Hrvatski premijer Andrej Plenković istaknuo je da “bi bio sredtniji da su u izjavi snažniji i jasniji”, ali da je izrađen “vrlo solidan dokument s obzirom na okolnosti”. S današnjeg summita EU – Zapadni Balkan, lideri članica zemalja, uz konsultacije s liderima Zapadnog Balkana i u prisustvu regionalnih i međunarodnih interesnih strana, izglasali su ‘Zagrebačku deklaraciju’.
“Europska unija spremna je podržati reformske i europske napore susjednih zemalja, i to ne samo u kontekstu pregovora koje već vode Srbija i Crna Gora, ne samo u kontekstu vrlo važne odluke Europskog vijeća o otvaranju pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijem i Albanijom, nego i kao poruka koja ide prema Bosni i Hercegovini, za Hrvatsku posebno bitnoj zemlji”, istaknuo je prije početka summita premijer Andrej Plenković.
Dodao je kako Hrvatska želi pomoći na europskom putu i podržati razgovore između Srbije i Kosova te kako je zeleno svjetlo Skoplju i Tirani rezultat “diplomatskog i političkog angažmana Hrvatske i njezinih prijatelja i partnera”.
Današnji summit EU – Zapadni Balkan, održan 20 godina nakon prvog zagrebačkog summita kad je Hrvatska dobila jasan i konkretan znak da se kreće prema EU, prvenstveno je jaka politička poruka i Zapadnom Balkanu i EU da se zamrli proces približavanja ponovno stavi na dnevni red i državama te regije pruži europsku proceduru, uz sva ograničenja iz samog EU i država regija, izvješćuje VEČERNJI LIST HR.
Summit je hrvatska ostavština, kako se nazivaju takvi događaji za trajanje predsjedanja Vijećem EU, no u situaciji pandemije moralo se odustati od velikog skupa koji bi okupio oko 1700 ljudi u hrvatskoj metropoli, sve ključne ljude EU i 27 europskih država te šest zemalja zapadnog Balkana (Srbija, Crna Gora, BiH, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Albanija), uz popratni program, pa je današnji videosummit – sa svim prerogativima klasičnog summita – najviše što se u organizacijskom obliku moglo napraviti. No s druge strane, u sadržajnom smislu, uspjeh je što je tema zapadnog Balkana i europske perspektive progurana na dnevni red europskih čelnika, čak i uz sve kompromise i ograničenja i pomalo razvodnjenu poruku na koje se moralo pristati kako bi se postigao kompromis među članicama i donijela zajednička deklaracija.
Proširenje prljava riječ
Proširenje u EU postala je prljava riječ – prije se eufemistički govorilo o zamoru, pa je u tom kontekstu ulazak Hrvatske u Uniju uspjeh koji se rijetko valorizira u tom kontekstu. Ne samo da apetita za širenje EU zadnjih godina nema, da se EU treba konsolidirati, da su druge teme uzele primat, već su otvorene političke blokade i pritisci zamrznuli taj proces koji nije isto promatrati iz hrvatske ili pak francuske ili nizozemske perspektive. Hrvatskoj je proširenje na zapadni Balkan strateški važan proces, i zbog pitanja sigurnosti jer prazninu nastalu u sadašnjem limbu igrači trećih zemalja vrlo spremno popunjavaju, i zbog užih interesa, kao što je zaštita prava hrvatske manjine ili Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH.
U takvoj konstelaciji, sama činjenica da je Hrvatska uspjela pokrenuti pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom te da je danas, unatoč pandemiji, održan videosummit o zapadnom Balkanu, više kao signal i obveza drugim državama, pri mjerice Sloveniji, koja preuzima predsjedanje u drugoj polovici sljedeće godine, da nastave s pritiscima, da se summiti događaju redovno da se i ta trusna regija konsolidira.
– Trebalo bi češće održavati sastanke kako bi Europska unija bila osvještenija – istaknuo je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman. Kakvo je stanje u EU kad se spominje proširenje? Iz raznih diplomatskih i visokih izvora može se čuti kako je, primjerice, bivši predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, neugodno iznenađen, izjavio kako nikada u svojoj karijeri – a čovjek broji 67 godina i 40-ak godina političke karijere – nije doživio ništa slično onome kad je francuski predsjednik Emmanuel Macron lani blokirao početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, da bi kasnije, s promijenjenom metodologijom, što je bilo i nepotrebno jer je i stara pružala dovoljno kočnica i osigurača da država kandidatkinja ispunjava mjerila.
S nizozemskim premijerom Markom Rutteom ta se tema, kažu nam, ne može niti spomenuti, što zbog političke situacije i koalicijske vlade, što zbog generalnog zazora od tog dijela Europe, a slično je i u Danskoj. Sam tekst deklaracije oko koje su se usuglasile države članice i koji je ponuđen državama zapadnog Balkana da ga prihvate usuglašavao se danas do samog početka summita.
To nije ništa čudno, no promjene koje su unošene jasno pokazuju stav pojedinih država. Prvo što upada u oči je korištenje pojma zapadni Balkan, bez pojedinačnog navođenja država. Video Player is loading. Ustupak je to koji je, doznaje se, najžešće tražila Španjolska koja, prije svega zbog svoje unutarnje situacije, odnosno Katalonije, nije priznala Kosovo. Uz nju, Kosovo ne priznaju ni Grčka, Cipar, Rumunjska, Grčka i Slovačka.
U tekstu se ne spominje riječ “proširenje”, ni “integracije”, ni “zemlje kandidati”. Koliko je ta tema osjetljiva, govori i podatak da je zadnji summit o zapadnom Balkanu, onaj u Bugarskoj prije dvije godine, govorio vrlo tehnički o “povezivosti”. – Osobno bih bio sretniji da smo u izjavi snažniji i jasniji, svi mi, ali ja sam realan, izradili smo vrlo solidan dokument s obzirom na okolnosti. Činjenica da se sastanak održava je već snažan politički signal – kazao je danas premijer Andrej Plenković u razgovoru za politico.com.
Uvjet reforme
No ono što stoji u nacrtu deklaracije strukturirano je u tri teme, u koje je neminovno ušla i pandemija koronavirusa. Kritike iz nekih zemalja iz te regije govorile su da ih je EU ostavila na cjedilu, stoga je ovo politička poruka – i novac – koja bi trebala umanjiti to nezadovoljstvo. EU je spreman aktivno podržati napore zapadnog Balkana na suzbijanju pandemije koronavirusa i rješavanju njezinih posljedica na društvo i gospodarstvo, a u brojkama to znači sljedeće: Europske komisija je već prošli tjedan najavila financijsku potporu u vrijednosti većoj od 3,3 milijarde eura koju će EU i Europska investicijska banka dodijeliti u korist građana zapadnog Balkana.
Politički, EU ne nudi pridruživanje, ali i dalje očekuje od država iz regije zapadnog Balkana rad na reformama. Uz zadršku oko otvaranja vrata Unije, otegotna okolnost je i ta što su države na raznim etapama približavanja: pregovore o pristupanju Uniji vode Srbija i Crna Gora, dok je najdalje Kosovo čiji građani još trebaju imati vize za ulazak u EU. U nacrtu deklaracije EU potvrđuje “nedvosmislenu potporu europskoj perspektivi zapadnog Balkana” dok su “zapadnobalkanski partneri ponovili svoju privrženost europskoj perspektivi kao svom čvrstom strateškom odabiru”.
EU je odlučna u intenziviranju angažmana za podršku političkoj, ekonomskoj i socijalnoj transformaciji regije, ali uz jedan uvjet – podržavanje europskih vrijednosti i načela te reforme. Mediji u zemljama okruženja nisu dali preveliki značaj summmitu. Srbijanski mediji objavili su mahom vijesti o tome kako je predsjednik Aleksandar Vučić videolinkom prisustvovao konferenciji lidera EU i zapadnog Balkana iz redova Europske pučke stranke koji je danas održan tijekom jutra, te kako će kasnije navečer sudjelovati na videosummitu u organizaciji predsjedavajuće EU Hrvatske. Dnevni avaz (BiH) pak donosi opširniju analizu napominjući kako je summit, zbog pandemije koronavirusa prebačen u elektroničko izdanje, i to u vrijeme dok se EU pokušava obraniti od optužbi za prvobitno spor odgovor u podršci Balkanu u zdravstvenoj krizi.
Napominju kako, unatoč svemu, EU ostaje dominantan igrač u cijeloj regiji. Prema pisanju albanskih medija, ovaj summit mogao bi biti i prekretnica u pristupu EU zemljama zapadnog Balkana jer se očekuje da će se uspostaviti redovni sastanci na godišnjoj razini između Bruxellesa i zemalja kandidata za članstvo u EU, izvješćuje Večernji list HR.
Plenković za Politico: Bio bih sretniji da smo u izjavi snažniji i jasniji, svi mi
U intervjuu za Politico, utjecajni portal specijaliziran za politike Europske unije, hrvatski premijer Andrej Plenković istaknuo je da je RH vratila proširenje na dnevni red Unije: Iako se u nacrtu Zagrebačke deklaracije ne spominje članstvo, izričito se navodi da „EU još jednom potvrđuje nedvosmislenu potporu europskoj perspektivi zapadnog Balkana”.
Samit EU-zapadni Balkan trebao se fizički održati u Zagrebu kao središnji događaj hrvatskog predsjedanja EU-om, ali se zbog pandemije koronavirusa organizirao u obliku videokonferencije.
Dio analitičara – navodi Politico – izrazio je razočaranje zbog toga što u završnoj izjavi sa samita, Zagrebačkoj deklaraciji, neće biti izrijekom spomenuto proširenje EU-a, budući da su se nadali jasnoj poruci da EU želi jednog dana primiti u članstvo sve zemlje jugoistočne Europe.
Samo održavanje samita već je snažan politički signal
– Osobno bih bio sretniji da smo u izjavi snažniji i jasniji, svi mi. Ali, ja sam realan, izradili smo vrlo solidan dokument s obzirom na okolnosti. Činjenica da se sastanak uopće održava već je snažan politički signal – rekao je Plenković u telefonskom intervjuu.
Dužnosnici EU-a – nastavio je predsjednik Vlade RH i HDZ-a – i sami napominju da to ne znači da proširenje više nije na stolu:
– Uostalom, u ožujku je dano zeleno svjetlo Sjevernoj Makedoniji i Albaniji za pokretanje pregovora o pristupanju. Ta će odluka biti politička ostavština hrvatskog predsjedanja EU-om.
Proširenje smo vratili na dnevni red
Dvije druge zemlje koje sudjeluju na samitu, Srbija i Crna Gora, pregovaraju godinama, ali još nisu blizu članstva – također navodi Politico i dodaje da se smatra da su BiH i Kosovo daleko od toga da budu pozvane na otvaranje pristupnih pregovora. Sporo napredovanje prema članstvu tih država potaknulo je neke da zaključe da mnoge članice EU-a ne žele daljnje proširenje, iako to ne govore otvoreno.
– Iako se u nacrtu Zagrebačke deklaracije ne spominje članstvo, izričito se navodi da „EU još jednom potvrđuje nedvosmislenu potporu europskoj perspektivi zapadnog Balkana”. Hrvatsko predsjedanje vratilo je pitanje proširenja na dnevni red Europske unije – ocijenio je Andrej Plenković za Politico.
U nastavku donosimo tekst Zagrebačke deklaracije u cijelosti:
Mi, lideri Europske unije (EU) i njenih država članica, uz konsultacije s liderima Zapadnog Balkana i u prisustvu regionalnih i međunarodnih interesnih strana, danas ponovo ističemo snažnu solidarnost s našim partnerima u kontekstu krize uzrokovane koronavirusom. U ovo doba bez presedana, zaključili smo sljedeće:
1. Podsjećajući na summite 2000. u Zagrebu, 2003. u Solunu i 2018. u Sofiji, EU ponovo potvrđuje svoju neospornu podršku europskoj perspektivi Zapadnog Balkana. Partneri sa Zapadnog Balkana ponovo su istaknuli svoju posvećenost europskoj perspektivi kao svom čvrstom strateškom izboru. Kredibilitet te posvećenosti ovisi i od jasne komunikacije s javnošću i provedbe potrebnih reformi.
2. Zbog razmjera krize izazvane koronavirusom potrebni su naše jedinstvo i solidarnost. EU stoji uz svoje partnere sa Zapadnog Balkana te ostaje posvećena aktivnoj podršci napora koje oni ulažu u borbu protiv izbijanja koronavirusa i posljedica koje će to imati na društva i ekonomije.
3. EU i Zapadni Balkan zajedno se bore protiv koronavirusa i njegovih učinaka. EU je vrlo brzo mobilizirala paket od više od 3,3 milijarde eura u korist Zapadnog Balkana, kako je navedeno u Komunikaciji Komisije od 29. travnja o podršci Zapadnom Balkanu u borbi protiv bolesti COVID-19 i oporavku nakon pandemije. Paket uključuje neposrednu podršku za sektor zdravstva, posebno putem dostave osnovnih potrepština za spašavanje života, i značajnu podršku za potrebe socijalnog i ekonomskog oporavka naših partnera, kao i paket od 750 milijuna eura makrofinancijske pomoći i paket pomoći od 1,7 milijardi eura od Europske investicijske banke.
4. Trenutna pandemija pokazatelj je da EU i Zapadni Balkan zajedničke izazove rješavaju zajedno. Ta suradnja uključuje zajedničku nabavku i neograničen trgovinski tok zaštitne osobne opreme, osiguravanje brzog protoka osnovne robe putem zelenih traka koje povezuju EU i Zapadni Balkan, opskrba od strane EU materijalom za kontrolu ispravnosti testova na koronavirus na Zapadnom Balkanu kao i blisku suradnju s relevantnim zdravstvenim tijelima.
5. Činjenica da ta podrška i suradnja nadilaze sve što je bilo koji drugi partner pružio regiji zaslužuje javno priznanje. EU prepoznaje i dragocjenu podršku koju je za vrijeme pandemije Zapadni Balkan pružio neposrednom susjedstvu i EU. U tome se odražavaju solidarnost i međusobna podrška na kojima se temelji EU. Ta suradnja i koordinacija trebale bi se nastaviti u budućnosti, između ostalog tijekom faze izlaska i oporavka.
6. Mirna, snažna, stabilna i ujedinjena Europa, koja se temelji na našim povijesnim, kulturnim i zemljopisnim vezama te našim međusobnim političkim, sigurnosnim i ekonomskim interesima zajednički je cilj EU i partnera sa Zapadnog Balkana. EU je odlučna dodatno pojačati svoj angažman na svim razinama da bi podržala političku, ekonomsku i društvenu transformaciju regije te pozdravlja opredjeljenje partnera sa Zapadnog Balkana da poštuju europske vrijednosti i načela te da na temeljit i odlučan način provode potrebne reforme. Povećanje pomoći EU ovisit će o konkretnom napretku u oblasti vladavine prava i socio-ekonomskim reformama, kao i o poštovanju vrijednosti, pravila i standarda EU od strane partnera sa Zapadnog Balkana.
7. EU pozdravlja snažnu posvećenost partnera sa Zapadnog Balkana davanju prvenstva demokraciji i vladavini prava, posebno borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, dobrom upravljanju, kao i poštovanju ljudskih prava, rodne ravnopravnosti i prava pripadnika manjina. Lideri Zapadnog Balkana trebali bi osigurati da se strogo poštuju temeljne vrijednosti, demokratska načela i vladavina prava, između ostalog i za vrijeme provođenja posebnih i izvanrednih mjera za suzbijanje pandemije koronavirusa. Društvena transformacija i učinkovita provedba reformi počivaju na tim temeljima. Civilno društvo, neovisni i pluralistički mediji, kao i sloboda izražavanja i zaštita novinara, imaju ključnu ulogu u procesu demokratizacije.
8. Pojačat ćemo suradnju u suzbijanju dezinformacija i drugih hibridnih aktivnosti, posebno aktivnosti od strane aktera iz trećih zemalja koji žele ugroziti europsku perspektivu regije. Bliža suradnja potrebna je za jačanje otpornosti i kibernetičku sigurnost. Strateška komunikacija je u tom smislu od suštinske važnosti.
9. EU u potpunosti podržava opredjeljenje partnera sa Zapadnog Balkana za inkluzivnu regionalnu suradnju i jačanje dobrosusjedskih odnosa, između ostalog i s državama članicama EU. U tom smislu i dalje je važna provedba bilateralnih sporazuma u dobroj vjeri i s konkretnim rezultatima, između ostalog Prespanskog sporazuma s Grčkom i Sporazuma o dobrosusjedskim odnosima s Bugarskom. Dodatne i odlučne napore potrebno je uložiti i u pomirenje i regionalnu stabilnost, kao i u pronalaženje i primjenjivanje konačnih, inkluzivnih i obvezujućih rješenja za bilateralne sporove partnera i pitanja ukorijenjena u nasljeđu iz prošlosti, u skladu s međunarodnim pravom i utvrđenim načelima, uključujući Ugovor o pitanjima sukcesije. Pozdravljamo nedavno imenovanje Posebnog predstavnika EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana.
10. Bliska suradnja Zapadnog Balkana u sklopu postojećih regionalnih struktura pokazala je svoju vrijednost u suočavanju s krizom izazvanom bolešću COVID-19. EU će i dalje podržavati takvu inkluzivnu regionalnu suradnju i potiče lidere Zapadnog Balkana da u potpunosti iskoriste potencijal regionalne suradnje kako bi se olakšao ekonomski oporavak nakon krize. Za to je potrebno da se cijela regija snažno posveti daljnjem produbljavanju regionalne ekonomske integracije na temelju pravila i standarda EU, čime se regija i njegova poduzeća približavaju unutrašnjem tržištu EU-a. Razvojem te dimenzije, između ostalog putem regionalnog ekonomskog područja (REA), može se pomoći regiji kako bi postala atraktivnija za investicije.
11. Nakon što prestanemo primjenjivati hitne mjere za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 uslijedit će nova faza bliske suradnje kako bi se prevladale značajne socijalno-ekonomske posljedice krize. Europska komisija se na temelju Komunikacije od 29. travnja poziva da predstavi robustan ekonomski i investicijski plan za regiju s ciljem poticanja ekonomija i unaprijeđenja njihove konkurentnosti, kako bi se bolje povezale unutar regije i s EU. Investicije su od iznimne važnosti za poticanje dugoročnog oporavka regije i podupiranje reformi koje su potrebne za daljnje napredovanje na europskom putu i uklanjanje razlika kroz brže ostvarivanje koristi za regiju. Zapadni Balkan trebao bi se transformirati u funkcionalne tržišne ekonomije koje se u potpunosti mogu povezati s jedinstvenim tržištem EU, stvarati radna mjesta i poduzetničke prilike, poboljšati poslovno i investicijsko ozračje te promovirati vladavinu prava. U tom pothvatu važnu ulogu trebalo bi dati pridruživanju regije ambicijama EU koje se odnose na klimu, u skladu s Pariškim sporazumom, promoviranju zelene agende za Zapadni Balkan, kao i unaprjeđenju digitalne ekonomije i jačanju povezivosti u svim njenim dimenzijama: prometnoj, energetskoj, digitalnoj i međuljudskoj, uključujući turizam i kulturu. Fokus bi trebalo staviti i na socijalni razvoj, a posebno na mjere u oblastima zdravstva, obrazovanja, socijalne politike i stvaranja dodatnih prilika za mlade.
12. EU i Zapadni Balkan dijele određeni broj sigurnosnih izazova za koje je potrebno koordinirano pojedinačno i kolektivno djelovanje. Slažemo se da na odlučniji i sustavniji način unaprijedimo našu suradnju u pogledu temeljnih sigurnosnih pitanja, između ostalog i na operativnoj razini. Partneri se obvezuju da će te napore nadopuniti razvojem inkluzivnih instrumenata za suradnju unutar Zapadnog Balkana te će, prema potrebi, koristiti instrumente i okvire EU.
13. Sprječavanje i borba protiv terorizma i ekstremizma, uključujući finansiranje, radikalizaciju i povratak stranih terorističkih boraca, zahtijevaju posebnu pažnju.
14. Partneri sa Zapadnog Balkana prepoznaju da su rezultati u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala od suštinske važnosti za političku i socijalno-ekonomsku transformaciju regije, kao i za regionalnu stabilnost i sigurnost, što je u najboljem interesu njihovih naroda. U tim su oblastima potrebni veći napori i konkretna postignuća, koja se nadovezuju na značajne rezultate postignute zahvaljujući aktivnostima financiranim u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA).
15. Partneri sa Zapadnog Balkana, u suradnji s EU te u međusobnoj suradnji, i dalje će poduzimati odlučne mjere protiv trgovine ljudima, uzgoja droge, pranja novca i krijumčarenja ljudi i droge. Borba protiv nezakonite trgovine oružjem odličan je primjer kako možemo povećati našu sigurnost ako zajedno radimo na postizanju zajedničkog cilja.
16. Naša suradnja u suočavanju s migracijskim izazovima, uključujući suzbijanje krijumčarenja migranata, pokazala se učinkovitom te će se dodatno razvijati i profitirati od novih instrumenata kao što je suradnja s Frontexom, Europskim potpornim uredom za azil i Europolom. Preostale sporazume o statusu s Frontexom trebalo bi zaključiti bez odgađanja. EU će i dalje pružati podršku za poboljšanje kapaciteta za prihvat na Zapadnom Balkanu.
17. Prioritet bi trebalo dati energetskoj sigurnosti, uključujući diverzifikaciju izvora i pravaca.
18. EU pozdravlja doprinos partnera sa Zapadnog Balkana misijama i operacijama EU. EU očekuje dodatno produbljavanje saradnje u oblasti zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) i ponovno poziva sve partnere da ostvare napredak u smjeru potpunog usklađivanja sa stajalištima vanjske politike EU, posebno u svezi s pitanjima u kojima se radi o važnim zajedničkim interesima, te da djeluju u skladu s time.
19. Kako bi se i dalje promovirali naši zajednički interesi, lideri EU izražavaju spremnost da oživljavaju politički dijalog između EU i Zapadnog Balkana, između ostalog redovno i na visokoj razini.
20. Pozdravljamo to što su naši partneri sa Zapadnog Balkana suglasni s navedenim točkama.
/Republikainfo.com/