Ukoliko ovome dodamo i činjenicu da na tržnicama robu najčešće prodaju prodavači koji su istu kupili od nakupaca i koji ni ne znaju njeno porijeklo jasno je na kakvim mukama se nalaze potrošači.
Posebne parcele za sebe, a posebne za tržište
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženje poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da ćemo znati što jedemo samo ako bude kontroliran cijeli proizvodni proces
‘’Najveći rizik kod voća i povrća predstavlja nedozvoljena količina pesticida, koji mogu preostati u voću i povrću nakon tretmana sredstvima za zaštitu bilja. Da bi se izbjeglo nazočnost ovih materija neophodna je pravilna upotreba sredstava za zaštitu i pridržavanje tzv. karence, a to je vrijeme koje treba da protekne od tretmana do trenutka upotrebe proizvoda. Nažalost ima dosta slučajeva da proizvođači samo par dana pred plasiranje robe na tržište pesticidima tretiraju voće i povrće koje na kraju završi u našim organizmima “, kaže Usorac i dodaje da nije tajna da mnogi proizvođači imaju posebne parcele za sebe, a posebne za tržište.
Agronom Dalibor Dončić ukazuje na još jedan problem a to su slučajevi kada se putem crnih tržišta dođe do sredstava za zaštitu bilja sumljivog porijekla.
Prema njegovim riječima proizvođači bi trebali kupovati isključivo u ovlaštenim poljoprivrednim ljekarnama, koje imaju savjetodavca, odnosno agronoma koje će im to sredstvo prodati i pojasniti pravilan način upotrebe, pravilnu dozu, te način i vrijeme primjene.
Ipak republički inspektori za hranu tvrde da se kvaliteta voća i povrća na našem tržištu redovito kontrolira i da je u potpunosti zdravstveno ispravna.
Inspekcija: Hrana je sigurna
‘’U prvom kvartalu ove godine prilikom uvoza uzeto je oko 80 uzoraka različitih vrsta voća i povrća, koji su ispitivani na prisustvo pesticide i svi uzorci su bili ispravni i sigurni za ljudsku upotrebu’’, kaže Dušanka Makivić, glasnogovornica Inspektorata RS-a.
Pored kontrola prilikom uvoza, inspekcija u suradnji sa drugim nadležnim organima provodi kontrole i u unutarnjem prometu. Uzorkovanje i analize vrše se u skladu sa raspoloživim financijskim sredstvima. U prošloj godini, kaže Makivić, zbog uticaja svibanjskih poplava, najveći dio raspoloživih sredstava bio je usmjeren na kontrolu hrane nakon povlačenja plavnog vala, te nije vršen poseban monitoring koji bi se odnosio samo na pesticide u voću i povrću.
Godinu dana ranije republička inspekcija za hranu je u suradnji sa nadležnim inspekcijama FBiH i Agencijom za sigurnost hrane BiH, provela monitoring ostataka pesticida u voću, povrću i hrani životinjskog porijekla u BiH. Uzorkovanje je vršeno u trgovinama i velikim trgovačkim centrima, tržnicama i kod domaćih proizvođača. Uzeto je 340 uzoraka koji su analizirani na 76 aktivnih materija, odnosno urađeno je 5.288 analiza i u sedam slučajeva je utvrđeno da je sadržaj pesticida iznad dozvoljene razine.
Inače, za stavljanje u promet neispravne hrane zakonom su predviđene kazne, za pravna lica od 6.000 do 18.000 maraka, za odgovorno lice u pravnom licu od 1.000 do 3.000 maraka, za preduzetnika od 4.000 do 12.000 maraka i za pojedinca od 600 do 1.800 maraka. (T.Č./republikainfo.com)