Tradicionalna i pozitivna priča koja je u Stocu počela već 2008. godine, s ciljem očuvanja, promocije i razvoja onoga po čemu je Hercegovina prepoznatljiva – smokve, šipka i masline.

Kako je i navedeno na samom početku otvaranja, ova stolačka priča, godinu po godinu, proizvođač po proizvođač, proizvod po proizvod, koja danas okuplja ljude, tradiciju, domaću proizvodnju i najbolje okuse toga kraja, traje već 18 godina.

Bošković: Ostanak i kvalitetan život od svoga rada

Gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković je podsjećajući na osamnaest godina kontinuirane promocije mediteranskih plodova, smokve, šipka i masline, istaknuo je kako manifestacija nije samo doprinos razvoju proizvodnje nego i prerade.

Istaknuo je kako  manifestacija odavno nadilazi lokalni karakter i poprima međunarodni značaj.

”Još je važnije to što ima podršku struke i naših zavoda te što kroz stručne radionice educiramo poljoprivredne proizvođače i prerađivače kako bi od svoga rada na poljima ostvarili veću dodanu vrijednost”, poručio je Bošković i zahvalio svim institucijama vlasti koje podržavaju ovu manifestaciju.

”Naš je cilj da ljudi koji žive na ovim prostorima imaju kvalitetan život i da mogu živjeti od svoga rada”, naglasio je gradonačelnik Stoca.

Inače, ova sajamska manifestacija se održava tradicionalno već 18 godina u organizaciji Grada Stoca, udruge Hercegovački plodovi Mediterana, Javne ustanove Radimlja i Javne ustanove centar za kulturu i sport Stolac. Ove godine prisutno je više od preko 100 izlagača iz cijele Bosne i Hercegovine te susjednih zemalja Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

Raič: Napredak i uspjeh

Predsjednik Udruge “Hercegovački plodovi Mediterana” Stolac i organizator sajma Zoran Raič kazao je kako ovogodišnje izdanje okuplja između 80 i 90 izlagača, čiji su proizvodi izloženi u sajamskoj dvorani i na otvorenom.

”Uglavnom su zastupljene mediteranske kulture, poput šipka, smokve i masline, kao i njihovi prerađeni proizvodi. Tu su i sir, meso, rukotvorine, ljekovito i aromatično bilje, džemovi, sokovi, likeri te brojni drugi domaći proizvodi”, kazao je Raič.

”Kada se prisjetimo naših početaka, vidimo da je sve bilo prilično skromno. Ljudi su proizvodili, ali uz znatno manje mogućnosti. Danas svjedočimo napretku iz godine u godinu. Proizvođači se druže, razmjenjuju iskustva, uče jedni od drugih, posjećuju druge sajmove i unapređuju svoju proizvodnju”, naveo je Raič.

Kao jedan od pokazatelja razvoja izdvojio je razvoj maslinarstva u Hercegovini, navodeći kako je danas oko 650 hektara pod nasadima maslina, uz očekivanja da bi se ta površina u budućnosti mogla povećati na oko tisuću hektara.

”U Hercegovini danas imamo desetak uljara, dok prije 18 godina nije bilo nijedne. Tada su proizvođači svoje masline morali odvoziti na preradu u Hrvatsku, a danas imamo nove strojeve i sve više ljudi koji ulažu u razvoj vlastite proizvodnje”, pojasnio je Raič.

Dodao je kako je maslinarstvo, uz vinogradarstvo, jedna od važnih poljoprivrednih grana za hercegovačko područje, a manifestacija pridonosi povezivanju proizvođača i promociji njihovih proizvoda.

Prema njegovim riječima, interes izlagača ove je godine nadmašio raspoložive kapacitete, zbog čega organizatori nisu mogli prihvatiti sve zainteresirane.

”Javilo nam se puno izlagača, a sigurno četrdesetak smo morali odbiti zbog ograničenog prostora. Nadamo se da ćemo u skorije vrijeme sajam preseliti u veliku sportsku dvoranu, gdje ćemo imati znatno više prostora i bolju pristupačnost”, zaključio je Raič.

Buhač: „Vizija gospodarstva i turizma“

Predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač, čestitala organizatorima i Gradu Stocu punoljetnost sajamske manifestacije koje tolike godine uspješno okuplja i promovira poljoprivrednike, voćare, obrtnike, stručnjake i uopće ljubitelje mediteranskih plodova iz BiH i okruženja.

„Hercegovački plodovi Mediterana izrasli su u središnje mjesto promidžbe autohtonih hercegovačkih proizvoda, prije svega, dakako, masline, šipka i smokve. Kada tomu dodamo ukupno ozračje grada-muzeja odnosno ovu povijesnu baštinu koju u Stocu jednostavno upijamo na svakomu koraku, onda je dojam zaokružen i potpun. Raduje me što je naša županija dom jednoj ovakvoj manifestaciji i što upravo kod nas, gotovo svaki naš kraj, nastoji razviti neki oblik sajamske promidžbe naših komparativnih prednosti kada govorimo o hercegovačkoj vidljivosti na regionalnomu, europskomu pa i svjetskomu turističkom zemljovid“, kazala je Buhač, dodavši kako je, upravo zbog toga, Vlada HNŽ-a nedvojbeno izabrala biti prijateljem i partnerom ovomu i sličnim projektima.

„Tako se, i ovom prigodom, iskreno zahvaljujem organizatorima Sajma, sajamskim izlagačima i, na poseban način, gradskim vlastima Stoca i svima koji pridonose trajanju, rastu i razvitku ovoga zaista sjajnog zbivanja na našemu hercegovačkom jugu. Neka nas ovi sajamski dani ispune užitkom zajedništva i mirisom nekih davnih vremena, uz jasnu viziju našega gospodarstva i turizma kakve želimo razvijati“, poručila je predsjednica županijske izvršne vlasti.

U sklopu sajamske manifestacije održane su i stručne radionice na temu: ‘Perspektive stolačkog maslinarstva kroz udrugu HUUM’ i ‘Digitalizacija u poljoprivredi’. Radionice su korak budućnosti maslinarstva u Stocu koje se, kako je navedeno, gradi znanjem, povezivanjem i zajedničkim radom. 

Filipović: ” Zadaća politike je uklanjati zapreke i stvoriti uvjete da se trud ljudi isplati”

”Drago mi je što smo danas u Stocu i što možemo poslati poruku da je vrijeme vratiti se radu. A gdje je bolje to učiniti nego među ljudima koji svojim radom i iskustvom pokazuju u kojem se smjeru politika treba kretati”, poručila je Filipović.

Istaknula je kako manifestacija ‘Hercegovački plodovi Mediterana’, koja se održava već 18 godina, otvara važna pitanja za budućnost poljoprivrede, maslinarstva i turizma, ali i mogućnosti izlaska domaćih proizvođača na nova tržišta.

”Zadaća politike je uklanjati zapreke i stvoriti uvjete da se trud ljudi isplati, odnosno da od svoga rada mogu ostvariti konkretne rezultate” poručila je Filipović.

Turistički katalog ‘Stolac – grad susreta’

Također, predstavljen je i novi turistički katalog ‘Stolac – grad susreta’, koji je pripremila Javna ustanova Radimlja Stolac. U katalogu je objedinjena jedinstvena turistička priča Stoca kao grada bogate kulturne i prirodne baštine koji danas sve snažnije gradi svoju turističku priču.

Katalog na jednom mjestu donosi sve ono što Stolac može ponuditi – od stećaka, tvrđava i Bregave, do vina, maslinovog ulja, gastronomije, vinarija, restorana, smještaja, avanturističkih sadržaja i brojnih događanja. Posebnost kataloga je što, uz bogatu baštinu, predstavlja i ljude i lokalne proizvođače koji svakodnevno stvaraju turističku ponudu našega grada.

Uz poruku „Doživite grad koji vam širi ruke ususret“, Stolac se predstavlja kao destinacija susreta, doživljaja i autentičnosti.

Bogata sajamska ponuda domaćih, autohtonih proizvoda, srdačnost izlagača koji su svojim trudom i radom proizveli visokokvalitetnu hranu i mnoštvo različitih proizvoda, i ove godine najsnažnija je poruka Hercegovačkih plodova Meditarana u Stocu.

Ovogodišnji pokrovitelji sajma su: Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, te Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, potom tu su Vlada Hercegovačko-neretvanske županije zajedno s Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanske županije.

Svečanom otvorenju ove godine , između ostalih, nazočili su i veleposlanik R Hrvatske u BiH  Ivan Sabolić, predsjednica vlade HNŽ-a Marija Buhač sa županijskim ministrima  Mariom Juricom, Đurom Prkačinom i Marijom Marić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković, ravnateljica Federalne uprave za inspekcijske poslove Ivana Prvulović, skupštinski zastupnici, ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda  u Mostaru Marko Ivković, ravnatelj Federalnog zavoda za poljoprivredu Omer Kurtović.

Darijana Filipović u posjetu kod gradonačelnika Boškovića: Briga za hrvatski narod i stvaranje

Na marginama sajamske manifestacije ‘Hercegovački plodovi Mediterana’, u Stocu je boravila i novoizabrana hrvatska članica Predsjedništva BiH i rođena Stočanka Darijana Filipović, te još uvijek aktualna zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, gdje se susrela s gradonačelnikom Stjepanom Boškovićem.

Gradonačelnik Bošković čestitao je Darijani Filipović na izvanrednom izbornom rezultatu i izboru za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, istaknuvši kako ostvarena potpora potvrđuje političku snagu hrvatskoga naroda i važnost njegova legitimnog predstavljanja u najvišim državnim institucijama.

Posebno je naglasio simboliku njezina izbora za Stolac, grad u kojemu je odrasla i s kojim je osobno i životno povezana.

Darijana Filipović zahvalila je na čestitkama i potpori, osvrnuvši se na ostvarene izborne rezultate, kako HDZ-a BiH tako i nje osobno. Istaknula je kako izborna pobjeda sa sobom nosi veliku odgovornost, ali i obvezu nastavka rada na zaštiti prava i interesa hrvatskoga naroda te jačanju njegove ustavne jednakopravnosti u BiH.

Govoreći o prioritetima svojega budućeg djelovanja, istaknula je kako će u središtu njezina rada biti briga za hrvatski narod, očuvanje dostojanstva hrvatskih branitelja i vrijednosti Domovinskoga rata te zauzimanje za politike koje će pridonijeti stvaranju boljih uvjeta za život, rad i ostanak mladih i njihovih obitelji u BiH.

Tijekom susreta u Stocu bilo je govora i o potrebi daljnjeg razvoja lokalnih zajednica, jačanja gospodarskih prilika i otvaranja prostora za nova ulaganja, uz učinkovitu suradnju svih razina vlasti.

Takav pristup, istaknuto je, važan je za ravnomjeran razvoj, kvalitetniji život građana i izgradnju sigurnije budućnosti za nove naraštaje u BiH.

/Republika/

Objava Filipović u Stocu otvorila ‘Hercegovačke plodove Mediterana’ pojavila se prvi puta na Republika.

Naime, Filipović je kazala kako joj je primarni cilj vratiti ravnotežu u Predsjedništvo BiH. Navela je da će “povratak političkog balansa i legitimnog predstavljanja značiti i vraćanje ugleda instituciji kako na unutarnjem, tako i na vanjskopolitičkom planu”.

Točnije, to znači da se diplomati koje je Predsjedništvo BiH imenovalo na prijedlog člana Predsjedništva Željka Komšića, uskoro mogu nadati kraju svoga mandata.

Veleposlanica BiH u Češkoj, Martina Mlinarević, prva je početkom rujna zatražila razrješenje s te dužnosti, navodeći kako isto traži iz privatnih razloga. Također, i Vanja Filipović, šef Misije BiH pri NATO-u na dfruštvenoj mreži LinkedIn objavio je kako je nezaposlen te da traži posao.

O ovoj temi pisao je i sarajevski Klix, navodeći kako će zasigurno uslijediti i smjena Svena Alkalaja, veleposlanika BiH u SAD-u, veleposlanice BiH u Španjolskoj Vesni Andree Zaimović, veleposlaniku BiH u Crnoj Gori Branimiru Jukiću, predstavniku pri Svetoj Stolici (Vatikan) Igoru Žontaru, veleposlanici BiH u Francuskoj Višnji Lončar, veleposlaniku BiH u Jordanu Slavku Matanoviću, veleposlaniku BiH u Sloveniji Dariju Novaliću, veleposlaniku BiH u Japanu Mati Zeki, veleposlaniku BiH u Danskoj Bojanu Šišiću, generalnom konzulu u Turskoj Draganu Mihaljeviću i šefici misije BiH u međunarodnim organizacijama u Austriji Danki Savić.

S obzirom da bi Filipović, zajedno s članovima Denisom Bećirovićem i Željkom Cvijanović koji se vraćaju u Predsjedništvo BiH, trebala preuzeti mandat sredinom studenoga, portal Klix piše da bi se do kraja godine moglo očekivati preslagivanje diplomatsko-konzularne mreže BiH.

/Desk/

Objava Filipović uskoro smjenjuje Komšićeve veleposlanike: Alkalaja, Jukića, Zaimović, Žontara, Lončar i ostale – Mlinarević nije čekala da ju smijeni, već prije je zatražila razrješenje pojavila se prvi puta na Republika.

Opći izbori u BiH, ove 2026. godine, završili su. Sada se multipliciraju mnoge analize, traže uzroci pobjede, ali i poraza. Hrvati su u tome opet najagilniji. Na krilima pobjede želimo pronaći izdajnika i zadovoljštinu za svu šutnju u predizborno vrijeme, jer često se “neselektivno i prekomjerno pucalo”, a izuzev dvije ili tri statističke pogreške, protunapad se mudro odšutio.

Brojevi su na strani HDZ-a

I bez ikakvih analiza i anketa, samo naivci mogli su očekivati pobjedu kandidata stranaka Hrvatske petorke, Zdenka Lučića.  Jednostavno, brojevi su na strani HDZ-ove kandidatkinje, stranke koja ima najbolju stranačku infrastrukturu, vrlo snažnu i stabilnu izbornu bazu i najjača je politička opcija kod bh Hrvata.

Lučić je u kampanju krenuo i prije kampanje. Vrlo agresivno, personalizirano i isključivo protiv predsjednika HDZ-a BiH koji nije bio kandidat za Predsjedništvo, ponekad iritantno, a valjda je i to bio cilj njegovih savjetnika. Bilo je i trenutaka ispod svake razine. I njega osobno, i dužnosti za koju se kandidirao. Zbog toga je strankama Petorke koje su ga podržavale, Dragan Čović obećao “bumerang”. Vidjet ćemo uskoro što to i konkretno znači.

Nakon svega Lučić je najavio i kako će se “profesionalno uključiti u politiku”. I to ostaje za vidjeti što znači. Međutim, jasno je kako je njegov plan i dalje preuzimanje “his precious” (njegovog dragocjenog) – HDZ-a BiH. Za sada, to izgleda smiješno.

Ali, svojim nastupima, istupima i izjavama zaista je “iz sjene” izvukao stranke Petorke. Učinio ih je vidljivijima i nadišao svih pet predsjednika ove koalicije. Ostaje za vidjeti hoće li mu i kako vratiti uslugu.

Pobjeda neglasanjem

Glasala sam za princip nepreglasavanja, jer 16 godina je zaista politički sadizam. 16 godina, kada tri naroda želiš svesti na jednu naciju nezabilježeno je političko izrugivanje u demokratskom sustavu, okolnosti “bezčašća” koje uopće nisu predviđene u Daytonskom sporazumu…I ni to nije bilo dosta.

Ali, ni ovaj put hrvatsku članicu Predsjedništva BiH nisu izabrali Hrvati i nešto malo Srba.

Izabrali su je Bošnjaci. Neglasanjem. Kao što su 16 godina izabirali hrvatskog člana Predsjedništva – glasanjem. Stoga, na žalost, ovo nije pobjeda hrvatskih glasača, kao što bi trebala biti. Ovo je pobjeda Bošnjaka. I tu je cijeli apsurd, jer i ovih izbora Hrvati su ovisili od volje bošnjačkih glasača koji su ovaj put odlučili biti “ne glupi” kako ih u, vjerujem lapsusu predizbornog zanosa i govora nazva njihov sunarodnjak Zahiragić – nego i “dobri”.

Za ovo postoje samo dva razloga.

1. Ili su Bošnjaci konačno shvatili kako nema časti u pakosti drugome, kako samo štete sami sebi, uvidjevši da ih se za političko nasilništvo proziva po briselskim hodnicima i dvoranama, a slučaj je stigao i do Washingtona i nepredvidljivog američkog predsjednika, dok istodobno i na krilima ojačane desnice, u Europi proporcionalno jača i islamofobija.

2. Ili su odlučili da ovaj put ipak “puste” Hrvatima izbor njihovog člana Predsjedništva – da vide kako će se ponašati. Naravno, ako ne budu Hrvati “dobri”, tko zna – možda se sljedećih izbora opet pojavi Komšić ili neki Kovačević. Četiri godine prođu kao u trenu.

Odgovornost Bošnjaka

Iako mnoge još uvijek drži pobjednička euforija, neka malo povuku ručnu. I ovi izbori su pokazali kako Hrvati u BiH, imaju vrlo upitan suverenitet u vlastitoj domovini, iako su konstitutivan narod. I ovi izbori su pokazali, konkretno u Federaciji BiH, kako je najmnogobrojniji narod – Bošnjaci, možda i najviše odgovoran za očuvanje državotvornosti Bosne i Hercegovine.

Stoga se upravo svijest i razina državotvornosti Bošnjaka dokazuje razumijevanjem za malobrojnijeg, ali ne manje važnijeg. Malobrojnijeg koji je ipak jedan od tri stubova upravo ovakve, multinacionalne Bosne i Hercegovine.

Filipović je iznijela Čovićev teret

Mnoga su proklizavanja prema Bošnjacima koja su učinili hrvatske političke elite. Ništa manje nisu učinili niti bošnjačke vođe. ‘Ničije maslo nije za Ramazana’. Ali, pokušati politički zatrti jedan narod do te mjere da ga dovedeš do toga da njihov vođa u Banja Luci, osvrćući se na političko ugnjetavanje te žaleći za ukinutom Herceg-Bosnom pripojenom Federaciji, kaže “Čuvajte Republiku Srpsku” i uspostavi čvrst savez za Dodikom – ravno je političkoj šizofreniji, koju malo tko može shvatiti.

Pri tom, bilo nam pravo ili ne, i Republika Srpska je Daytonska kategorija.

Darijana Filipović, kako za nju kaže njezin stranački šef, “iznijela je teret ovih izbora”. Nazvao ju je Daruškom, Maruškom, Babuškom…nevažno. Nije ona ni Daruška, ni Maruška niti, ne daj Bože, Babuška. Ona je novoizabrana, buduća, hrvatska članica Predsjedništva BiH koja je na svojim leđima iznijela najviše upravo njegovog tereta.

Upravo Čović već 28 godina vodi najsnažniju stranku Hrvata u BiH i nedvojbeno snosi najveću odgovornost za sve, i dobro i loše.  Izbor Filipović za kandidaturu možda je najbolja odluka koja se mogla donijeti – radi se o mladoj ženi koju je HDZ kalio za političko djelovanje i vrlo vjerojatno budućoj predsjednici HDZ-a BiH. Stoga su njeni rivali  zadržali gentlmenski pristup u izbornoj kampanji, a ona je istodobno vodila umjerenu kampanju, bez izazivanja tenzija i uz svu pomoć HDZ-ove mašinerije i stranačkih partnera.

Ovu kampanju teško da bi na leđima iznio Čović koji iritira mnoge Bošnjake, a prema broju glasova koje je osvojio Lučić,  i mnoge Hrvate. Potpuno je jasno – da se Čović odlučio na kandidaturu, Bošnjaci bi sigurno podržali Kovačevića. U to nema sumnje.

Stoga, Čović nije Papa Štrumpf, a Filipović nije Štrumpfeta, Daruška, Maruška, Babuška… Kakvo je to bezvezno tepanje? Uozbiljite se, molim.

Za koga su glasali Srbi u Federaciji?

Mnogi analiziraju omjer glasova za Zdenka Lučića. Ali, budimo korektni i sagledajmo malo kako se glasalo u mjestima u Federaciji s većinski srpskim stanovništvom. Iako se ne radi o presudnim brojkama, one su znakovite i pokazuju da su principi podložni – neprincipijelnosti.

Svi podaci preuzeti su iz Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) i provjerljivi. Uspoređujemo samo rezultate glasanja iz mjesta većinski naseljenim srpskim stanovništvom za kandidate Zdenko Lučić i Darijana Filipović s osvrtom na Opće izbore 2022. i rezultat tadašnje kandidatkinje Borjane Krišto.

Drvar: Filipović je dobila 370 glasova, a Lučić 280. Na izborima 2022. godine Krišto je osvojila 847 glasova.

Pri tom, a prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Drvaru je živjelo 557 Hrvata.

Bosansko Grahovo: Filipović je dobila 212, uvjerljivo najviše od svih kandidata, a Lučić tek 33 glasa. Krišto je 2022. godine dobila 355, također uvjerljivo najviše od svih kandidata.

Također i prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosanskom Grahovu je živjelo 393 Hrvata.

Bosanski Petrovac: Za Filipović je glasalo 94 birača, a za Lučića 31. Za Krišto je prije četiri godine glasalo 263 birača.

U Bosanskom Petrovcu, a prema popisu stanovništva iz 2013. godine, živi 48 Hrvata.

Bosanska Krupa: Filipović je dobila 28 glasova, a Lučić 84, dok je Krišto prije četiri godine osvojila 34 glasa

Prema popisu davne 2013. godine, u Bosanskoj Krupi živi 66 Hrvata.

Glamoč: Filipović je osvojila 255 glasova, a Lučić 230. Krišto je 2022. osvojila 580 – čini se “u bobu” isti zbroj glasova Lučić i Filipović.

Prema popisu iz 2013. godine, u Glamoču živi 906 Hrvata.

Naravno, ovo otvara nova nagađanja – je li moguće da je u ovim mjestima izlaznost Hrvata ponegdje i do 300% ?  Popis obuhvaća sve žitelje hrvatske nacionalnosti, svih dobi, ne samo one s pravom glasa.

Zanimljiv je i zbroj rezultata u HNŽ-u: Koalicija HDZ BiH-HKDU-HDU-HRAST na listama za županijsku skupštinu HNŽ-a ukupno je dobila 29.589 glasova, dok je njihova kandidatkinja Filipović dobila 33.292 glasa – 3.703 glasova više od svoje stranke. Kad bi joj se pribrojali čak i glasovi Humske snage pravaša koji su s HDZ-om partneri u HNS-u (1.160), opet se račun ne bi poravnao.

Napominjemo kako se radi o preliminarnim rezultatima izbora, objavljenim na službenim stranicama SIP-a te da su uzeti u obzir rezultati glasanja u Gradu Mostaru, Prozor-Rami, Jablanici, Konjicu, Čitluku, Čapljini, Neumu, Stocu i Ravnom.

Također, Lučić je u HNŽ u dobio 10.616 glasova, što se manje-više poklapa s rezultatom HDZ-a 1990-HSS-koalicije (4.442), HRS-a (4.058) i pod pretpostavkom da je zadobio glasove birača koalicije Hrvatsko proljeće ČNS-RNS (1.241) te još oko 900 glasova.

(Republika/V.S.H.)

Objava Hrvatsku članicu Predsjedništva ponovno su izabrali Bošnjaci – neglasanjem pojavila se prvi puta na Republika.

U obraćanju javnosti iz izbornog stožera HDZ-a, Filipović je kazala kako je “hrvatskom narodu važna ravnopravnost u BiH, ali i da poštuje rezultate koje su na izborima iskazali pripadnici srpskog i bošnjačkog naroda”.

“Zato čestitam kolegama iz srpskog i bošnjačkog naroda koji će biti sa mnom sljedeće četiri godine u Predsjedništvu”, rekla je Filipović, izrazivši želju da njihov budući rad bude primjer drukčijeg djelovanja institucija BiH.

Istaknula je kako “u radu Predsjedništva ne bi trebala biti najvažnija brojčana podjela 2:1 ili 1:2, nego odluke koje se donose uz međusobno poštovanje i koje predstavljaju korak naprijed za BiH”.

Filipović je kazala kako je “bošnjački narod na ovim izborima pokazao da ne želi preglasavanje i tenzije koje iz toga proizlaze”.

“Kad hrvatski narod dobiva, dobiva i BiH. Mi jesmo različiti i toga se ne trebamo sramiti. Ali mi smo jednako vrijedni i jednako je naša domovina Bosna i Hercegovina”, poručila je Filipović.

S obzirom na ovakav rezultat, bh Hrvati nakon 16 godina imaju legitimnu predstavnicu u Predsjedništvu BiH koju su sami birali, a ne predstavnika izabran bošnjačkim glasovima. Kovačević, kao i njegova stranka, doživjeli su vrlo ozbiljan pad povjerenja birača, od skoro 50% glasova.

Kandidat Hrvatske petorke Zdenko Lučić, u video obraćanju zahvalio se strankama koje su ga kandidirale kao i biraćima koji su za njega glasali, a Darijani Filipović, kao i ostalima koji su osvojili članstvo u Predsjedništvu BiH, čestitao je na pobjedi, a medijima na korektnom izvješćivanju tijekom predizborne kampanje.

“Pedeset tisuća glasova, koji su povjereni meni kao kandidatu, obvezuju me da se ubuduće bavim profesionalno politikom i to ću učiniti. Nadam se da ćemo se u narednom periodu često viđati”, poručio je u video-obraćanju Zdenko Lučić, kandidat podržan od stranaka Petorke za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Međutim, ovi izbori ulaze u povijest ne samo po uvođenju suvremenih tehnologija koji su povećali razinu povjerenja u izborni proces, već i po svojevrsnom fenomenu – bošnjački birači shvatili su kako je njihovo biranje hrvatskog člana Predsjedništva (Željko Komšić) nanijelo nemjerljivu štetu u hrvatsko-bošnjačkom odnosu, a ponajviše i Bošnjacima kao narodu kojima se opravdano spočitavalo političko nasilništvo nad malobrojnijim konstitutivnim narodom- Hrvatima. Ovih izbora Bošnjaci su pokazali kako to više ne žele.

Ali, ovdje se, nakon ovih izbora i pobjede HDZ-ove Darijane Filipović postavlja još jedno pitanje – hoće li HDZ BiH, i ostale hrvatske stranke, i dalje inzistirati na promjeni Izbornog zakona BiH ili će Bošnjaci i Hrvati, prvenstveno kada je riječ o Federaciji BiH, početi izgrađivati daleko korektnije, iskrenije odnose povjerenja i suradnje, temeljene na principima suvremene demokracije i poštovanja.

Predsjednik stranke Dragan Čović, u obraćanju nakon objave preliminarnih rezultata, u ovom kontekstu, najavio je nastavak inzistiranja na promjeni Izbornog zakona BiH riječima “kako više ne bi strepili od budućih izbora”.

Što se tiče bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, preliminarni podaci pokazuju da je Denis Bećirović (Ujedinjeni za državu BIH) osvojio 207.683glasa, Bakir Izetbegović (SDA) 185.005 glasova, Semir Efendić (SBiH) 140.110 glasa, a Fahrudin Radončić (SBB BiH) 11.674 glasa. Za Radončića, predsjednika SBB BiH to je najgori rezultat ikada, a za Efendića i njegovu stranku SBiH najava ponovnog uzleta.

Žejka Cvijanović (SNSD) osvojila je 283.045 glasova, Marinko Božović (SDS) 135.718 glasova, a Nebojša Vukanović (Za pravdu i red) osvojio je 92.646 glasova.

Kako se glasalo za Predsjedništvo BiH 2022. godine

Željko Komšić (DF) ponovno je ušao u Predsjedništvo sa 227.540 velikom većinom bošnjačkih glasova, a Borjana Krišto (HDZ BiH) dobila je 180.255 glasova što je 44,20%.

Što se tiče bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Denis Bećirović (SDP) ušao je u Predsjedništvo BIH s osvojenih 33.238 glasova (57,37%). Bakir Izetbegović (SDA) tada je osvojio 214.412 (37,25%) glasova, a Mirsad Hadžikadić (Platforma za progres) 30.968 glasova (5,38%).

Također, prošlih Općih izbora, Željka Cvijanović (SNSD) dobile ja impozantnih 327.720 glasova (51,65%), a Mirko Šarović (SDS) 224.912 glasa (35,45%). Slijedili su Vojin Mijatović (Ujedinjeni za slobodnu BiH) sa 38.655 glasa ili 6,09%, potom Nenad Nešić (DNS) sa 34.955 ili 5,51% i Borislav Bijelić (Stranka Život) 8.278 blasova (1,30%).

Kako se glasalo za Predsjedništvo BiH 2018. godine

Na Općim izborima 2018. godine, konkretno za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Željko Komšić (DF) dobio je 225.500 glasova (52,64%), Dragan Čović (HDZ BiH) 154.819 glasova (36,14%), Diana Zelenika 25.890 (6,04%), Boriša Faletar (Naša stranka) 16.036 glasova (3,74%) te Jerko Ivanković Lijanović 6.099, što je 1,42%.

Kada je riječ o rezultatima glasanja za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović (SDA) uvjerljivo je pobijedio s osvojenih 212.581 glasova (33,53%). Denis Bećirović (SDP) osvojio je 194.688 glasova (33,53), potom, Fahrudin Radončić (SBB BiH) bio je treći sa 75.210 glasova (12,95%). Slijedio je Mirsand Hadžikadić (Platforma za progres) sa 58.555 glasova (5,15%) te Amer Jerlagić (SBiH) 9.655 glasova (1.66%)

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik (SNSD) dobio je podršku čak 368.210 glasova (53%), Mladen Ivanić (Savez za pobjedu) dobio je 292.065 glasova (42,74%), potom Mirjana Popović (Srpska napredna stranka) dobila je 12.731 glasova, a Gojko Kličković (Prva SDS) 10.355 glasa.

(Republika/V.S.H.)

Objava Nakon 16 godina – Hrvati su izabrali Darijanu Filipović u Predsjedništvo BiH – Kovačević i DF pretrpjeli težak poraz – Lučić najavaljivao da će u ponedjeljak biti u Predsjedništvu, ipak, not today pojavila se prvi puta na Republika.

U većini neinovativno, nemaštovito i dosadno – možda bi tako mogli okarakterizirati predizbornu kampanju ovogodišnjih Općih izbora u BiH. Izgled stranačkih plakata skoro da se i ne mijenja, dosadno, uštogljeno, predvidljivo. Društvene platforme skoro potpuno su preuzele ulogu oglašavanja, google oglasi iritantno su “izbacivali” nepoznate kandidate, u većini fotografirane s prekrštenim rukama što bi, kao, trebalo ulijevati samopouzdanja i povjerenja. Ozbiljno?

Ipak, bilo je nekih ‘bljeskova’, poput SDA-ova Harisa Zahiragića i izjave toliko nevjerojatne da se snimak vraćao nekoliko puta: “Mi Bošnjaci smo ponosan i dobar narod, ponosan i dobar, ne samo dobar i glup…”.

Lučić – Hrvatska petorka

On snima video-clip u Batman majici, leti s paraglajderom, udara u boksačku vreću, demonstrira karate poteze, dok ga snimaju čita šalabhter ne trepnuvši, kaže da Bošnjaci mogu za njega glasati, pa onda sam sebe demantira i kaže da mu ne trebaju bošnjački glasovi, slika se s bošnjačkim političarima koji mu daju podršku, obaćava doniranje plaće u humanitarne svrhe…

On je sve u jednom – Batman, Superman, Iron Man, Robin Hood – jednostavno, u gradu Gotham on je spasitelj naroda od kriminala, korupcije, nepotizma, siromaštva.

Ujedno jedina želja, možda i veća od hrvatskog člana Predsjedništva, je uklanjanje Dragana Čovića s mjesta predsjednika HDZ-a BiH. Nije se konfrotirao sa HDZ-ovom kandidatkinjom, a još manje sa DF-ovim kandidatom za to isto mjesto. Samo je agresivno napadao Čovića, što je u dijelu javnosti stvaralo zbunjenost jer Čović nije bio kandidat. Imao je vrlo bombastične izjave, tvrdnje, optužbe, čak i skandalozne, nerazmjerne njemu kao osobi i razini za koju se kandidirao, a što mu je nanijelo štetu u dijelu javnosti.

Ipak, mora se priznati, unio je živost u kampanju, o njegovim video-clipovima i izjavama se pričalo i polemiziralo, pa bile one istinite, poluistinite ili nagađanje i lukavo “bacanje kostiju” kada nije imao što pametnije kazati.

Stranke koje su ga podržale, Hrvatska petorka, njihovi predizborni plakati i slogani posuđeni iz stihova Thompsonove pjesme, skoro da se nisu razlikovali od predizbornih plakata HDZ-a BiH. Njihov kandidat govorio je ono što oni nisu željeli ili smjeli, jer – kampanja će proći, a valja dogovarati vlast. Ali, “bumerang” koji im je obećao Čović zbog šutnje na vrijeđanje njega i njegove obitelji tu bi mogao biti otežavajuća okolnost.

Filipović – HDZ-HNS

Iako elokventna i obrazovana, s vrlo dobrim poznavanjem političkih relacija i zbivanja jer joj je politika prvo ozbiljno zanimanje, ostala je u sjeni predsjednika stranke. Iz njegove sjene malo tko je izašao, ili malo tko smije izaći… Iz njenih nastupa vidljivo je kako želi stvoriti sliku “kandidatkinje iz naroda”, i kako se lakše i neposrednije može približiti “običnom puku” nego predsjednik.

Izjave su joj odmjerene i razumljive i nije išla retorikom izazivanja mržnje i netrpeljivosti već je, u biti vodila uljuđenu i pozitivnu kampanju. Svakako da bi to još više došlo do izražaja da joj se dopustilo više samostalnosti. Istodobno, na društvenim mrežama bila je izložena podrugljivim i uvrjedljivim komentarima na račun svoga izgleda, gdje je nazivana i “pratiljom”, što je otvoreno ispoljavanje mizoginije.

Zvuk njenih potpetica u predizbornom spotu (footsteps) valjda je biračima trebao nositi poruku odgovornosti, autoriteta, društvenog statusa, snage, povjerenja, šta li je već bila namjera, mnoge je ujedno i žestoko iritirao – možda na salonkama ipak treba uraditi potplat kod lokalnog obućara da ti koraci malo manje paraju uši? I onaj srdačan zagrljaj s ministrom pravde tijekom posjeta Washingtonu? U kojem kontekstu? Nemojte, molim.

Možda da se na koncu poslužimo sloganom Hrvatske petorke – “Izađi iz sjene”, što prije i što odlučnije i za izgradnju vlastitog političkog personalitija, ali i za vjerodostojnost Čovićeve priče o nužnosti sve više mladih kadrova u stranci.

Kovačević – DF

Kandidat DF-a i savjetnik aktualno člana Predsjedništva i ujedno predsjednika te stranke, od strane predsjednika HRS-a Slavena Raguža, maštovito je nazvan “kapetanom Mikijem” zbog svog neuobičajenog razdjeljka na kosi.

On je svoju kampanju pokušao temeljiti na zapaljivim izjavama protiv susjedne Republike Hrvatske, često i bh Hrvata. Ali i to je samo jedno razobličavanje cjelokupne politike koja parazitira na izazivanju negativnih emocija kod Bošnjaka. Protiv Hrvata. Tih istih u čiju predsjedničku fotelju, kao Hrvat želi zasjesti. Iako prije nije želio biti Hrvat.

Izgled predizbornih plakata ove stranke neodoljivo podsjeća na neizbježne reklame Temu-a s kojeg često jeftino naručiš nešto po osnovu dobre fotografije, a dobiješ nešto potpuno drugo, razočaravajuće ili samo za “jednu upotrebu”. Stranački slogan ‘BiH – zemlja ljiljana’ u državi tri konstitutivna naroda i ostalih, stranci koja želi biti građanska, s ljiljanima kao preuzetim katoličkim simbolom koji je sada simbol za vojno odlikovanje Armije Republike Bosne i Hercegovine…Teško je taj kaos bilo kome objasniti…

Kovačević nije vodio kampanju u područjima pretežito naseljenim Hrvatima, što bi bilo prirodno s obzirom da želi u Predsjedništvo s hrvatskim nacionalnim prefiksom. On se najviše želio svidjeti Bošnjacima kod njih izazivajući mržnju prema Hrvatima. Ali, koliko je uspio izaći iz Komšićeve sjene, koja ionako blijedi, pokazati će rezultati izbora jer ova kampanja iznjedrila je i jedan zanimljiv fenomen – mnogi Bošnjaci pozivali su svoje sunarodnjake na fer izbore i odustajanje od bošnjačkog biranja hrvatskog člana Predsjedništva, što je, u konačnici najveća šteta za same Bošnjake.

U svakom slučaju “naš” kapetan Miki, izuzev razdjeljka na kosi, nema niti jednu dodirnu točku s mladim rendžerom u Nevadi i utvrdi Fort Coulver.

/Republika/V.S.H.)

Objava Dosadna predizborna kampanja i poneki “bljeskovi” pojavila se prvi puta na Republika.

“U američkom Ministarstvu energetike razgovarali smo o gospodarstvu, energetskoj sigurnosti i konkretnim projektima koji BiH otvaraju vrata novim američkim ulaganjima. Glavna tema bila je Južna plinska interkonekcija: povezivanje Bosne i Hercegovine preko Hrvatske s LNG terminalom na Krku. To znači diverzifikaciju opskrbe, manju ovisnost o jednom izvoru i otvara prostor za američke investicije. Upravo je taj projekt u Washingtonu prepoznat kao najsnažniji neposredni dokaz američko-bosanskohercegovačkog energetskog partnerstva”, objavila je Filipović uz snimke na svom Facebook profilu. U društvu Filipović bio je i državni ministar pravde Davor Bunoza (HDZ BiH) te suradnici.

Kako je priopćeno iz HDZ-a BiH, Filipović je razgovarala s Williamom Schiranom, zamjenikom pomoćnika ministra za multilateralnu suradnju i razvoj tržišta, Danielom Byersom, zamjenikom pomoćnika ministra za Europu, Euroaziju, Afriku i Bliski istok, te Peteom Gianninom, stručnjakom za međunarodne odnose u Uredu za europske i euroazijske poslove.

Izuzev HDZ-ove zastupnice i kandidatkinje za Predsjedništvo BiH te HDZ-ovog ministra pravde, u posjetu nije sudjelovao, primjerice, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac (SNSD), kao niti njegova zamjenica Ljiljana Lovrić (HDZ BiH), a niti federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić (SDP), što bi bio logičan i daleko ozbiljniji sastav bh izaslanstva na sastanku u američkom ministarstvu energetike.

Stoga, iako značajan, nedvojbeno je iskorišten za promociju same Filipović te očito kako je ovaj posjet HDZ-ovih dužnosnika rezultat uspješnog lobiranja kod administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Bez obzira kako je ocijenjena težina samog događaja gdje jedna zastupnica i jedan ministar dolaze u posjet razgovarati o ključnim energetskim i ekonomskim pitanjima, te kako je posjet uopće shvaćen kod američkih partnera. Naime, dan poslije i u vrijeme pisanja ovog teksta, na službenim stranicama američkog ministarstva energetike još uvijek nije bilo vijesti o sastanku.

Američka ulaganja i energetska sigurnost

U središtu razgovora bile su mogućnosti novih američkih ulaganja u energetski sektor BiH, energetska sigurnost, razvoj infrastrukture i novih tehnologija, ali i projekt Južne plinske interkonekcije te mogućnost pristupa američkom ukapljenom prirodnom plinu preko Hrvatske.

“Američka ulaganja za BiH mogu biti puno više od gospodarske prilike. Kada ljudi vide nova radna mjesta, gospodarski rast i stvarnu perspektivu za sebe i svoju djecu, raste povjerenje u budućnost zemlje, a prostor za političke podjele postaje manji”, kazala je Filipović.

Dodala je kako je cilj strateško partnerstvo BiH i SAD-a podignuti na što višu razinu, vodeći pritom računa o interesima Bosne i Hercegovine i njezinih stanovnika.

Jedna od tema bilo je i stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja za američke kompanije zainteresirane za ulaganja u BiH i širu regiju jugoistočne Europe.

Filipović je istaknula kako BiH ne treba promatrati samo kao malo tržište kojem su potrebne strane investicije, nego i kroz njezin geografski položaj, energetske potencijale i povezanost s europskim tržištem.

Prema njezinim riječima, za snažnije privlačenje ulaganja potrebne su jednostavnije i brže procedure, transparentna pravila te veća regulatorna sigurnost.

“Ne trebamo samo čekati investitore. Za kvalitetne investicije trebamo se natjecati. Ali kriterij moraju biti ulaganja koja poštuju naše zakone, čuvaju prirodu, otvaraju kvalitetna radna mjesta, donose tehnologiju i znanje te ostavljaju novu vrijednost gospodarstvu BiH”, poručila je.

Južna interkonekcija

Poseban dio sastanka bio je posvećen Južnoj plinskoj interkonekciji. Filipović je, prema priopćenju, zahvalila američkom ministru energetike Chrisu Wrightu i Ministarstvu energetike SAD-a na angažmanu oko projekta te naglasila kako postojeće političke dogovore sada treba pretvoriti u konkretne rezultate.

“Kada je u pitanju Južna plinska interkonekcija, vrijeme je da prijeđemo s dogovora na provedbu. Bosna i Hercegovina ima priliku svoj europski i zapadni put i strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama pretvoriti u nešto što će ljudi konkretno osjetiti u svojim životima”, kazala je Filipović.

Istaknula je kako energetska sigurnost nije apstraktno pitanje jer, kako je navela, podrazumijeva sigurniju opskrbu, konkurentnije gospodarstvo, nove investicije i radna mjesta.

Naknadno, Filipović je danas izvijestila i kako je s dužnosnicima State Departmenta, kako je objavila, razgovarala i na temu ravnopravnosti Hrvata, što je, kako je naglasila, dio je rješenja za stabilniju, funkcionalniju i europsku Bosnu i Hercegovinu.

“Hrvati ne traže više. Traže jednako. Bosna i Hercegovina može biti trajno stabilna samo ako svaki njezin konstitutivni narod ima svoje mjesto u institucijama i može legitimno birati svoje političke predstavnike. U State Departmentu u Washingtonu razgovarala sam upravo o tome – o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda, funkcionalnim institucijama, sigurnosnim izazovima, energetskoj sigurnosti, američkim ulaganjima i europskom putu BiH”, napisala je Filipović.

(Republika/V.S.H.)

Objava Zastupnica u državnom parlamentu i kandidatkinja HDZ-a za Predsjedništvo BiH, Darijana Filipović u Washingtonu u američkom ministarstvu energetike: Strateško partnerstvo BiH i SAD-a podignuti na što višu razinu pojavila se prvi puta na Republika.

Nenamjerno priznala vođenje kampanje

Filipović je tvrdnju kako vodi kampanju, čini se, ishitreno priznala, i to osvrćući se na iznenadan broj pratitelja na svom službenom Facebook nalogu, kada je za samo 26 minuta “dobila” novih 800 pratitelja-korisnika i to prvenstveno s afričkog ili azijskog područja. Ona je demantirala kako želi “umjetno” priskrbiti nove pratitelje (čime se, uostalom, služe mnogi ‘influenceri’, medijske kuće i korisnici od kojih zarada ovisi o broju pratitelja). U svojoj objavi, zasigueno nenamjerno, priznala je vođenje prijevremene kampanje.

“Izgleda da je netko odlučio malo pomoći današnjoj priči. U samo nekoliko desetaka minuta moj Facebook profil dobio je stotine novih pratitelja iz dijelova svijeta u kojima do danas baš i nisam vodila kampanju”, napisala je Filipović.

“Da budem potpuno jasna: niti sam kupovala pratitelje, niti ih je kupovala moja stranka niti bilo tko od nas angažiran. Sve smo dokumentirali i prijavit ćemo neuobičajenu aktivnost Meti. Politička utakmica može biti žestoka. Može biti i duhovita. Ali kad se pokaže da netko namjerno stvara lažnu aktivnost na tuđem profilu kako bi zatim od nje napravio političku optužbu, onda više ne govorimo o političkoj šali, nego podzemlju kojem je mjesto u ropotarnici povijesti. A našim novim “prijateljima” iz Azije i Afrike dobrodošli. Mi nastavljamo tamo gdje smo i bili svih ovih godina među Hrvatima u Bosni i Hercegovini”, napisala je Filipović.

Ne ulazeći u mogućnost kako je posrijedi vrsta hibridnog ratovanja u vremenu tehnološkog razvoja gdje se koristi svaka prilika diskreditacije protivnika, pa i dodavanjem lažnih “prijatelja” kako bi se potom, čini se, Filipović optužila i diskreditirala da “u nedostatku višeg broja pratitelja kupuje nove ‘prijatelje'”, a sve kako bi se prikazalo kako nema dovoljnu javnu podršku.

Ma kako to sada zvučalo – ukoliko su joj pratitelje ‘kupili’ njeni protukandidati kako bi je time diskreditirali, ovo može pokazivati i određenu vrstu političke bojazni od kandidatkinje Filipović.

Lučić se pohvalio kako ima novih 5.000 pratitelja

Primjerice, njezin protukandidat Zdenko Lučić nedavno se javno pohvalio kako je za samo tri mjeseca dobro 5.000 pratitelja koji “na ovaj ili onaj način podržavaju ili prate” ono što radi.

“Ali ovo je tek prva faza. Ne samo da nećemo stati na ovome nego nećemo stati nikako. Ni kad bude 10.000 ni 100.000 pratitelja. Zajedno ćemo promijeniti neke stvari”, poručio je Lučić.

Međutim, iako nije nebitan onaj broj ispod imena korisnika društvenih mreža pod oznakom ‘pratitelji’ kojim se želi stvoriti slika (ne)podrške, činjenica je kako to ne mora značiti stvarnu podršku “na terenu” – na izborima. To je potpuno drugi “par opanaka”. Realan dokaz razine podrške javnosti, odnosno, ciljane biračke grupe od kojih se traži podrška, u konačnici se vidi na izborima, a sve drugo je samoobmana i privid.

Uzgred budi rečeno, za sada Filipović na svom facebook profilu ima 8.100 pratitelja, a Lučić 6.200.

Kazne za preuranjenu kampanju od 3.000 do 30.000 KM

No, vratimo se na početak i podsjetimo kako je preuranjena predizborna kampanja zakonom zabranjeni oblik promocije političkih subjekata u razdoblju od raspisivanja izbora do službenog početka kampanje koja počinje 30 dana prije izbora. Prema Izbornom zakonu BiH, za ove prekršaje SIP izriče novčane kazne u rasponu od 3.000 do 30.000 KM.

Pod preuranjenom kampanjom podrazumijeva se svaka radnja kojom politički subjekti, kandidati ili njihove pristalice upoznaju javnost i birače sa svojim programima i kandidatima prije službenog početka izborne kampanje i to od trenutka kada SIP raspiše izbore pa sve do 30 dana prije izbornog dana. U BiH preuranjena kampanja stalna je činjenica, ma kako to političke stranke i dužnosnici negirali. Pogledajmo samo, primjerice, posljednja dva mjeseca i stranke i političke dužnosnike “na steroidima”.

Jasno je kako je kandidatu stranaka tzv. Petorke (HDZ 1990, HNP, HRS, HSS, HDS – stranaka koje također sudjeluju u vlasti na pojedinim razinama vlasti) bila potrebna značajna vidiljivost u medijskom prostoru jer se radi o osobi koja nije bila prisutna u bh političkoj javnosti.

Agresivna i stalna prisutnost u javnom prostoru katapultirala ga je kao političkog čimbenika ‘bez portfelja’, odnosno, bez glasova i bilo kakve političke dužnosti i sudjelovanja u odlučivanju. I šokirala prvenstveno HDZ BiH i njenog predsjednika Dragana Čovića prema kojem Lučić vrši stalni senzacionalističko-napadački pritisak. Kolika je njegova stvarna politička težina pokazati će izbori. Iako se ne smije zanemariti podrška dijela korisnika na društvenim mrežama, kada već o tome govorimo. I u ovom slučaju jasno je kako je posrijedi vrlo mudro smišljena prijevremena kampanja.

S druge strane, više nego očito je kako i je i kandidatkinju HDZ-a “pod adrenalinom”. No, ona je u samom startu u značajnoj prednosti – predstavnica je najjače stranke s hrvatskim predznakom koja je dio vladajuće koalicije, koristi stranačke i javne resurse prilikom brojnih posjeta mnogim događajima i mjestima gdje žive Hrvati, njen ciljani birački korpus. I gdje, kako sama kaže, provodi kampanju. Preuranjenu.

/Desk/

Objava Filipović se branila da nije ‘kupila’ Facebook pratitelje i ishitreno priznala preuranjenu kampanju pojavila se prvi puta na Republika.

Istaknuto je kako se tijekom vremena Stolac izdvojio kao sredina koja, oslanjajući se na svoju bogatu kulturnu i povijesnu baštinu te brojne razvojne potencijale, koji uspješno gradi budućnost utemeljenu na odgovornom upravljanju, zajedništvu i kontinuiranim ulaganjima. Na fonu obilježavanja Dana grada poslana je jasna poruka o važnosti suradnje svih razina vlasti u stvaranju novih razvojnih prilika, jačanju gospodarstva, očuvanju kulturnog identiteta te daljnjem unaprijeđenju kvalitete života svih žitelja Stoca.

“Stolac kao pobjeda života nad razaranjem”

Domaćin, gradonačelnik Stoca, Stjepan Bošković, pozdravljajući nazočne, istaknuo je kako to “nije samo blagdan grada Stoca, već i simbol slobode, zajedništva i pobjede života nad razaranjem”.

“S dubokim poštovanjem smo se ujutro prisjetili svih hrvatskih branitelja koji su svoje živote utkali u slobodu Stoca. Njihova žrtva trajna je obveza svima nama da gradimo grad dostojan njihove ljubavi i hrabrosti”, rekao je Bošković

On se posebno osvrnuo na gospodarski razvoj Stoca i mnoge projekte.

“Prije dvije godine rekli smo da Stolac ulazi u najveći investicijski ciklus u svojoj novijoj povijesti. Danas s ponosom mogu kazazi da smo obećanja pretvorili u djela. Najveći simbol tog razvoja zasigurno je nova Gradska sportska dvorana. Investicija vrijedna više od osam milijuna KM danas predstavlja novi dom sporta, mjesto okupljanja mladih i ponos cijele Hercegovine. Ona nije samo građevina od betona i čelika. Ona je ulaganje u djecu, u zdrav način života i u budućnost našega grada. Ali dvorana nije jedini projekt. U protekle dvije godine nastavili smo izgradnju kolektora i kanalizacijske mreže u naselju Vidovo polje, čime stvaramo uvjete za kvalitetniji život i daljnji razvoj tog dijela grada”, istaknuo je.

U svom govoru osvrnuo se i na realizaciju velikog projekta vodovoda na Dubravskoj visoravni koji će, kako je rekao, dugoročno riješiti jedno od najvažnijih pitanja za stanovništvo toga područja. Bošković je podsjetio i na projekt uređenja prostora oko nove sportske dvorane, izgradnju trga i javnih površina koje će postati novo središte društvenog života ovoga grada.

Istaknuo je i početak obnove javne rasvjet, uređenje gradskih šetnica i zelenih površina te projekt proširenja pješačkih i biciklističkih staza kako bi Stolac, istaknuo je, bio još ugodnije mjesto za život. Podsjetio je i na početak aktivnosti na obnovi stare zgrade općine koja će ponovno postati reprezentativna Gradska vijećnica – s muzejskim I interpretacijskim prostorom.

“Istodobno razvijamo Regulacijski plan Vidovo polje II., otvarajući prostor novim sadržajima, stanovanju i gospodarstvu.Posebnu pozornost posvećujemo Gospodarskoj zoni Hodovo. Nastavljamo stvarati uvjete za dolazak novih investitora, otvaranje proizvodnih pogona i novih radnih mjesta. Naš cilj nije samo povećati broj poduzeća, nego omogućiti mladim ljudima da svoju egzistenciju grade upravo u Stocu. Sve što smo do sada ostvarili nije cilj samo po sebi. Svaka cesta koju obnovimo, svaki metar vodovoda ili kanalizacije koji izgradimo, svaki sportski ili javni objekt koji otvorimo, dio je iste vizije – stvaranja grada u kojem će ljudi željeti živjeti, raditi i ostati.No, razvoj Stoca ne završava na komunalnoj infrastrukturi. Danas imamo priliku otvoriti jedno novo razvojno poglavlje koje će uvelike odrediti gospodarsku sliku našega grada u desetljećima koja dolaze”, rekao je gradonačelnik Stoca.

Sunce kao jedan od najvećih razvojnih potencijala

“Stolac je oduvijek bio grad sunca. Ono je oblikovalo naš krajolik, naš način života, našu poljoprivredu i naš identitet. Danas upravo to sunce postaje jedan od naših najvećih razvojnih potencijala.Na području našega grada posljednjih godina pokrenute su značajne investicije u obnovljive izvore energije. Projekt solarne elektrane Komanje Brdo, Hodovo, kao i drugi planirani fotonaponski projekti na području Stoca, predstavljaju ulaganja koja naš grad svrstavaju među najznačajnija energetska područja BiH. To za nas nije samo proizvodnja električne energije. To znači nove investicije, nova radna mjesta, razvoj lokalnih poduzeća, veće prihode od koncesija i mogućnost da dodatna sredstva ulažemo u škole, vrtiće, sport, kulturu, prometnice, vodovod, javnu rasvjetu i kvalitetniji život svih naših građana”, istaknuo je Bošković

Uz naglasak kako je odgovornos vodstva ovoga grada voditi projekte odgovorno, transparentno i u skladu sa zaštitom prostora i okoliša.

“Prirodna bogatstva koja imamo moraju ostati sačuvana, ali istodobno trebaju biti pokretač razvoja, a ne neiskorišten potencijal”, istaknuo je.

Istodobno se osvrnuo i na ulaganja u obrazovanje, sport, kulturu, turizam…

“Nismo zanemarili obrazovanje. Grad redovito ulaže u naše škole, vrtiće i ustanove, osigurava sredstva za njihov rad te podupire obrazovanje djece i mladih. Nastavili smo pomagati studentima, mladim obiteljima i roditeljima novorođene djece jer vjerujemo da je demografska obnova najvažniji projekt svake lokalne zajednice. Nastavili smo pomagati sportskim klubovima, kulturno-umjetničkim društvima, udrugama proisteklim iz Domovinskog rata, vjerskim zajednicama i brojnim manifestacijama koje čine identitet našega grada.
Ponosni smo što Stolac postaje sve prepoznatljivija turistička destinacija. Naša Radimlja, Daorson, Stari grad Vidoški, Bregava i bogata kulturna baština predstavljaju bogatstvo koje moramo čuvati i razvijati”, rekao je Bošković uz konstataciju kako ovih ulaganja ne bi bilo bez partnerstva.

Bošković se zahvalio na podršci u razvojnim projektima Vladi FBiH, Vladi HNŽ-a te Vladi Republike Hrvatske, zastupnici Filipović, ali i svim žiteljima Stoca koji, kako je rekao, “svojim radom, strpljenjem i vjerom u razvoj grada daju svemz smisao”.

“Želimo završiti sve započete projekte, nastaviti razvoj komunalne infrastrukture, dodatno razvijati Gospodarsku zonu Hodovo, uređivati našu staru gradsku jezgru, jačati turizam, štititi okoliš i stvarati nova radna mjesta”, najavio je nastavak razvojnih aktivnosti.

“Bogata prošlost i suvremena budućnost za sve stanovnike”

“Zato želimo da Stolac bude prepoznat kao grad koji uspješno spaja svoju bogatu prošlost sa suvremenim razvojem – grad stećaka i Daorsona, grad Bregave i Vidoškoga, ali i grad novih tehnologija, obnovljivih izvora energije i održivoga gospodarstva”, rekao je u svom govoru Bošković.

Posebno je naglasio kako “vizija nije da Stolac bude najveći grad već da bude jedan od najuređenijih, najpoželjnijih i gospodarski najstabilnijih gradova u BiH”.

“Želimo grad u kojem će mladi ostajati jer imaju posao. Grad u kojem će poduzetnici ulagati jer imaju povjerenje u lokalnu zajednicu. Grad u kojem će poljoprivreda, turizam, energetika i malo poduzetništvo biti oslonci razvoja. Grad koji će čuvati svoju povijest, ali hrabro prihvaćati budućnost. Siguran sam da zajedno možemo ostvariti upravo takav Stolac – grad koji će biti primjer kako se odgovornim upravljanjem, zajedništvom i vizijom može graditi bolja budućnost za sve njegove stanovnike”, poručio je.

Na koncu, Bošković je naglasio potrebu zajedništva te poručio: “Naš cilj nije graditi samo ceste i zgrade. Naš cilj je graditi Stolac u kojem će mladi ostajati, obitelji rasti, poduzetnici ulagati, a svaki čovjek osjećati da ovdje ima svoju budućnost. Drage Stočanke i Stočani, naša najveća snaga uvijek je bilo zajedništvo. Ono nas je sačuvalo u najtežim vremenima i ono će nas voditi prema još uspješnijem Stocu. Neka nam sloboda koju smo izborili bude poticaj da odgovorno gradimo budućnost”.

Buhač: Nastavak podrške Stocu

Pozdravnim govorom okupljenima obratila se i predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač.
“Čuvena nekropola, u čijemu se jedinstvenom ozračju tradicionalno obilježava Dan Stoca, stoljećima podsjeća na to koliko su duboki korijeni našega naroda i koliko smo srasli s ovim podnebljem, poručila je kako je važno čuvati baštinu koju smo od predaka naslijedili”, rekla je Buhač.

“Ovo mjesto, ovi kameni spavači kako ih nazva veliki Mak Dizdar, nisu samo svjedocima prošlosti, nego i znamenom našega trajanja i naše trajne obveze prema budućnosti. Obilježavanje Dana grada uvijek je prigodom prisjetiti se postignuća i zahvaliti svima koji svojim radom, znanjem i odgovornošću izgrađuju ovu sredinu kao grad ugodnoga življenja, rasta, razvitka i novih prilika. Stolac, iz godine u godinu, ma koliko ga neke retrogradne snage nastojale uvlačiti u neke tamne okvire, svjedoči kako se vizija i odgovorno vodstvo pretaču u konkretne rezultate i mjerljive razvojne pokazatelje. Obrazovanje, kultura, infrastruktura, gospodarstvo i turizam potvrđuju činjenicu da ovaj grad s pravom zauzima važno mjesto na zemljovidu BiH. Gradonačelniku Stjepanu Boškoviću i njegovim suradnicima na tomu iskreno čestitam, poručujući da će u Vladi HNŽ-a i meni osobno i nadalje imati partnera i potporu u daljnjoj izgradnji Stoca kakvoga želimo i vidimo u budućnosti”, kazala je Buhač.

Istaknula je kako će Vlada HNŽ-a nastaviti s podrškom projekata koji pridonose kvalitetnijemu životu pučanstva, razvitku gospodarstva, jačanju prometne povezanosti i komunalne infrastrukture te, kako je rekla, “stvaranju uvjeta u kojima mladi svoju prigodu za lijep život i izgradnju obitelji vide upravo u toj sredini koja s ponosom čuva svoju prošlost, hrabro i predano gradeći bolju budućnost”.

“Posebno me, na tomu tragu, raduje i nazočnost naših prijatelja iz Republike Hrvatske, ne gubeći iz vida činjenicu koliko je Vlada RH pomogla razvojnomu zamahu cjelokupne Hercegovine. To, u slučaju Stoca, samo potvrđuje kako ovaj grad svojim značajem, naslijeđem i potencijalom, nadilazi mjesne okvire i uživa potporu kako različnih razina vlasti u BiH, tako i RH. To je, naravno, povjerenje koje valja i treba uvijek i iznova opravdavati, a rukovodstvu Grada Stoca, prema svemu viđenomu, to itekako ide od ruke”, dodala je predsjednica Vlade, zaključivši kako odgovornost i obveza svih predstavnika vlasti jest društvo jednakih prilika, međusobnoga uvažavanja i europske perspektive, društvo u kojemu će konstitutivni narodi u BiH biti ustavno i istinski jednakopravni.

Filipović. “Napraviti grad uz poštovanje prošlosti, stabilne sadašnjosti i sigurne budućnosti”

Zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Darijana Filipović, inače rođena Stočanka, u kratkom obraćanju kazala je kako je to grad ogromnih prirodnih bogatstava, kulturne i povijesne baštine.

Istaknula je kako politička stabilnost i odgovorna suradnja svih razina vlasti stvaraju pretpostavke za nova ulaganja, jačanje gospodarstva i stvaranje kvalitetnijih uvjeta za život, s perspektivom za ostanak mladih obitelji.

“Stolac postaje sinonim za sklad prirodnih bogatstava, kulturne baštine i povijesne baštine. Usudila bih se reći da nigdje prošlost ne progovara tako jasno i dojmljivo kroz spomenike, zidine, bedeme, nadgrobne spomenike i druge povijesne tragove kao u Stocu, dok se Bregava svojim vodopadima i svojim tokom kao da ponosi svim prirodnim ljepotama koje ovdje možemo vidjeti. Mnoge su civilizacije ostavile svoje tragove na ovim prostorima. Stolac ih je sve prihvatio kao svjedočanstvo prošlih vremena, a upravo je to doprinijelo njegovoj prepoznatljivosti na UNESCO-voj listi svjetske baštine”, zaključila je zastupnica Filipović.

“Ali, jednako tako naša je politička odgovornost i obveza od Stoca napraviti grad koji neće samo živjeti u prošlosti, nego imati stabilnu sadašnjost i sigurnu budućnost”, kazala je Filipović.

Svečanosti na Radimlji nazočili su brojne Stočanke i Stočane, i njihovi gosti – između ostalih i zastupnici u PS BiH Darijana Filipović i Predrag Kožul, predsjednica FBiH Lidija Bradara, ministar pravde BiH Davor Bunoza, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić, dopredsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Mladen Bošković, ministri u Vladi FBiH Andrijana Katić i Vedran Škobić, veleposlanik RH u BiH Ivan Sabolić kao izaslanik Vlade RH, predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač s ministrima Ivom Bevandom, Milenkom Bevandom, Mariom Juricom i Đurom Prkačinom, ministar u Vladi ŽZH Tomislav Pejić, zastupnik u Hrvatskom saboru Dario Pušić, zastupnice i zastupnici Parlamentu FBiH i Skupštini HNŽ-a te načelnici, gradonačelnici i predsjednici vijeća općina i gradova Posušja, Čitluka, Ravnog, Mostara, Širokog Brijega, Gruda i Neuma, te gradonačelnica Čapljine itd.

/Republika/

Objava Svečano obilježen Dana grada Stoca – uz poruke poštovanja prošlosti, očuvanja stabilne sadašnjosti i izgradnje sigurne budućnosti pojavila se prvi puta na Republika.

Sastanak je upriličen uoči otvaranja Sajma gospodarstva, a tema je bila aktualna politička situacija u Bosni i Hercegovini s naglaskom na Opće izbore koji će se održati u listopadu.

Razgovaralo se o hrvatskom kandidatu za Predsjedništvo BiH a Plenković se zanimao za mogućnost podrške stranaka Petorke HDZ-ovoj kandidatkinji Darijani Filipović što su stranke Petorke, iako još nisu usuglasile svojeg kandidata, odbile, prenosi Bljesak.info.

Sastanku su nazočili Ilija Cvitanović (HDZ 1990), Slaven Raguž (HRS), Ivan Vukadin (HNP), Ivo Tadić (HDS) i Mario Karamatić (HSS) te, uz Plenkovića, državni tajnik Zvonko Milas, ministri u Vladi RH Gordan Grlić Radman i Ante Šušnjar, te veleposlanik Hrvatske u BiH Ivan Sabolić.

Sastanak je održan bez prethodne najave, a doznajemo kako je i Plenković iznenađen jer je poziv strankama upućen tek jučer.

Hrvatski premijer je u ponedjeljak održao sastanak s predstavnicima HDZ-a BiH na kojem je dao podršku kandidatkinji Filipović.

“Očekujemo da hrvatski narod ima svoje legitimne predstavnike i da bude adekvatno zastupljen u najvišim institucijama BiH. Smatramo da je nužno postići politički dogovor unutar BiH o reformi izbornog zakona kako bi se zaštitila jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda i omogućilo stabilno funkcioniranje zemlje. Hrvatska ostaje najglasniji zagovaratelj i podupiratelj europskog puta BiH, koji jedini jamči stabilnost i prosperitet zemlje”, poručio je Plenković nakon sastanka.

Inače, Petorka, unatoč ranijim najavama kako će imati svojeg kandidata za Predsjedništvo BiH, još uvijek nije usuglasila stavove tko će to biti i, prema istupima u medijima, još uvijek rade na programu zajedničkog djelovanja.

/Desk/

Objava Hrvatska Petorka na sastanku s Plenkovićem: Odbijena podrška HDZ-ovoj kandidatkinji za Predsjedništvo pojavila se prvi puta na Republika.

No, o Filipović kao kandidatkinji za Predsjedništvo BiH ispred HDZ-a nagađa se već duže vrijeme te je ova vijest samo službena potvrda.

Jednoglasna potpora potvrđena na sjednicama dodatno je istaknula povjerenje kandidatkinji koja kroz svoj dosadašnji politički rad predstavlja spoj iskustva, odgovornosti i nove generacije političkog djelovanja.

Predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović istaknuo je kako “ova odluka ima šire političko značenje, naglašavajući da se ne radi samo o izboru kandidatkinje, nego o otvaranju nove faze političkog djelovanja u Bosni i Hercegovini, faze koja je spremna donijeti novu perspektivu i osigurati potpunu ravnopravnost”.

„Darijana Filipović svoj je politički put gradila postupno i odgovorno te je kroz više od desetljeća rada prošla sve razine političkog djelovanja, od rada u Mladeži do predstavljanja hrvatskog naroda u najvišim institucijama Bosne i Hercegovine. U tom je vremenu pokazala ozbiljnost, znanje i sposobnost razumijevanja političkih procesa i ljudi. Uvjeren sam da upravo Darijana Filipović kao osoba može donijeti iskorak koji će svojemu narodu i domovini osigurati sigurnost, pouzdanost i prosperitet“, izjavio je Čović.

Posebno je istaknut njezin rad u području vanjske politike i međunarodnih odnosa, kao i doprinos u afirmaciji novih generacija političkih kadrova i stručnjaka koji danas nose odgovorne dužnosti i ostvaruju konkretne rezultate na svim razinama vlasti u BiH.

Darijana Filipović, prihvaćajući kandidaturu, naglasila je kako ovu odluku prije svega doživljava kao veliku čast i odgovornost prema hrvatskom narodu, prema stranci i kolegama koji su je izabrali.

„Vjerujem da politika ne smije biti prostor sukoba i nesigurnosti, već prostor praktične odgovornosti. Bosna i Hercegovina treba stabilnost. Uvjerena sam da se budućnost u ovoj zemlji može graditi radom, znanjem i međusobnim poštivanjem. Iskoraci u borbi za ravnopravnost hrvatskoga naroda proteklih godina pokazali su koliko su stručnost i stabilnost nužne i da jedino donose rezultat. Ovu kandidaturu vidim kao priliku da zajedno ostvarimo zacrtane ciljeve i otvorimo novo političko poglavlje u BiH“, poručila je Filipović.

U svom obraćanju naglasila je i važnost političke odgovornosti unutar hrvatskog političkog prostora.

„Svjesna sam kako hrvatski politički prostor u Bosni i Hercegovini nije jedinstven u svemu. I ne treba biti. Ali postoje pitanja oko kojih ne bi smjelo biti razlika. To su pravo hrvatskoga naroda da sam bira svojega predstavnika te europski put Bosne i Hercegovine“, istaknula je Filipović.

/Desk/

Objava Darijana Filipović kandidatkinja HDZ-a za Predsjedništvo pojavila se prvi puta na Republika.