Glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell za magazin Nature dodatno je pojasnio švedski model borbe protiv pandemije koronavirusa.
“Mislim da se previše govori o jedinstvenosti našeg pristupa. Kao i druge države, nastojimo izravnati krivulju, odnosno usporiti širenje zaraze koliko je god moguće. U protivnom su zdravstveni sustav i društvo pod rizikom kolapsa. Ovu bolest se ne može zaustaviti, barem dok ne proizvedemo odgovarajuće cjepivo”, rekao je Tegnell za Nature, prenosi Klix.ba.
On je kazao kako su i zakonske mogućnosti ove zemlje bile potpuno drukčije.
“Švedski zakoni o zaraznim bolestima se uglavnom temelje na dobrovoljnoj osnovi, odnosno individualnoj odgovornosti. Jasno je navedeno da građani imaju odgovornost ne širiti zarazu. Prema postojećim zakonima nemamo osnove za zatvaranje gradova. Karantin se može odrediti na manjim područjima poput škola ili hotela, ali ne možemo zatvoriti čitava zemljopisna područja”, pojasnio je.
On kaže i kako nema znanstvenih dokaza o učinkovitosti karantene u vidu ovakvih bolesti, Tegnell smatra da za to, povijesno gledano, nema nikakvih potvrda.
“Prema mom mišljenju je zatvaranje granica apsurdno, jer je koronavirus sada u svakoj europskoj državi. Kao društvo nastojimo ljude konstantno podsjećati da se pridržavaju mjera zaštite. Ne moramo sve zatvoriti jer bi to bilo kontraproduktivno”, poručio je Tegnell, prenosi Klix.ba.
Švedski pristup izazvao je kritike i među nekim domaćim i stranim stručnjacima, a ova zemlja dosad bilježi 15.322 zaražene osobe i 1.765 umrlih.
No, već sada se najavljuje da će vrijeme pokazati je li ovaj model ipak bilo najbolje rješenje ili ne i sa zdravstvenog, ali i ekonomskog aspekta u smislu pritiska na ekonomiju zemlje.
Tegnell je rekao da njihova taktika borbe s koronavirusom daje rezultate.
“Krivulja se ravna i situacija se stabilizirala”, rekao je Tegnell.
Švedska je privukla pozornost čitavog svijeta nakon što je tamošnja vlada uvela tek djelomičnu karantenu. Zatvorene su srednje škole i fakulteti, no osnovne škole do petog razreda normalno rade kao i svi ugostiteljski i trgovački objekti. Švedska je odlučila maksimalno zaštititi najranjiviju populaciju pa je starijim osobama savjetovala da ne izlaze i da izbjegavaju nepotreban socijalni kontakt s drugim ljudima.
Zaraženih je trenutačno nešto više od 14.000, a dosad je umrlo 1540 ljudi što je puno više nego u ostalim skandinavskim zemljama, ali puno manje nego u Italiji, Španiji i Velikoj Britaniji kad se brojke prilagode broju stanovnika. Tegnell tvrdi da broj novozaraženih više ne raste eksponencijalno te da je situacija zadovoljavajuća.
“Krivulja zaraženih i umrlih postaje sve blaža, a slična je priča i s pacijentima na intenzivnoj njezi”, rekla je Tegmark Wisell, šefica mikrobiološkog odjela ministarstva zdravstva.
Prije samo dva tjedna situacija je bila puno dramatičnija pa je čak i premijer Stefan Lofven razmatrao postrožavanje mjera. No, odlučio je ostati pri svojoj taktici nakon čega mu je podrška javnosti znatno porasla prema zadnjim istraživanjima.
Glavni cilj švedske taktike bio je da se ne dopusti preopterećenje zdravstvenog sustava. Švedsko zdravstvo je među najboljima u svijetu i ni u jednom trenutku tokom borbe s koronavirusom nije mu ponestalo kreveta, jedinica za intenzivnu njegu ili osnovnih potrepština poput maski. Diljem zemlje postavljeni su bolnički šatori, za svaki slučaj, ali oni su ostali potpuno prazni.
Šveđani poslovično imaju jako puno povjerenja u vlast pa su Lofven i njegovi ljudi igrali na kartu da će ih građani slušati. Ništa nije bilo izričito zabranjeno, a većina mjera bile su sugestije i prijedlozi kojih su se Šveđani uglavnom pridržavali. Taktici je pomogla i činjenica da u više od pola švedskih kućanstava živi samo jedna osoba pa je mogućnost prijenosa virusa bila manja. Također, Švedska je zemlja s najvećim brojem ljudi koji rade od kuće i najboljom internetskom infrastrukturom pa su i oni koji inače rade u uredu mogli raditi od kuće.
Iako se na fotografijama iz švedskih gradova mogu vidjeti dobro popunjene terase kafića, život u Švedskoj ipak nije bio uobičajen. Putovanja iz Stockholma u Gotland, omiljeno odredište tokom uskršnjih praznika, pala su za 96 posto, a mobilne mreže objavile su podatak da je u Stockholmu kretanje stanovništva palo za 75 posto.
/Republikainfo.com/