Nakon što europski tužitelji otvore istragu, utvrde činjenice i podignu optužnicu, imaju ovlasti i dati nalog za uhićenjem optužene osobe i to neovisno o domaćem pravosuđu bilo koje države s kojima Ured glavnog europskog tužitelja ima sporazum o suradnji ili svoj službeni Ured u toj zemlji
U sjedištu Ureda europskog javnog tužitelj u Luxembourgu u utorak, 21. studenog potpisan je sporazum o suradnji Ureda glavnog europskog tužitelja i Tužiteljstva BiH, a isti su potpisali glavna europska tužiteljica EPPO-a Laura Corduta Kovesi i glavni tužitelj Tužiteljstva BiH Milanko Kajganić. Potpisivanjem ovog ugovora otvara se put i istragama je li novac EU-a, koji je i najveći financijer BiH, transparentno i namjenski korišten te je li bilo malverzacija, piše Dnevni list.
S obzirom da je ovaj Ured otvorio nekoliko istraga o utrošku novca iz EU-a i u susjednoj Hrvatskoj te je po ovom osnovu podignuto i nekoliko optužnica “teških” milijune eura, pitanje je što može očekivati BiH. No, s obzirom na visoku razinu korupcije, za očekivati je da milijunskih skandala neće nedostajati.
Uskoro otvaranje Ureda glavnog europskog tužitelja u Sarajevu
Kako su priopćili iz Tužiteljstva BiH, ovaj sporazum, regulira i omogućava obostranu suradnja, omogućit će između ostalog formiranje zajedničkih istražnih timova u borbi protiv korupcije, organiziranog i prekograničnog kriminala.
Jedna od osnovnih uloga Europskog javnog tužitelja (EPPO) je zaštita financijskog sustava EU, kao i fondova EU, čiji je značajan korisnik između ostalih i BiH. Naglašeno je kako je potpisivanje sporazuma važan korak u procesu EU integracija BiH i rezultat je intenzivnog rada Tužiteljstva BiH na planu međunarodne suradnje i europskih integracija, kao i povezivanja s partnerskim europskim institucijama i agencijama za provođenje zakona.
“Prilikom potpisivanja sporazuma, glavni tužitelj Kajganić upoznao je glavnu tužiteljicu Ureda europskog javnog tužitelja sa naporima i aktivnostima koje realizira Tužiteljstvo BiH sa partnerskim policijskim agencijama i institucijama za provođenje zakona u borbi protiv korupcije i organiziranog međunarodnog kriminala i pozvao je glavnu tužiteljicu Lauru Kovesi da, tijekom 2024. godine, posjeti BiH i Tužiteljstvo BiH”, navedeno je iz Tužiteljstva BiH.
Kako Dnevni list doznaje, nakon potpisivanja ovog značajnog sporazuma, u Sarajevu se uskoro očekuje i otvaranje Ureda glavnog europskog tužitelja.
Uhićenje neovisno o domaćem pravosuđu
Prema podacima iz EU-a, BiH je samo u posljednje dvije godine dobila financijsku pomoć u iznosu od 256 milijuna eura. Iz EU-a su nedavno istaknuli da upravo oni pružaju najveću financijsku podršku BiH kroz pretpristupne fondove namijenjene socijalno-ekonomskom razvoju BiH.
Jedna od posljednjih je i 70 milijuna eura podrške energetski siromašnim kućanstvima koji se upravo isplaćuju. Ovih 256 milijuna eura dovoljan su razlog za zanimanje tužitelja Ureda glavnog europskog tužitelja za BiH, a da ne govorimo i o proteklim godinama. Ured je ovlašten za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela kojima se šteti proračunu EU-a – prijevare, korupciju, pranje novca, prekogranične prijevare oko PDV-a.
Zanimljivo je da, nakon što europski tužitelji otvore istragu, utvrde činjenice i podignu optužnicu, imaju ovlasti i dati nalog za uhićenjem optužene osobe i to neovisno o domaćem pravosuđu bilo koje države s kojima Ured glavnog europskog tužitelja ima sporazum o suradnji ili svoj službeni Ured u toj zemlji.
U zemljama EU-a istražuju kriminal ‘težak’ milijarde
Na malverzacije s EU fondovima nisu “imuni” ni u zemljama članicama, a zbog čega je svojedobno i oformljen Ured glavnog europskog tužitelja. U susjednoj Hrvatskoj europski javni tužitelji su, prema izvješću za 2022. godinu, 23 istrage ‘teške’ 313,6 milijuna eura. Već 2021. godine, prve godine od kada je ured europskog tužitelja u toj zemlji oformljen, otvorene su tri istrage što je nanesena šteta EU od ukupno 324,1 milijuna eura. No, prema dostupnim podacima najviše istraga, čak 285, od sredine 2012. do kraja 2022. pokrenuto je u Italiji za malverzacije europskih fondova i to u iznosu od 3,2 milijarde eura.
Portugal je na drugom mjestu po pokrenutim istragama – čak 124 istrage zbog pronevjere dvije milijarde eura iz europskih fondova, potom slijedi Rumunjska s 124 istrage oko također procijenjenih dvije milijarde eura te Njemačka sa 114 istraga za kaznena djela za koja se procjenjuje da je nanesena šteta od 1,78 milijardi eura. Značajan iznos, čak 1,2 milijarde eura, predmet je u 41 istrazi europskih tužitelja i u Belgiji.
Istrage se vode i u Grčkoj, njih 41, zbog pronevjere 404,6 milijuna eura, potom Francuskoj, 58, zbog štete od 389,7 milijuna eura, dok su Cipar i Estonija, prema istragama koje se vode u tim zemljama, najmanje podložni malverzacijama s europskim novcem. U Estoniji je vođeno 11 istraga zbog malverzacija u visini od 9,7 milijuna eura, a na Cipru tek tri za 1,5 milijuna eura.
(Izvor: Dnevni list)