U sjedištu Ureda europskog javnog tužitelj u Luxembourgu u utorak, 21. studenog potpisan je sporazum o suradnji Ureda glavnog europskog tužitelja i Tužiteljstva BiH, a isti su potpisali glavna europska tužiteljica EPPO-a Laura Corduta Kovesi i glavni tužitelj Tužiteljstva BiH Milanko Kajganić. Potpisivanjem ovog ugovora otvara se put i istragama je li novac EU-a, koji je i najveći financijer BiH, transparentno i namjenski korišten te je li bilo malverzacija, piše Dnevni list.

S obzirom da je ovaj Ured otvorio nekoliko istraga o utrošku novca iz EU-a i u susjednoj Hrvatskoj te je po ovom osnovu podignuto i nekoliko optužnica “teških” milijune eura, pitanje je što može očekivati BiH. No, s obzirom na visoku razinu korupcije, za očekivati je da milijunskih skandala neće nedostajati.

Uskoro otvaranje Ureda glavnog europskog tužitelja u Sarajevu

Kako su priopćili iz Tužiteljstva BiH, ovaj sporazum, regulira i omogućava obostranu suradnja, omogućit će između ostalog formiranje zajedničkih istražnih timova u borbi protiv korupcije, organiziranog i prekograničnog kriminala.

Jedna od osnovnih uloga Europskog javnog tužitelja (EPPO) je zaštita financijskog sustava EU, kao i fondova EU, čiji je značajan korisnik između ostalih i BiH. Naglašeno je kako je potpisivanje sporazuma važan korak u procesu EU integracija BiH i rezultat je intenzivnog rada Tužiteljstva BiH na planu međunarodne suradnje i europskih integracija, kao i povezivanja s partnerskim europskim institucijama i agencijama za provođenje zakona.

“Prilikom potpisivanja sporazuma, glavni tužitelj Kajganić upoznao je glavnu tužiteljicu Ureda europskog javnog tužitelja sa naporima i aktivnostima koje realizira Tužiteljstvo BiH sa partnerskim policijskim agencijama i institucijama za provođenje zakona u borbi protiv korupcije i organiziranog međunarodnog kriminala i pozvao je glavnu tužiteljicu Lauru Kovesi da, tijekom 2024. godine, posjeti BiH i Tužiteljstvo BiH”, navedeno je iz Tužiteljstva BiH.

Kako Dnevni list doznaje, nakon potpisivanja ovog značajnog sporazuma, u Sarajevu se uskoro očekuje i otvaranje Ureda glavnog europskog tužitelja.

Uhićenje neovisno o domaćem pravosuđu

Prema podacima iz EU-a, BiH je samo u posljednje dvije godine dobila financijsku pomoć u iznosu od 256 milijuna eura. Iz EU-a su nedavno istaknuli da upravo oni pružaju najveću financijsku podršku BiH kroz pretpristupne fondove namijenjene socijalno-ekonomskom razvoju BiH.

Jedna od posljednjih je i 70 milijuna eura podrške energetski siromašnim kućanstvima koji se upravo isplaćuju. Ovih 256 milijuna eura dovoljan su razlog za zanimanje tužitelja Ureda glavnog europskog tužitelja za BiH, a da ne govorimo i o proteklim godinama. Ured je ovlašten za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela kojima se šteti proračunu EU-a – prijevare, korupciju, pranje novca, prekogranične prijevare oko PDV-a.

Zanimljivo je da, nakon što europski tužitelji otvore istragu, utvrde činjenice i podignu optužnicu, imaju ovlasti i dati nalog za uhićenjem optužene osobe i to neovisno o domaćem pravosuđu bilo koje države s kojima Ured glavnog europskog tužitelja ima sporazum o suradnji ili svoj službeni Ured u toj zemlji.

U zemljama EU-a istražuju kriminal ‘težak’ milijarde

Na malverzacije s EU fondovima nisu “imuni” ni u zemljama članicama, a zbog čega je svojedobno i oformljen Ured glavnog europskog tužitelja. U susjednoj Hrvatskoj europski javni tužitelji su, prema izvješću za 2022. godinu, 23 istrage ‘teške’ 313,6 milijuna eura. Već 2021. godine, prve godine od kada je ured europskog tužitelja u toj zemlji oformljen, otvorene su tri istrage što je nanesena šteta EU od ukupno 324,1 milijuna eura. No, prema dostupnim podacima najviše istraga, čak 285, od sredine 2012. do kraja 2022. pokrenuto je u Italiji za malverzacije europskih fondova i to u iznosu od 3,2 milijarde eura.

Portugal je na drugom mjestu po pokrenutim istragama – čak 124 istrage zbog pronevjere dvije milijarde eura iz europskih fondova, potom slijedi Rumunjska s 124 istrage oko također procijenjenih dvije milijarde eura te Njemačka sa 114 istraga za kaznena djela za koja se procjenjuje da je nanesena šteta od 1,78 milijardi eura. Značajan iznos, čak 1,2 milijarde eura, predmet je u 41 istrazi europskih tužitelja i u Belgiji.

Istrage se vode i u Grčkoj, njih 41, zbog pronevjere 404,6 milijuna eura, potom Francuskoj, 58, zbog štete od 389,7 milijuna eura, dok su Cipar i Estonija, prema istragama koje se vode u tim zemljama, najmanje podložni malverzacijama s europskim novcem. U Estoniji je vođeno 11 istraga zbog malverzacija u visini od 9,7 milijuna eura, a na Cipru tek tri za 1,5 milijuna eura.

(Izvor: Dnevni list)

Objava BiH ima sporazum o suradnji s Uredom glavnog europskog tužitelja – Počinje istraga o malverzacijama EU novca pojavila se prvi puta na Republika.

Što nakon kandidacijskog statusa?

Put ka Bruxellesu traje od 1997. kada je EU pružila BiH mogućnost korištenja bescarinskog izvoza. U srpnju 2008. je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a dvije godine kasnije je ukinut vizni režim. U veljači 2016. BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU, a u svibnju 2019. Europska komisija definirala je 14 ključnih prioriteta koji se trebaju ispuniti prije početka pregovora o punopravnom članstvu.

Ako BiH danas, 15. prosinca, dobije status kandidata, treba otvoriti pregovore i ispuniti uvjete koje će pred nju postaviti Europska komisija. To znači da će BiH trebati prilagoditi zakonodavstvo, ekonomiju i općenito društvo sa članicama EU-a prije punopravnog članstva. Zemlje na putu ka EU imaju pristup europskim sredstvima koja se dodjeljuju na osnovu projekata s kojima aplicira svaka zemlja.

“Kad govorimo o kandidacijskom statusu, nema posebnih fondova koji dolaze s tim, ali brojni fondovi su već tu i mi danas u BiH imamo problem s korištenjem postojećih fondova”, kazao je za Sattler za RSE.

Na pitanje dolazi li više novca sa statusom kandidata, Admir Čavalić, profesor ekonomije na Sveučilištu u Tuzli, kaže:” Neizravna korist je pretpostavka rasta izravnih stranih investicija, prije svega iz zemalja članica EU, unaprjeđenje financijske, tržišne i druge stabilnosti u zemlji, veći broj turista, moguć dolazak nekih tvrtki i slično”.

On smatra da se kandidacijskim statusom unaprjeđuje ugled zemlje.

Istovremeno, Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za Europsku stabilnost iz Berlina, naglasio je da kandidacijski status ne donosi puno benefita.

“Novina je što će BiH biti u mogućnosti, recimo, neformalno sudjelovati sastancima Vijeća ministara vanjskih poslova EU. Status smo dobili na osnovu neke geopolitike”, kazao je Ćerimagić za RSE.

Ćerimagić kaže kako su europski fondovi i do sad bili otvoreni za sve zemlje – i one koje su imale status kandidata, poput Sjeverne Makedonije, one koje su otvorile pregovore, poput Srbije i Crne Gore, kao i one koje su bile potencijalne kandidatkinje za članstvo gdje spadaju BiH i Kosovo.

“Zemlje se moraju boriti za svoje projekte. I tu nema veze je li zemlja kandidat ili ne, već je bitno imate li strateške dokumente i projekte koje kandidirate”, rekao je Ćerimagić za RSE.

Kao pozitivan primjer Ćerimagić ističe strategiju razvoja transportnog sustava koja je usvojena 2016. godine na razini BiH. Na osnovu ovog dokumenta, BiH je od 2018. do 2020. godine dobila gotovo 315 milijuna eura za gradnju novih i sanaciju postojećih (auto)cesta i željezničkih pruga.

Kao negativan primjer, on ističe sektor poljoprivrede gdje BiH nema strateški dokument i instituciju preko koje bi poljoprivrednici iz BiH mogli uzimati novac iz EU fondova. BiH nema državno ministarstvo za poljoprivredu, jer je ova oblast na razini dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske, i deset kantona unutar entiteta Federacija BiH.

Koliko je novca EU namijenila za BiH?

EU je najveći pojedinačni donator u BiH. Od 1996. godine i završetka oružanih sukoba, EU je uložila više od 3,5 milijardi eura u poslijeratnu obnovu i različite projekte. Za BiH je od 2014. do 2020. godine iz europskih fondova namijenjeno oko 552 milijuna eura, od čega oko 315 milijuna eura za transport. Taj novac je rezerviran na osnovu projekata s kojima je BiH aplicirala.

Od toga, 9,1 milijun eura namijenjeno je za razvoj i projekte civilnog društva, a deset milijuna eura za Regionalni stambeni program kojim se treba riješiti pitanje izbjeglica i interno raseljenih osoba iz BiH.

Za obnovu nakon poplava 2014. godine izdvojen je 51 milijun eura.

Ostatak novca je namijenjen, između ostaloga, za reformu javne uprave, unaprjeđenje rada pravosuđa, te procesuiranje korupcije, organiziranog kriminala i ratnih zločina, reformu obrazovnog sustava, tržišta rada te mjere u oblasti migracija.

Riječ je o IPA programima i fondovima (instrument za pretpristupnu pomoć) koji su razvijani u tri ciklusa.

Putem Europske investicijske banke (EIB), EU je osigurala i više od 2,4 milijarde eura povoljnih kredita za BiH od 1999. godine. Više od 12.000 studenata, nastavnika i profesora sudjelovalo je u programima razmjene od 2014. do 2020.

Koliko su zemlje regije povukle iz EU fondova?

Srbija je dobila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji 1. ožujka 2012. godine. Od 2014. do 2022. godine EU je osigurala oko 1,5 milijardi eura bespovratnih sredstava za tu zemlju. Crna Gora je kandidatkinja od 2010. godine. Od 2014. do 2020. godine iz europskih fondova je za Crnu Goru namijenila oko 280 milijuna eura.

Za Sjevernu Makedoniju, koja je kandidat od 2005. godine, EU je u istom periodu namijenila oko 608 milijuna eura bespovratnih sredstava. Kosovo nije kandidat za članstvo u EU, a iz EU fondova je za projekte u toj zemlji namijenjeno oko 602 milijuna eura.

Članstvo u EU je najbrže dobila Finska koja je ušla nakon tri godine pregovora, Španjolska je čekala 24 godine, a posljednji primjer je Hrvatska koja je devet godina nakon što je postala kandidatkinja, postala punopravna članica u ljeto 2013. godine, piše RSE.

/Desk/

Objava Što za BiH donosi kandidacijski status? pojavila se prvi puta na Republika.

Mađarska je u nedjelju obećala ispuniti obećanja dana Europskoj komisiji kako bi deblokirala 7,5 milijardi eura iz europskih fondova koje je Europska komisija predložila zamrznuti  Mađarskoj zbog korupcije i problema s vladavinom prava, prenose agencije.

Ministar regionalnog razvoja i EU fondova Tibor Navracsics, zadužen za pregovore s Europskom unijom, izrazio je nadu da će mjere koje će Budimpešta provesti zaštititi europska sredstva.

Zbog korupcije i problema s vladavinom prava EK je u nedjelju predložio Vijeću EU-a zamrzavanje 65 posto ili 7,5 milijardi eura Mađarskoj. 

Riječ je o tri operativna programa kohezijske politike za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Odluka bez presedana predložena je u okviru novog mehanizma prema kojem se korištenje sredstava iz europskih fondova uvjetuje poštivanjem vladavine prava, a Budimpešta njezinu primjenu može izbjeći ako u sljedeća tri mjeseca otkloni razloge za njezinu provedbu.

Komisija navodi da se Mađarska obvezala da će do 19. studenoga podnijeti konačno izvješće o ispunjenju ključnih provedbenih koraka.

Europsku komisiju naročito zabrinjavaju manjkavosti u sustavu javnih nabava. Mađarska vlada je u subotu najavila da će parlament u Budimpešti sljedeći tjedan glasati o čitavom nizu zakona koji bi trebali otkloniti razloge za zamrzavanje fondova.

Konačnu odluku o prijedlogu zamrzavanja novca donosi Vijeće EU-a, to jest države članice, kvalificiranom većinom.

/Desk/

Objava Mađarska obećala ispunjenje svih obveza prema EK za deblokadu novca iz EU fondova pojavila se prvi puta na Republika.