Zbog sankcija dužnosnicima Republike Srpske (RS), obveze iz proračuna se teško izmiruju. Novca je sve manje, a jedna od posljedica je rast kamate na štednju samo u bankama sa sjedištem u RS, kako bi se vratilo povjerenje u investitore.
Da se nešto ozbiljno događa u financijskim tokovim Republike Srpske, ekonomisti upozoravaju u zadnjih nekoliko mjeseci. Posebno nakon uvođenja sankcija dužnosnicima RS i očite namjere međunarodnih dužnosnika da kroz financije urade ono što nisu uspjeli političkim putem: prisile entitetsku vlast da se aktivno uključi u funkcioniranje državnih institucija. Nakon što je Njemačka povukla nekoliko projekata zbog antidaytonskih poteza iz RS, služben Banja Luka se okrenula „prijateljima” poput Mađarske i Kine od kojih se očekuju investicije i krediti, a time i punjenje proračuna, piše Deutsche Welle.
Prije dva dana usvojen je rebalans proračuna jer je za ispunjavanje proračunskog okvira za ovu godinu falilo 140 milijuna maraka. Uz to, neke od stavki u proračunu su drastično smanjenje, a ministrica financija Zora Vidović, na čudan način uvjerava da će sve biti u redu.
„Bilo je teško, bit će i gore“
„Uspjeli smo u ovoj godini, nije bilo lako. Uspjet ćemo i u narednim godinama i neće nam biti lako“, kaže Vidović, navodeći da tvrdnje kako u RS teče med i mlijeko nisu točne.
Američki veleposlanik u BiH Micael Murphy prije nekoliko dana je upozorio da Republiku Srpsku čeka još teža financijska situacija zbog velikih zaduženja. Inače, u zadnjih deset godina RS je samo na ime kamate za vanjski i unutarnji dug platila milijardu maraka, što je službeni podatak Ministarstva financija RS.
„Izvršavamo svoje obveze uredno i imamo ljude i institucije koje će nam pomoći, ne pomoći nego osigurati određena sredstva koja su nam potrebna“, rekla je Vidović.
Je li bankarski sustav u RS jedan od tih stubova pomoći pitaju se i ekonomisti ali i javnost, koja s nevjericom promatra drastičan rast kamatnih stopa na štednju- ali samo u bankama čije je sjedište u Republici Srpskoj. Posljednjih nekoliko mjeseci pažnju javnosti privuklo je intenzivnije oglašavanje banaka koje nude kamatu do čak 4,5 posto na štednju.
Usporedbe radi, u bankama sa sjedištem u Federaciji BiH, bez obzira imaju li ekspoziture u RS, kamatna stopa na štednju se kreće oko jedan posto, dok su u jednoj od njih rekli da je kamata čak 0,01 posto.
(Ne)jedinstven bankarski sustav
U jednoj od banka sa sjedištem u RS koja nudi kamatnu stopu do četiri posto, rekli su nam da su svi depoziti do 70 tisuća KM osigurani i da akcija na kredite s ovom kamatnom stopom traje do kraja ovog mjeseca.
„Jedini uvjet je da se prijavite on line tako što ispunite osobne podatke i ostavite broj telefona i nakon toga će vas netko kontaktirati“, poručuju iz jedne od banaka.
Bosna i Hercegovina ima jedinstven bankarski sektor. Ali samo na papiru. Stvarnu nadležnost imaju entitetske agencije za bankarstvo koje vrše kontrolu nad bankarskim sektorom uključujući superviziju banaka, zaštitu klijenata, kao i restrukturiranje banaka. Ekonomistica Svetlana Cenić objašnjava kako to izgleda u praksi.
„Meni se događalo da dođem u banku u Sarajevo i dam podatke za uplatu na račun koji je otvoren u filijali u RS. U banci kažu: mi nemamo pristup sustavu svoje vlastite banke koja je u RS. Idite u Istočno Sarajevo“, pojašnjava Cenić apsurdnost „jedinstvenog“ bankarskog sustsva.
Kamate od 0,01 do 4,5 posto
Zbog takvog sustava moguće je da jedna do druge banke koje su na području RS, imaju toliko različite kamatne stope, recimo og 0,01 i 4,5 posto. S jedne strane banke na ovaj način pokušavaju privući što više novca, a s druge pojavljuju se kao glavni u otkupu obveznica koje emitira RS, kako bi osigurala novac. Problem je što se, recimo za razliku od Federacije BiH koja se zadužuje po kamatnoj stopi od 3,5 posto, RS zadužuje po duplo većoj.
Na aukcijama apsolutno dominiraju komercijalne banke prilikom otkupa obveznica, bez obzira radi li se o Federaciji ili RS. S tom razlikom što banke u RS dobivaju kamatu od više od šest posto, što im omogućava da daju i visoke kamate na štednju, jer osiguravaju visok profit.
„Obveznice nose šest odsto, onda se bankama isplati da građanima daju, primjerice, 3,5 posto pa da na taj način zarade na njihovom novcu. Jer ako ima potrebe za novcem, a netko daje visoku kamatu, zašto ti ne bi ušao u igru?”, kaže ekonomist Zoran Pavlović.
Visoka kamata na obveznice znači veći rizik za ulaganje investitora kažu ekonomisti, posebno ako se uzme u obzir i veće zaduženje RS u odnosu na Federaciju BiH, koja je nominalno skoro isto zadužena (oko 3,3 milijarde eura), ali je broj stanovnika u Federaciji duplo veći. Zbog toga se na ovaj način pokušavaju osigurati sredstva za potencijalne investitore u RS.
Praonica novca
Stvarnu nadležnost nad bankarskim sustavom u BiH imaju entitetske agencije za bankarstvo, a ne Središnja banka BiH, što u mnogim slučajevima dovodi i do zloupotrebe sustava prilikom pranja novca ali i blokada računa poslovnim subjektima. Prema izvješću Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala, odljev sumnjivog kapitala iz BiH je gotovo devet posto.
Zbog toga je BiH već zaprijećeno sivom listom Manivala (Komiteta za ocjenu mjera protiv pranja novca i financiranje terorizma Vijeća Europe). Na nedavnom sastanku predstavnika vlasti postignut je dogovor u vezi sa zakonom o sprječavanju pranja novca, koji bi se uskoro trebao naći na sjednici državnog parlamenta.
„BiH je ogromna praonica novca, što se pokazuje i kroz izvješća Svjetske banke“, kaže Svetlana Cenić, navodeći da su u takvom okruženju sve opcije za prikupljanje novca otvorene.
„Recimo, treba im više novca da bi se mogli izložiti ka jednom klijentu u odnosu na masu sredstava i onda im je u interesu da imaju što više štednje i da se što više prikupi. Zato svako malo tiskaju obveznice, pa gledaju koliko su kamate na kredite, pa onda gledaju kolika im je zarada. On će dati više na deponirana sredstva jer prikuplja više sredstava za investiranje, što daje privid stabilnom sustavu“, kaže Cenić.
„Jezda i Dafina su radili, a ona se sve sunovratilo“
Građani BiH na računima drže više 15,5 milijardi maraka, što je rast od skoro 10 posto u odnosu na isti period prošle godine, kažu u Središnjoj banci BiH. Primjetili su da su od sredine godine neke banke povećale kamatne stope što bi, kako kažu, moglo imati utjeceaj na strukturu štednje.
„Može se očekivati da će doći do promjene u budućem periodu u korist oročenih i štednih depozita, jer je nekoliko banaka već polovicom godine pokrenulo akciju viših kamatnih stopa i više od tri na oročenu štednju, s posebnim pogodnostima poput isplate kamate unaprijed, fiksne i stimulativne kamatne stope”, kažu u Središnjoj banci BiH.
„Tako bildaju sebi financijsku polugu. Oročena ako može na što duži period, da mogu vladi otkupljivato te obveznice i onda im se to isplati. Oni će dati četiri posto na oročenu štednju, a ovamo će od RS dobiti 6,1“, kaže Cenić, upozorivši da takav sustav ne može biti stabilan.
„I Jezda i Dafina su radili do jednom, a onda se sunovratilo sve. Tko to ne računa, a vlast to očigledno ne računa, onda je sve jasno. Pitajte predstavnike vlasti tko ima oročena sredstva u domaćim bankama“, zaključuje Cenić, piše DW.
/Desk/