“Zaustavite ekstremizam!”, piše na crvenom oglasnom plakatu u mirnom selu izvan Zuricha. Iznad natpisa je fotografija žene s crnom maramom i velom na namrštenom licu. Veliki plakat dio je kampanje desničarske Švicarske narodne stranke (SVP) za zabranu pokrivanja lica u javnosti o kojoj će se glasati na referendumu u nedjelju. Ankete javnog mnijenja pokazuju da će većina Švicaraca podržati zabranu i da će prijedlog postati zakon.
“U Švicarskoj je tradicija da pokažete svoje lice. To je znak naših temeljnih sloboda”, rekao je Walter Wobmann, parlamentarni zastupnik SVP-a i predsjednik odbora za referendum. Prijedlog je još iz 2017., mnogo prije pojave koronavirusa koji je odrasle prisilio da nose maske u mnogim okruženjima kako bi se spriječilo širenje zaraze.
U njemu se izravno ne spominje islam i među ciljevima mu je zaustaviti nasilne ulične prosvjednike i nogometne huligane s maskama. Ipak, lokalni političari, mediji, voditelji kampanje to su prozvali zabranom burke i nikaba. Prijedlog oslikava napete odnose Švicarske s islamom nakon što su građani podržali zabranu gradnje novih minareta 2009. godine. U dva kantona već su uvedene lokalne zabrane pokrivanja lica.
Wobmann tvrdi da glasanje nije glasanje protiv samog islama, ali je dodao da je “pokrivanje lica simbol ovog ekstremnog, političkog islama koji je sve istaknutiji u Europi i za kojega nema mjesta u Švicarskoj”.
Francuska je zabranila nošenje vela koji prekriva cijelo lice u javnosti 2011. godine, a Danska, Austrija, Nizozemska i Bugarska imaju potpune ili djelomične zabrane pokrivanja lica u javnosti.
Cementiranje imidža Švicarske kao antiislamske zemlje
Nitko u Švicarskoj ne nosi burku, a nikab nosi tridesetak žena, procjenjuje Sveučilište u Luzernu. Muslimani čine 5,2 posto švicarske populacije od 8,6 milijuna ljudi, a većina ih je porijeklom iz Turske, Bosne i Hercegovine te Kosova. Švicarski muslimani tvrde da desničarske stranke koriste glasanje kako bi okupile svoje pristaše, a njih demonizirale, dok drugi upozoravaju da će zabrana potaknuti dublje podjele.
“Nikab je prazan list koji dopušta ljudima da na njega projiciraju svoje strahove”, rekao je Andreas Tunger-Zanetti, voditelj Centra za istraživanje religije na Sveučilištu u Luzernu.
“No, vrlo malo je vjerojatno da ćete sresti nekoga na švicarskoj ulici s nikabom”.
Dodao je da se zabranom riskira da se zacementira imidž Švicarske kao antiislamske zemlje i da bi mogla izazvati ogorčenje među nekim muslimanima.
Glasanje “rasističko, seksističko, islamofobno”
Mnoge feminističke organizacije protive se zabrani.
“Na stranu što je beskoristan, ovaj tekst je rasistički i seksistički”, rekla je Ines El-Shikh, glasnogovornica skupine muslimanki “Ljubičaste marame”. “Neprihvatljivo je da u 2021. švicarski ustav ima članak koji propisuje ili zabranjuje ženama da nose što god žele”, rekla je El-Shikh za AFP.
“Zabrana burke ne radi se za žene, već protiv njih. Bez obzira jesmo li u minici, burki ili u toplesu, želimo pravo na izbor”, dodala je.
Rifa’at Lenzin (67), muslimanka koja živi u Švicarskoj, rekla je da se potpuno protivi zabrani jer se bori protiv problema koji ne postoji i k tome u zemlji u kojoj su muslimani bili dobro integrirani.
“Mijenjati ustav da bi ljudima rekli što mogu, a što ne mogu nositi jako je loša ideja. Ovo je Švicarska, ne Saudijska Arabija”, rekla je Lenzin. “Mi smo muslimani, ali mi smo i švicarski državljani koji su ovdje odrasli (…) Ovo glasanje je jednostavno rasističko i islamofobno.”
(Izvor: HINA)