena sedam puta manje, a od Srbije 5,5 puta. Jedino je nominalno manji dug Crne Gore, no gledano po glavi stanovnika i udjelu duga u BDP-u, Crna Gora je zaduženija od nas.
Kada je riječ o ukupnom javnom dugu, Hrvatska prednjači u regiji s više od 96 milijardi KM, zatim slijedi Srbija sa 76 milijardi. Dug Crne Gore iznosi 8 milijardi KM, ali s udjelom od 60,2 posto u BDP-u, ima najveći relativni dug u regiji.
Bez konkretnih projekata
Ekonomisti smatraju da niska zaduženost i mali udio javnog duga u BDP-u predstavljaju dobru makroekonomsku pretpostavku za svaku zemlju – pod uvjetom da se kreditna sredstva koriste za razvojne projekte, krizne intervencije i stabilizaciju, a ne za pokrivanje proračunskih rupa i refinanciranje starih dugova, što je čest slučaj u BiH.
”Zaduživanje BiH generalno nije usmjereno na konkretne projekte, već na održavanje likvidnosti proračuna. Kod nas je zaduživanje anticikličko, što znači da se u godinama kada je gospodarstvo slabije, država više zadužuje kako bi očuvala određena socijalna davanja”, izjavio je Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Istočnom Sarajevu.
Razlozi za nizak stupanj zaduženosti BiH su višestruki: nizak kreditni rejting, nerazvijeno financijsko tržište, ali ponajviše slaba ekonomija i nepovjerenje investitora.
Traži se vjerodostojnost
”Nizak javni dug ukazuje na nisko povjerenje investitora u vašu ekonomiju, u vaše institucije, odnosno u sposobnost da ćete na odgovarajući način servisirati dug. Kada države izlaze na financijska tržišta, traži se vjerodostojnost, a kod nas se u to ozbiljno sumnja”, izjavio je Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista ‘SWOT’.
Zaključno, činjenica da je BiH najmanje zadužena zemlja u regiji – a možda i u Europi – ne proizlazi iz štedljivosti niti odgovornog upravljanja novcem, već iz slabosti gospodarstva i nepovjerenja koje međunarodni investitori imaju prema politički i pravno nestabilnoj državi.
/Desk/