Potpredsjednica Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP) i članica Odbora za kulturu i obrazovanje EP-a Željana Zovko je u Europskom parlamentu organizirala konferenciju povodom 20. godišnjice od otvaranja obnovljenog Starog mosta u Mostaru, a čija je najava izazvala burne reakcije.
Reakcije su uslijedile nakon što je u najavi Stari most predstavljen kao “hrvatsko kulturno naslijeđe”, no kako prenosi Federalna novinska agencija (FENA), na samom događaju je Stari most predstavljen kao simbol pomirenja.
Zovko je na konferenciji govorila o povijesnom značenju i strateškoj važnosti baštine pod zaštitom UNESCO-a u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, navodi se.
“Rekonstrukcija Starog mosta prije 12 godina simbol je ujedinjenja zemlje”, rekao je u Bruxellesu talijanski brigadni general Giuseppe Morabito koji je u vrijeme svečanosti otvaranja Staroga mosta bio šef osiguranja mirovnih snaga SFOR-a.
On je dodao da je Stari most stoljećima bio simbol etničke raznolikosti, međutim kasnije je bio i simbol brutalnosti rata u BiH.
“Rekonstrukcija novog Starog mosta dala je nadu za ispravljanje podjela. Otvaranje obnovljenog mosta bilo je simbol ponovnog ujedinjenja grada. Kao talijanski zamjenik načelnika stožera za operacije NATO SFOR-a, bio sam zadužen za veliku sigurnosnu operaciju, a toga je dana na dužnosti bilo više od tri tisuće vojnika”, prisjetio se general.
On je izrazio zadovoljstvo što je bio prvi Italijan koji je prešao obnovljeni most, a također je podsjetio na činjenicu kako je ovaj poseban dan tada bio završen koncertom na kojem su sudjelovale stotine mladih ljudi svih etničkih skupina što je, po njegovom mišljenju, bio jasan pokazatelj da još uvijek ima nade u novim generacijama.
“Sam čin obnove tog spomenika, koji je bio spomenik kulture, ali nije bio spomenik svjetske baštine, sam čin rekonstrukcije i pothvat koji je UNESCO poduzeo da njegova obnova bude urađena uz sudjelovanje sve tri vjerske zajednice i sva tri naroda simbol je pomirenja, a ne simbol razdvajanja koji su neki željeli označiti kao konflikt između civilizacija”, rekla je zastupnica Željana Zovko.
Stoga je izrazila zadovoljstvo jer je sudjelovala u projektu upisa Staroga mosta u UNESCO dok je bila veleposlanica Bosne i Hercegovine u Parizu.
“Sav taj pothvat, svu onu pomoć koju sam imala u dokazivanju da je ta obnova pomogla pomirenju u Mostaru i pomogla pomirenju u BiH je pridonijelo da se prizna ta univerzalna vrijednost Starog mosta. Njegova slojevitost i rekonstrukcija dovela je do nalaženja svih povijesnih slojeva koji su pomogli da se dokaže njegova veća univerzalna vrijednost”, istaknula je Zovko.
Naglasila je da je Bosna i Hercegovina strateško mjesto za mir i sigurnost Europske unije i njezinih granica. Na pitanje je li Stari most nakon 12 godina zaista simbol pomirenja, Zovko je istaknula da je “sve do ljudi i na koji način ga oni gledaju”.
“On jest i on će moći ostati na listi svjetske baštine ukoliko jest simbol pomirenja. Ukoliko izgubi tu vrijednost, on apsolutno nema više nikakav značaj. Njegov značaj, pravi njegov značaj je u toj njegovoj duši, a ona je pomirenje među narodnima i religijama i pomirenje koje treba poslužiti za sve druge rekonstrukcije u svijetu koji je obilježen ratovima”, zaključila je Zovko.
Pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu pri ministarstvu kulture RH Radoslav Buzančić rekao je da je u srednjem vijeku, u susret Otomanskim osvajanjima, Mostar bio dio linije za obranu Europe toga vremena, uz Kotor, Herceg Novi, Ilok i Dubrovnik.
Također je dodao da je kroz proučavanje otkriveno da se na mjestu Staroga mosta nalazio most i u ranijem vremenu, odnosno drveni, a zatim i viseći most.
Nakon konferencije, predstavljena je i izložba bosanskohercegovačke i hrvatske diplomatkinje, pokojne Lidije Topić Bouwen, pod nazivom ‘Fra Didak Buntić i hercegovački franjevački mučenici’.
Izaslanica u državnom Parlamentu Marina Pendeš, koja se obratila u ime čelnika HNS-a BiH Dragana Čovića, dodala je da ovaj događaj slavi život. Istaknula je da je Lidija Topić u jednoj osobi bila sve ono čemu mnogi teže.
Europska zastupnica Zovko na otvaranju izložbe pozvala je Europsku uniju da otvori pregovore s BiH, navodeći kako je na tome cilju radila i pokojna Lidija Topić.
Inače, izložba je prikazala opstanak Hrvata u Bosni i Hercegovini s naglaskom na djelo o Didaku Buntiću, hercegovačkom franjevcu i prosvjetitelju koji je za vrijeme Prvog svjetskog rata u Slavoniji i Srijemu osigurao prihvat i smještaj za oko 17.000 hercegovačke djece, te djelo koje prikazuje 66 ubijenih hercegovačkih franjevaca u Širokom Brijegu u jugoslavenskom komunističkom režimu.
Na kraju večeri, u Europskom su parlamentu u suradnji s renomiranim hercegovačkim vinarima predstavljena i nagrađivana vina iz BiH, prenosi FENA.
Stari i “novi” Stari most
Za rušenje Starog mosta pred haškim sudom, u postupku ‘Prlić i ostali’ protiv nekadašnjeg vojnog i političkog vrha Herceg-Bosne, bio je optužen general Slobodan Praljak. No, haški sud je Praljka oslobodio krivice zaključujući da je rušenje Starog mosta bilo legitiman vojni cilj jer su ga snage Armije BiH koristile u vojne svrhe i za opskrbu svojih jedinica.
U lipnju 1999. godine direktor UNESCO-a Federico Mayor, gradonačelnik Mostara Ivan Prskalo i dogradonačelnik Safet Oručević i ministar vanjskih poslova BiH Jadranko Prlić kraj ostataka srušenog Starog mosta potpisali Sporazum o njegovoj obnovi.
“Znam da je prošlost teško zaboraviti, ali sjećanje je razlog da se zaboravi. Svi moramo gledati naprijed jer ne možemo pisati prošlost, ali možemo pisati budućnost, i to mogu učiniti svi narodi u BiH”, poručio je tom prigodom Mayor.
Obnova Starog mosta počela je 2003. godine i financirale su je Hrvatska, Italija, Turska, Nizozemska, Svjetska banka, Europska banka za obnovu i Grad Mostar. Svečano otvaranje novog-Starog mosta održano je u srpnju 23. srpnja 2004. godine, a među brojnim visokim uzvanicima bio je i tadašnji britanski princ Charles.
Ono po čemu je ovaj projekt bio specifičan je i taj što je Svjetska banka po prvi put u svojoj povijesti odobrila jedan kredit za kulturnu baštinu, tako da je ovo i za njih bio pilot-projekt. Svjetska banka odobrila kredit od 4 milijuna dolara, s odgodom plaćanja od 10 godina, povratom od 35 godina, uz kamatu od samo 1,5 posto. Talijanska vlada još je dala 2 milijuna dolara, te turska i nizozemska vlada po milijun dolara, dok u čitavom projektu Grad Mostar sudjeluje s 2 milijuna dolara. Oko pola milijuna dolara za obnovu mosta, među prvim donatorima, dala je i hrvatska Vlada. Tadašnji premijer Ivica Račan zajedno s brojnim ministrima i suprugom posjetio je Mostar, obišao staru jezgru, a u hotelu Ero priređen je svečani prijem. Razvojna banka Vijeća Europe donirala je milijun američkih dolara.
Sredstva nisu utrošena samo na obnovu Staroga mosta, nego su se pored njega obnovili i razrušene kule s obje strane mosta, te popratni objekti. Uz to, kao dodatni poticaj obnovi suživota u Mostaru, tim sredstvima su obnovljeni i konvikt HKD-a Napredak, Vakufski dvor i Vladičanski dvor.
Stari most je 15. srpnja 2005. godine uvršten na UNESCO-ov popis zaštićenih spomenika na sjednici u Durbanu u Južnoj Africi. Velike zasluge za to, prije svih, svakako pripadaju tadašnjoj veleposlanici BiH u Parizu i stalnoj predstavnici pri UNESCO-u Mostarki Željani Zovko, ali i tadašnjem vodstvu grada Mostara.
Međutim, Zovko kao dugogodišnja dužnosnica HDZ-a na značajnim funkcijama, svojedobno je uradila vrlo nepopularan potez povukavši se s dužnosti veleposlanice BiH u Italiji te postavši eurozastupnicom HDZ-a susjedne Hrvatske, a što nije naišlo na poizitivan odjek ne samo među Bošnjacima, nevo i među Hrvatima u BiH.
/Republika/