Ken Griffin nije dijelio euforiju ili strah od umjetne inteligencije. Na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu u siječnju, milijarder i osnivač Citadela, hedge fonda iz Miamija koji upravlja kapitalom od 68 milijardi dolara, odbacio je rezultate umjetne inteligencije kao “smeće”.

Ali ovog mjeseca, Griffin je potpuno promijenio mišljenje. Gledao je kako agenti umjetne inteligencije završavaju složene zadatke za samo nekoliko sati – poslove za koje su zaposlenicima Citadela ranije bili potrebni tjedni ili čak mjeseci.

Cijeli poslovni model Citadela zasniva se na zapošljavanju vrhunskih stručnjaka. Više od 40 posto zaposlenih ima napredne akademske diplome, uključujući oko 270 doktora znanosti iz 40 različitih područja. Ovo su neki od najplaćenijih radnika u Americi: medijalna godišnja plaća softverskih inženjera u Citadelu prelazi 500.000 dolara, tako da bi softver koji može zamijeniti čak i dio tog posla mogao uštedjeti kompanijama poput Citadela ogromne količine novca.

Griffin je, međutim, priznao da je nakon svega ovoga otišao kući depresivan jer su strojevi počeli obavljati poslove koje su do nedavno mogli obavljati samo takvi ljudi.

Novi način ocjenjivanja

Ekonomisti bi se uskoro mogli suočiti s neobičnim problemom. Kompanije rastu. BDP raste. Profit ostaje snažan. Ali radna mjesta ne dolaze s tim rastom.

Ako umjetna inteligencija omogući kompanijama da proizvode više s manje radnika, Amerika bi mogla izgledati bogatije na papiru, dok bi se milijuni kućanstava u stvarnosti osjećali siromašnije.

Gospodarstvo s rastućim BDP-om i stopom nezaposlenosti od osam posto zvučalo bi nezamislivo prije nekoliko godina. Danas, svakim danom koji prolazi, to zvuči sve manje i manje nevjerojatno.

Ako gospodarstvo ide u ovom smjeru, ekonomisti će možda morati preispitati govori li sam gospodarski rast još uvijek dovoljno o zdravlju gospodarstva.

Umjetna inteligencija bi se mogla razlikovati od svih prethodnih tehnoloških revolucija jer istovremeno ulazi u ogroman broj različitih poslova.

BDP je glavna mjera gospodarskog zdravlja još od Velike depresije. Ekonomist Simon Kuznets, koji će za svoj rad dobiti Nobelovu nagradu 1971. godine, razvio je ovaj pokazatelj 1930-ih dok je radio s vladom SAD-a na praćenju gospodarskog kolapsa.

Kada BDP raste, smatra se da gospodarstvo raste. Kada pada dovoljno dugo, smatra se da je gospodarstvo u recesiji ili blizu nje.

Naravno, stvar nije potpuno crno-bijela, jer službenu procjenu donosi Nacionalni ured za ekonomska istraživanja (NBER), koji uzima u obzir i druge pokazatelje, ali osnovni okvir je ostao nepromijenjen desetljećima. Rast i recesija ne bi se trebali događati istovremeno.

Val otpuštanja je već počeo

Recesije su se događale gotovo redovitim ritmom kroz modernu američku povijest. Od 1950. do 2010. godine, SAD su prošle kroz deset recesija – otprilike jednu svakih šest godina.

Američko je gospodarstvo doživjelo recesije 1953., 1958., 1960. i 1969. godine, zatim dva puta tijekom inflacijskih i naftnih šokova 1970-ih, ponovo početkom 1980-ih kada je Fed pod Paulom Volckerom agresivno povećao kamatne stope kako bi suzbio inflaciju, zatim tijekom krize štednje i kredita, pucanja dot-com balona i konačno tijekom kolapsa tržišta nekretnina 2008. godine.

Detalji su se promijenili, ali osnovni obrazac je ostao isti. Korporativni profiti su padali, a s njima i BDP. Amerikanci su gubili poslove, kompanije su propadale. Gospodarstvo je izgledalo bolesno jer je gospodarstvo bilo bolesno.

Umjetna inteligencija bi se mogla razlikovati od svih prethodnih tehnoloških revolucija jer istovremeno ulazi u ogroman broj različitih poslova. Već danas piše kod, pregledava ugovore, vodi korisničku podršku i analizira proračunske tablice. Mnogi od ovih poslova do nedavno su se smatrali teškima za automatizaciju.

Meta ukida 8.000 radnih mjesta, a Mark Zuckerberg ulaže milijarde dolara u umjetnu inteligenciju.

Kompanije već počinju testirati kako izgleda radno okruženje koje se uvelike oslanja na umjetnu inteligenciju. Meta ukida 8.000 radnih mjesta dok Mark Zuckerberg ulaže milijarde u umjetnu inteligenciju. Block, matična kompanija Square i Cash App, otpustila je više od 4.000 zaposlenih nakon što je Jack Dorsey rekao da je tehnologija promijenila ono što kompanija treba od ljudi. Britanska banka Standard Chartered očekuje da će umjetna inteligencija i automatizacija pomoći u eliminaciji više od 7.000 niskovrijednih radnih mjesta do 2030. godine.

Naravno, nije svako “otpuštanje zbog umjetne inteligencije” zapravo rezultat umjetne inteligencije. Kompanije su posljednjih godina previše zapošljavale, investitori traže niže troškove, a glavni direktori sada imaju praktičan izgovor za otpuštanje. Međutim, sve više kompanija počinje shvaćati da im možda treba manje zaposlenika nego što su nekada mislile.

Michael Madowitz, glavni ekonomist u Roosevelt institutu, washingtonskom think-tanku fokusiranom na ekonomsku politiku, kaže da ekonomisti više nemaju dovoljno riječi za sva čudna stanja u koja gospodarstvo može zapasti.

Ravnoteža je poremećena

Termin “stagflacija” postao je uobičajen tek nakon što su 1970-e pokazale da inflacija i nezaposlenost mogu rasti istovremeno. Umjetna inteligencija sada bi mogla stvoriti vlastitu verziju tog paradoksa: snažan gospodarski rast i visoku nezaposlenost u isto vrijeme.

Madowitz ne predviđa budućnost bez radnih mjesta. Kaže da je vrijeme da se bace udžbenici ekonomije za prvu godinu fakulteta jer stari način procjene gospodarstva možda više nema smisla.

Povijesno gledano, oko dvije trećine nacionalnog dohotka išlo je radnicima u obliku plaća, dok su vlasnici uzimali većinu ostatka u obliku profita. Mnogi ekonomski modeli jednostavno pretpostavljaju ovu raspodjelu jer je ona ostala relativno stabilna desetljećima. Ali ova ravnoteža proizlazi iz povijesti, a ne iz nekog prirodnog zakona.

„Usporite ovu stvar“: Sanders upozorava na gubitak milijuna poslova, IT stručnjaci iz BiH za Forbes BiH potvrđuju da je promjena već počela

Ako umjetna inteligencija omogući kompanijama da proizvode više s manje radnika, više profita bi moglo završiti kod vlasnika kapitala, a manje kod zaposlenih.

Jako gospodarstvo sa slabim tržištem rada bilo bi teško ignorirati. Nezaposlenost iznad oko pet posto već stvara nelagodu ekonomistima. Dodajte tome snažan rast BDP-a zasnovan uglavnom na profitu i rastućoj nejednakosti, i cijela slika postaje drugačija.

„Ako samo pogledate BDP, mogli biste vidjeti zdrav gospodarski rast“, kaže Madowitz, „ali to ne znači da je gospodarstvo zdravo.“

Međutim, postoji i optimističnija verzija ove priče.

Strah je neopravdan

Joe Brusuelas, glavni ekonomist u konzultantskoj kući RSM US, prisjeća se kako je njegova majka radila kao telefonska operaterka, ručno spajajući pozive. Napredak u telekomunikacijama na kraju je učinio taj posao nepotrebnim. Zatim se prebacila u sektor zdravstva. Gospodarstvo je nastavilo rasti.

Brusuelas vjeruje da taj obrazac i dalje postoji. Svaki veliki tehnološki proboj stvarao je strahove da će radnici postati suvišni, ali do sada su se uvijek pojavljivale nove industrije i nova radna mjesta. Skeptičan je prema ideji da će umjetna inteligencija uskoro potpuno promijeniti način na koji razumijemo recesije.

Istovremeno, on upozorava da se ne smije nekritički vjerovati svakoj tvrdnji vezanoj za umjetnu inteligenciju. Tehnologija je stvarna, ali takva je i pompa oko nje.

„Ne vjerujte svom tom marketingu“, kaže on.

Umjetna inteligencija još nije stvorila gospodarstvo u kojem BDP eksplodira, a nezaposlenost raste. Neka od otpuštanja koja se pripisuju umjetnoj inteligenciji vjerojatno imaju više veze s prekomjernim zapošljavanjem i pritiskom investitora nego sa samom tehnologijom.

Država je bogatija, stanovnici siromašniji

Brusuelas smatra da je produktivnost trenutno važnije pitanje. Rast produktivnosti u SAD-u godinama se kretao oko 1,5 posto prije nego što se popeo na 2,3 posto. Veliki dio tog rasta, kaže on, rezultat je nedostatka radne snage izazvanog pandemijom, koji je prisilio kompanije da usvoje bolju tehnologiju. Alati poput ChatGPT-ja još su uvijek previše novi da bi dominirali službenim ekonomskim podacima.

Međutim, investicije u umjetnu inteligenciju već su dovoljno velike da imaju utjecaj na gospodarstvo. Brusuelas tvrdi da je infrastruktura umjetne inteligencije djelomično doprinijela rastu BDP-a u prvom kvartalu.

Zemlja može postati bogatija dok veliki broj ljudi postaje siromašniji. BDP može rasti čak i kada je teže pronaći dobro plaćen posao. Profit može porasti dok se zaposlenost usporava. Burza može nagraditi iste promjene koje čine obitelji nesigurnijima.

Umjetna inteligencija možda neće uzrokovati sljedeću veliku gospodarsku krizu. Prema tradicionalnim ekonomskim okvirima, vjerojatnije je da će stvoriti novi procvat.

Ali ako BDP nastavi rasti dok se milijuni ljudi bore kako bi pronašli kvalitetne poslove, to bi moglo dodatno pojačati nepovjerenje javnosti u službene ekonomske pokazatelje i tvrdnje vlade da je gospodarstvo zdravo.

Objava Bogatija država, siromašniji građani: Dolazi li s umjetnom inteligencijom era rasta bez zapošljavanja? pojavila se prvi puta na Republika.

Samo nam još Albanija gleda u leđa. Ali, neće ni oni dugo jer nas već sustižu. O tome da ćemo se iole približiti državama Europske unije više ne možemo sanjati jer je od nas poprilično otišla i regija zapadnog Balkana. Točnije, ukoliko BDP po stanovniku izražen u SKM iza nas je samo Albanija i to za dva posto (njihov je 35 posto), dok su nas po stvarnoj individualnoj potrošnji po stanovniku u SKM sustigli te i oni imaju 41 posto prosjeka EU, analizira Dnevni list.

Rezultati aktualnih vlasti svakako se ne trebaju mjeriti po tome tko će jače zagalamiti, izreći kakvu populističku floskulu nego po jasnim pokazateljima. A svi ti jasni pokazatelji ukazuju samo na jedno – koalicija SNSD-HDZ BiH-sarajevska ‘trojka’ (SDP, NiP, NS) najgora vlast u modernoj povijesti Bosne i Hercegovine. U ponedjeljak dolazi još jedan jasan dokaz ovoj tvrdnji – naša zemlja je i dalje druga najsiromašnija država Europe koja je uključena u mjerenja, ali sa jasnom tendencijom kako ćemo uskoro biti i prvi. Dakle, još jedan ‘veleban’ uspjeh ekonomskih ‘genijalaca’ i samoprozvanih reformatora.

Cijene i BDP

Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuje da je BDP po stanovniku u BiH, izražen u SKM u 2024. iznosio 35 posto prosjeka EU 27, dok je stvarna individualna potrošnja po stanovniku u SKM, u istoj godini, iznosila, 41 posto prosjeka EU, objavila je u ponedjeljak Agencija za statistiku BiH. O tome da ćemo se iole približiti državama Europske unije više ne možemo sanjati jer je od nas poprilično otišla i regija zapadnog Balkana.

Točnije, ukoliko BDP po stanovniku izražen u SKM iza nas je samo Albanija i to za dva posto (njihov je 35 posto), dok su nas po stvarnoj individualnoj potrošnji po stanovniku u SKM sustigli te i oni imaju 41 posto prosjeka EU.Raspršenost BDP-a po stanovniku u državama članicama EU prilično je značajna. Luksemburg ima daleko najveći BDP po stanovniku od svih 36 zemalja uključenih u ovo uspoređivanje, što je skoro više od dva i po puta iznad prosjeka EU-a.

To se djelomično objašnjava činjenicom da je veliki broj stranih stanovnika zaposlen u zemlji i na taj način doprinosi njenom BDP-u, dok nisu uključeni u rezidentno stanovništvo. Irska zauzima drugo mjesto među državama članicama EU, sa 111 posto iznad prosjeka EU, a slijede je Nizozemska i Danska, svaka sa BDP-om po stanovniku više od 20 posto iznad prosjeka. Zemlje EFTA-e Norveška, Švicarska, i Island imaju nivo BDP-a po stanovniku od 63 posto, 51 posto i 32 posto iznad prosjeka EU-a, navodi se.

Belgija, Austrija, Njemačka, Švedska, Malta i Finska ostale su zemlje članice EU-a s BDP-om po stanovniku iznad prosjeka EU. Francuska, Italija, Cipar, Španjolska, Češka i Slovenija imaju razinu BDP-a po stanovniku manji od 10 posto ispod prosjeka EU-a. Litva i Portugal imaju BDP po stanovniku između 10 posto i 20 posto ispod prosjeka EU. BDP po stanovniku Estonije, Poljske, Rumunjske, Mađarske, Hrvatske, Slovačke, Latvije i zemlje kandidata Turske, i Grčke manji je od 20 posto do 30 posto ispod prosjeka. Bugarska ima BDP po stanovniku manji za 34 posto ispod prosjeka. Zemlja kandidat Crna Gora se nalazi 46 posto ispod EU prosjeka i prate je Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija i Bosna i Hercegovina.

Stvarna individualna potrošnja

Dok je BDP uglavnom pokazatelj razine ekonomske aktivnosti, stvarna individualna potrošnja (SIP) alternativni je pokazatelj koji je bolje prilagođen za opis materijalne dobrobiti domaćinstava.

“Uopćeno, razine SIP-a po stanovniku homogenije su od BDP-a, ali ipak postoje značajne razlike u državama članicama EU-a. Luksemburg ima najvišu razinu SIP-a po stanovniku od svih 36 zemalja uključenih u ovo uspoređivanje, sa 41 posto iznad prosjeka EU-a. Slijedi zemlja EFTA-e Norveška, sa SIP-om po stanovniku 24 posto iznad prosjeka EU-a. Bosna i Hercegovina je u 2024. ostvarila SIP po stanovniku u SKM-u 59 posto ispod prosjeka EU 27”, zaključuje se u priopćenju.

BDP nam drže turizam i bankarstvo

Agencija za statistiku BiH objavila je i to kako je BDP za BiH za 2024. godinu nominalno je iznosio 53.528 milijuna maraka i u odnosu na 2023. nominalno je veći za 7,2 posto dok je realni rast iznosio 3,0 posto. BDP po stanovniku iznosio je 15.688 maraka ili 8.021 eura ili 8.679 američkih dolara. Promatrano po djelatnostima značajniji nominalni rast bruto dodane vrijednosti bilježe: administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (N) 13,4 posto i financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (K) 12,2 posto, piše Dnevni list.

/Desk/

Objava BiH i dalje druga najsiromašnija država u Europi, ali “ne brinite”, uskoro smo prvi pojavila se prvi puta na Republika.

I Meksiko i Kanada

Dow Jones indeks oslabio je 0,99 posto, na 42.579 bodova, dok je S&P 500 potonuo 1,78 posto, na 5.738 bodova, a Nasdaq indeks 2,61 posto, na 18.069 bodova.

Oštar pad indeksa posljedica je nesigurnosti ulagača u vezi trgovinske politike predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, slažu se analitičari. Naime, nakon što je dan prije odlučio da će na mjesec dana odgoditi carine na automobile uvezene iz Kanade i Meksika, Trump je u četvrtak na mjesec dana odgodio carine na svu robu koja je obuhvaćena odredbama sjevernoameričkog trgovinskog sporazuma. Pritom je prvo tijekom dana spomenuo odgodu samo za Meksiko, ali izmijenjena uredba o carinama obuhvaća i Kanadu.

Od jedanaest najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, u njih 10 cijene dionica su u četvrtak pale, a porasle samo u energetskom sektoru. Nasdaq indeks oštro je pao jer su se pod pritiskom našle dionice niza velikih tehnoloških kompanija, pa je zaronio u područje korekcije, više od 10 posto ispod svoje rekordne razine dosegnute polovicom prosinca.

“Konfuzija je, nažalost, sve veća. Stiže puno konfliktnih informacija: uvode se carine, odgađaju se carine, neke carine se primjenjuju, pa se nešto izuzima… Nesigurnost stvorena naglim promjenama političkih poruka može naštetiti investicijama i cijelom gospodarstvu. Osim toga, visoke carine mogle bi podići inflaciju”, objašnjava Mark Malek, direktor u tvrtki SiebertNXT.

A zbog visoke inflacije američka središnja banka mogla bi zadržati kamatne stope na sadašnjim razinama dulje nego što se očekivalo, premda se rast gospodarstva usporava.

Europske burze rasle

Na europskim su burzama, pak, cijene dionica krajem tjedan porasle, nakon što je Europska središnja banka smanjila kamatne stope za daljnjih 0,25 postotnih bodova kako bi potaknula rast gospodarstva eurozone, piše Poslovni dnevnik.

Investitori masovno povlaće kapital

Analizu ekonomskih kretanja donosi i Jutarnji list. Globalna tržišta tresu se pod udarcima novih carina koje je uveo američki predsjednik Donald Trump. Investitori masovno povlače kapital, dok je vrijednost S&P 500 indeksa pala za četiri bilijuna dolara – gubitak koji je izbrisao gotovo sav rast ostvaren od njegove pobjede na izborima u studenom. Samo za usporedbu, BDP Njemačke je 4,5 bilijuna dolara, a Japana 4,2 bilijuna, analizira Jutarnji.

Strah od recesije i trgovinskih ratova s Kanadom, Meksikom i Kinom izazvao je naglu prodaju dionica, a volatilnost na tržištu skočila je na najvišu razinu u posljednjih godinu dana. Banke režu prognoze, hedge fondovi povlače kapital, no u Bijeloj kući nitko da ni trepne. Tvrde da je to dio većeg plana i da će se njezine gospodarske politike dugoročno pokazati korisnima.

Vodeći američki burzovni Indeks S&P 500 pao je tako za više od osam posto u posljednja tri tjedna, dok tehnološka burza Nasdaq Composite bilježi pad od 13 posto u odnosu na rekordnu razinu iz prosinca. Avioprijevoznik Delta Air Lines već je prepolovio procjene dobiti za prvo tromjesečje, a Izvršni direktor tvrtke kao glavni razlog naveo je povećanu gospodarsku neizvjesnost u SAD-u. Čeka li isto i ostale velike američke kompanije?

Dionice najvećih tehnoloških kompanija, koje su dominirale rastom u protekle dvije godine, sada su među najvećim gubitnicima. Apple i Nvidia pali su po pet posto, dok je Tesla izgubila 15 posto tržišne vrijednosti, čime je izbrisano 125 milijardi dolara kapitalizacije.

Bitcoin je također pretrpio udarac, zabilježivši pad od 5 posto. Američke državne obveznice privukle su veći interes ulagača, pri čemu su prinosi na desetogodišnje obveznice pale na 4,22 posto, što ukazuje na povećanu potražnju za sigurnijim ulaganjima.

Indeks volatilnosti VIX, koji mjeri očekivane oscilacije na burzi, skočio je s 12 na 28, što je iznad dugogodišnjeg prosjeka.

Bijela kuća se ne obazire

– Postojao je opći konsenzus da će Trump stati na kočnicu ako tržišta počnu tonuti. No sada postaje jasno da je njegov prag tolerancije na burzovne padove puno viši nego tijekom prvog mandata – objasnio je za Financial Times Alex Kosoglyadov iz najveće japanske brokerske kuće Nomure.

Bijela kuća poručuje tek da ostaje pri stavu da su njezine gospodarske politike dugoročno korisne.

Investitori su prije samo nekoliko dana i dalje vjerovali da će nestabilnost na burzi natjerati Trumpa na povlačenje, odnosno da preispita svoje odluke, no administracija je jasno dala do znanja da tržišne turbulencije neće utjecati na politiku Bijele kuće. Sve više strahuju i od scenarija stagflacije – istovremenog usporavanja gospodarskog rasta i rasta inflacije, što znači da bi Amerikanci mogli osjetiti istovremeni pad kupovne moći i rast cijena, bez jasnih benefita gospodarskog rasta.

Situaciju dodatno pogoršava oklijevanje američkog Kongresa oko usvajanja proračunskog zakona kako bi se spriječilo djelomično zatvaranje savezne vlade. Istovremeno, investitori iščekuju izvješće o inflaciji koje bi moglo dodatno uzdrmati tržište.

– Čini se da Trumpova administracija nema problema s time da tržište pada, pa čak ni s mogućom recesijom, ako to znači ostvarenje njihovih šire postavljenih ciljeva- smatra Ross Mayfield, strateg investicijske kuće Baird.

Trumpovi dužnosnici poručuju da bi gospodarstvo moglo ući u “fazu čišćenja” u kojoj će se smanjiti ovisnost o državnoj potrošnji, a privatni sektor preuzeti veću ulogu.

-Tržište i ekonomija su se jednostavno navikli na državni novac. Sada slijedi faza prilagodbe- odgovorio im je Scott Bessent, američki ministar financija. Sam Trump je tijekom vikenda odbio prognozirati mogućnost recesije.

– Razumije se da postoji napetost između SAD-a i Kine, ali carine prema Kanadi, Meksiku i Europi ostavljaju poslovne ljude zbunjenima. Ako se situacija ne stabilizira u sljedećih mjesec dana, mogla bi ozbiljno narušiti gospodarske izglede SAD-a – upozorio je za Reuters Peter Orszag, izvršni direktor Lazarda, utjecajne međunarodne tvrtke za financijsko savjetovanje i upravljanje imovinom.

Glavno pitanje više ne glasi: hoće li Trump zaista provesti ono što je najavio, već koliku su cijenu Amerikanci uistinu spremni platiti za ono što su izabrali, piše Jutarnji list.

/Desk/

Objava Panika na Wall Streetu – Pad burzovnih indeksa, investitori se povlače, Trumpova administracija se ne obazire pojavila se prvi puta na Republika.

Sezonski prilagođen bruto domaći proizvod (BDP) 20-člane eurozone pao je u prvom tromjesečju za 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je prema revidiranim podacima bilježio isti postotni pad, pokazuju revidirane procjene Eurostata, objavljene u četvrtak.

Dosadašnji podaci pokazivali su rast aktivnosti na početku godine za 0,1 posto i stagnaciju na kraju 2022.

Podaci pokazuju da je eurozona u prvom tromjesečju kliznula u recesiju, budući da je aktivnost smanjena dva tromjesečja zaredom.

U EU BDP je u prva tri ovogodišnja mjeseca porastao za 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, upola slabije no što su pokazivale prve Eurostatove procjene. Na kraju 2022. smanjen je za 0,2 posto, dvostruko snažnije no što je Eurostat procijenio sredinom svibnja.

Na godišnjoj razini aktivnost je na oba područja porasla za jedan posto, potvrdili su statističari. U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju uvećana je za 1,8 posto u eurozoni i za 1,7 posto u EU, također u skladu s dosadašnjim Eurostatovim procjenama.

Slaba potrošnja

Gospodarstvo je u prva tri ovogodišnja mjeseca izgubilo oslonac državne potrošnje koja se u eurozoni smanjila za 1,6 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca i za 0,9 posto u EU. Na kraju 2022. bila je porasla za 0,8 posto u eurozoni i za 0,4 posto u EU.

Smanjila se i potrošnja kućanstava, ali znatno slabije nego u prethodna tri mjeseca, za 0,3 posto na oba područja. Na kraju 2022. bila je pala za 1,0 posto u eurozoni i za 0,9 posto u EU.

Podaci pokazuju pritisak podignutih troškova zaduživanja u eurozoni kojima Europska središnja banka (ECB) pokušava obuzdati visoku inflaciju. Iako su cijene energije smanjene u odnosu na prošlu godinu, poskupljenja su se proširila i na ostale sektore.

Od srpnja prošle godine ECB je šodigao kamatne stope za 3,75 postotnih bodova .

Ulaganja kompanija stabilizirala su se u odnosu na prethodno tromjeseče i porasla su za 0,6 posto u eurozoni i za 0,3 posto u EU. Na kraju 2022. bila su potonula za 3,5 u eurozoni i za 2,8 posto u EU.

Izvoz se u eurozoni smanjio za 0,1 posto dok je u EU bilježio isti postotni rast. U zadnja tri prošlogodišnja mjeseca bio se smanjio za 0,2 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 0,3 posto u EU.

Uvoz je u prvom tromjesečju pao za 1,3 posto na oba područja, otprilike upola blaže nego na kraju 2022.

Hrvatska uz Portugal

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je pad aktivnosti na tromjesečnoj razini bilježila Irska, za 4,6 posto. Slijedi Litva s padom aktivnosti za 2,1 posto.

Hrvatska je u prvom tromjesečju prema sezonski prilagođenim podacima bilježila 1,4-postotni rast aktivnosti u usporedbi s prethodna tri mjeseca kada je porasla za 0,5 posto.

Najbliži je Hrvatskoj Portugal s 1,6-postotnim rastom aktivnosti.

Najveći rast BDP-a u prvom tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca bilježila je Poljska, za 3,8 posto.

Estonija s najvećim padom

Na godišnjoj razini najveći pad aktivnosti u prvom tromjesečju bilježila je Estonija, za 3,7 posto, izvijestio je Eurostat.

Slijedi Litva s padom aktivnosti za 2,7 posto te Mađarska gdje je smanjena za 1,1 posto. Najviše je pak porasla aktivnost u Španjolskoj, za 3,8 posto.

Slijede Cipar i Malta s rastom aktivnosti u odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje za 3,4 odnosno 3,2 posto.

U Hrvatskoj je BDP u prvom tromjesečju porastao za 2,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, nakon 3,7-postotnog rasta u prethodna tri mjeseca.

/Desk/

Objava Zbog smanjene potrošnje i viših troškova zaduživanja Eurozona kliznula u recesiju pojavila se prvi puta na Republika.

Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku na temelju pariteta kupovne moći je bruto domaći proizvod preračunat u međunarodne dolare korištenjem stopa pariteta kupovne moći, prenose agencije.

Međunarodni dolar ima istu kupovnu moć u odnosu na BDP kao američki dolar u Sjedinjenim Državama. Prema ažuriranim podacima MMF-a u Globalnom ekonomskom izgledu 2023., koji obrađuje “Monitor”, Albanija je na posljednjem mjestu u Europi s prihodom po glavi stanovnika od 19 tisuća međunarodnih dolara, prenosi portal Indikator.

Kosovo je rangirano nakon Albanije, koja ima ovaj pokazatelj još niže, sa 15,6 tisuća međunarodnih dolara.

Nešto veći prihod od stanovnika Albanije ima Bosna i Hercegovina s 19,6 tisuća međunarodnih dolara, Sjeverna Makedonija ima 21,1 tisuću , Srbija 25,4, dok je Crna Gora i dalje prva u regiji s 27,6 tisuća međunarodnih dolara.

Europski prosjek je gotovo 50.000 međunarodnih dolara.

Predviđanja Međunarodnog monetarnog fonda protežu se do 2028. godine, gdje se ponovno procjenjuje da će i Albanija i Kosovo ostati najsiromašniji u Europi.

Prema drugom direktnom pokazatelju, onom bruto domaćeg proizvoda po stanovniku, koji je za Albaniju dosegao 7 tisuća dolara a za Kosovo 5.600 dolara, opet se ove dvije zemlje prema procjenama MMF-a za 2023. nalaze na dnu.

/Desk/

Objava BiH treća najsiromašnija zemlja Europe, nakon “vodeće” Albanije i drugog Kosova pojavila se prvi puta na Republika.

Iz Zavoda navode da do potencijalno veće revizije podataka tromjesečnog BDP-a može doći zbog utjecaja  koje je pandemija COVID-19 imala na dostupnost i pouzdanost podataka i informacija koje se koriste za procjenu tromjesečnog BDP-a.

Značajniji realni rast bruto dodane vrijednosti u trećem tromjesečju 2020. godine u FBiH, prema trenutnim podacima, zabilježen je u djelatnostima: Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov (12,3 posto) i Građevinarstvo (8,3 posto).

Značajniji realni pad bruto dodane vrijednosti zabilježen je u djelatnostima: Trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala, Prijevoz i skladištenje, Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (16,2 posto), Informacije i komunikacije (3,8 posto) i Vađenje ruda i kamena, Prerađivačka industrija, Proizvodnja i opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (2,9 posto).

Tromjesečni BDP ukazuje na kratkoročna gospodarska kretanja, te je stoga korisno sredstvo za ekonomske analize i politike. Osnovni cilj obračuna tromjesečnog BDP-a je izračun realne stope rasta.

(Izvor: FENA)

Objava U Federaciji BiH u trećem kvartalu BDP manji za 3,9 posto pojavila se prvi puta na Republika.