Zadnji prošlotjedni pad burzovnih indeksa na Wall Streetu, pri čemu je Nasdaq zaronio u područje korekcije, kao posljedica nesigurnosti ulagača po pitanju trgovinske politike Washingtona, reakcija je koja dovoljno govori o blagoj panici koja vlada uz brojne zaokrete povratnika u Bijelu kuću, Donalda Trumpa, piše Poslovni dnevnik.
I Meksiko i Kanada
Dow Jones indeks oslabio je 0,99 posto, na 42.579 bodova, dok je S&P 500 potonuo 1,78 posto, na 5.738 bodova, a Nasdaq indeks 2,61 posto, na 18.069 bodova.
Oštar pad indeksa posljedica je nesigurnosti ulagača u vezi trgovinske politike predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, slažu se analitičari. Naime, nakon što je dan prije odlučio da će na mjesec dana odgoditi carine na automobile uvezene iz Kanade i Meksika, Trump je u četvrtak na mjesec dana odgodio carine na svu robu koja je obuhvaćena odredbama sjevernoameričkog trgovinskog sporazuma. Pritom je prvo tijekom dana spomenuo odgodu samo za Meksiko, ali izmijenjena uredba o carinama obuhvaća i Kanadu.
Od jedanaest najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, u njih 10 cijene dionica su u četvrtak pale, a porasle samo u energetskom sektoru. Nasdaq indeks oštro je pao jer su se pod pritiskom našle dionice niza velikih tehnoloških kompanija, pa je zaronio u područje korekcije, više od 10 posto ispod svoje rekordne razine dosegnute polovicom prosinca.
“Konfuzija je, nažalost, sve veća. Stiže puno konfliktnih informacija: uvode se carine, odgađaju se carine, neke carine se primjenjuju, pa se nešto izuzima… Nesigurnost stvorena naglim promjenama političkih poruka može naštetiti investicijama i cijelom gospodarstvu. Osim toga, visoke carine mogle bi podići inflaciju”, objašnjava Mark Malek, direktor u tvrtki SiebertNXT.
A zbog visoke inflacije američka središnja banka mogla bi zadržati kamatne stope na sadašnjim razinama dulje nego što se očekivalo, premda se rast gospodarstva usporava.
Europske burze rasle
Na europskim su burzama, pak, cijene dionica krajem tjedan porasle, nakon što je Europska središnja banka smanjila kamatne stope za daljnjih 0,25 postotnih bodova kako bi potaknula rast gospodarstva eurozone, piše Poslovni dnevnik.
Investitori masovno povlaće kapital
Analizu ekonomskih kretanja donosi i Jutarnji list. Globalna tržišta tresu se pod udarcima novih carina koje je uveo američki predsjednik Donald Trump. Investitori masovno povlače kapital, dok je vrijednost S&P 500 indeksa pala za četiri bilijuna dolara – gubitak koji je izbrisao gotovo sav rast ostvaren od njegove pobjede na izborima u studenom. Samo za usporedbu, BDP Njemačke je 4,5 bilijuna dolara, a Japana 4,2 bilijuna, analizira Jutarnji.
Strah od recesije i trgovinskih ratova s Kanadom, Meksikom i Kinom izazvao je naglu prodaju dionica, a volatilnost na tržištu skočila je na najvišu razinu u posljednjih godinu dana. Banke režu prognoze, hedge fondovi povlače kapital, no u Bijeloj kući nitko da ni trepne. Tvrde da je to dio većeg plana i da će se njezine gospodarske politike dugoročno pokazati korisnima.
Vodeći američki burzovni Indeks S&P 500 pao je tako za više od osam posto u posljednja tri tjedna, dok tehnološka burza Nasdaq Composite bilježi pad od 13 posto u odnosu na rekordnu razinu iz prosinca. Avioprijevoznik Delta Air Lines već je prepolovio procjene dobiti za prvo tromjesečje, a Izvršni direktor tvrtke kao glavni razlog naveo je povećanu gospodarsku neizvjesnost u SAD-u. Čeka li isto i ostale velike američke kompanije?
Dionice najvećih tehnoloških kompanija, koje su dominirale rastom u protekle dvije godine, sada su među najvećim gubitnicima. Apple i Nvidia pali su po pet posto, dok je Tesla izgubila 15 posto tržišne vrijednosti, čime je izbrisano 125 milijardi dolara kapitalizacije.
Bitcoin je također pretrpio udarac, zabilježivši pad od 5 posto. Američke državne obveznice privukle su veći interes ulagača, pri čemu su prinosi na desetogodišnje obveznice pale na 4,22 posto, što ukazuje na povećanu potražnju za sigurnijim ulaganjima.
Indeks volatilnosti VIX, koji mjeri očekivane oscilacije na burzi, skočio je s 12 na 28, što je iznad dugogodišnjeg prosjeka.
Bijela kuća se ne obazire
– Postojao je opći konsenzus da će Trump stati na kočnicu ako tržišta počnu tonuti. No sada postaje jasno da je njegov prag tolerancije na burzovne padove puno viši nego tijekom prvog mandata – objasnio je za Financial Times Alex Kosoglyadov iz najveće japanske brokerske kuće Nomure.
Bijela kuća poručuje tek da ostaje pri stavu da su njezine gospodarske politike dugoročno korisne.
Investitori su prije samo nekoliko dana i dalje vjerovali da će nestabilnost na burzi natjerati Trumpa na povlačenje, odnosno da preispita svoje odluke, no administracija je jasno dala do znanja da tržišne turbulencije neće utjecati na politiku Bijele kuće. Sve više strahuju i od scenarija stagflacije – istovremenog usporavanja gospodarskog rasta i rasta inflacije, što znači da bi Amerikanci mogli osjetiti istovremeni pad kupovne moći i rast cijena, bez jasnih benefita gospodarskog rasta.
Situaciju dodatno pogoršava oklijevanje američkog Kongresa oko usvajanja proračunskog zakona kako bi se spriječilo djelomično zatvaranje savezne vlade. Istovremeno, investitori iščekuju izvješće o inflaciji koje bi moglo dodatno uzdrmati tržište.
– Čini se da Trumpova administracija nema problema s time da tržište pada, pa čak ni s mogućom recesijom, ako to znači ostvarenje njihovih šire postavljenih ciljeva- smatra Ross Mayfield, strateg investicijske kuće Baird.
Trumpovi dužnosnici poručuju da bi gospodarstvo moglo ući u “fazu čišćenja” u kojoj će se smanjiti ovisnost o državnoj potrošnji, a privatni sektor preuzeti veću ulogu.
-Tržište i ekonomija su se jednostavno navikli na državni novac. Sada slijedi faza prilagodbe- odgovorio im je Scott Bessent, američki ministar financija. Sam Trump je tijekom vikenda odbio prognozirati mogućnost recesije.
– Razumije se da postoji napetost između SAD-a i Kine, ali carine prema Kanadi, Meksiku i Europi ostavljaju poslovne ljude zbunjenima. Ako se situacija ne stabilizira u sljedećih mjesec dana, mogla bi ozbiljno narušiti gospodarske izglede SAD-a – upozorio je za Reuters Peter Orszag, izvršni direktor Lazarda, utjecajne međunarodne tvrtke za financijsko savjetovanje i upravljanje imovinom.
Glavno pitanje više ne glasi: hoće li Trump zaista provesti ono što je najavio, već koliku su cijenu Amerikanci uistinu spremni platiti za ono što su izabrali, piše Jutarnji list.
/Desk/