Sud Bosne i Hercegovine zatražio je od Republike Turske izručenje Sakiba Mahmuljina, nakon što se nije javio na izdržavanje osmogodišnje kazne zatvora zbog ratnih zločina počinjenih 1995. godine u Vozući i Zavidovićima, doznaje Detektor.ba.
Državni sud je 28. studenoga 2022. izdao naredbu za raspisivanje međunarodne tjeralice. Prethodno mu je poslan poziv o preuzimanju akta u kojem je navedeno da se 6. prosinca 2022. javi na izdržavanje kazne zatvora.
Skoro četiri mjeseca nakon izdane naredbe za raspisivanje međunarodne tjeralice, iz Suda BiH za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je rečeno da se Mahmuljin nije javio na izdržavanje kazne zatvora, te je poslana zamolnica Republici Turskoj.
“Osuđeni Sakib Mahmuljin se nije javio na izdržavanje kazne zatvora. Nakon raspisivanja međunarodne tjeralice, Sud BiH je poslao zamolnicu Republici Turskoj za izručenje osuđenog Sakiba Mahmuljina. Sudu BiH nije dostavljena medicinska dokumentacija osuđenog”, stoji u odgovoru Suda BiH.
Krajem travnja 2022. godine Prizivni odjel Suda BiH osudio je nekadašnjeg zapovjednika Trećeg korpusa Armije Bosne i Hercegovine Sakiba Mahmuljina na jedinstvenu kaznu zatvora od osam godina za zločine počinjene 1995. u Vozući i Zavidovićima, piše Detektor.
Mahmuljin je osuđen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na jednu godinu, za ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika na godinu i šest mjeseci, te za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na šest godina i šest mjeseci zatvora i izrečena mu je jedinstvena kazna od osam godina zatvora.
Ova presuda je izrečena nakon obnovljenog suđenja, kada je uvažena žalba Obrane na prvostupanjsku presudu kojom je Mahmuljin osuđen na deset godina zatvora jer nije spriječio i kaznio zločine koje su počinili pripadnici Odreda “El-Mudžahidin”, jedinice iz sastava Trećeg korpusa, kojima je bio izravno nadređen.
Detektor je ranije pisao da je slučaj sa Mahmuljinom još jedan od primjera lošeg i neuvezanog sustava.
Tada je Goran Timotija, predsjednik Organizacije obitelji zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Trnovo, naveo kako bijeg Mahmuljina pokazuje nespremnost i neuvezanost bh. pravosuđa s ostalim zemljama u provođenju krivaca.
“Potpuno je neshvatljivo da je pravosuđe BiH očekivalo da se Mahmuljin ‘javi na izdržavanje kazne’. Umjesto da ga preduhitre u njegovom bijegu i privedu na vrijeme na izdržavanje kazne, oni su očekivali da će se dotični javiti na izdržavanje, kao da ga čeka ljetovanje, a ne zatvor“, kazao je Timotija.
Nedavno je Sud Bosne i Hercegovine raspisao tjeralicu za Duškom Suvarom, osuđenim na šest godina zatvora zbog zločina protiv civilnog stanovništva, odnosno silovanja i nečovječnog postupanja na području Glamoča 1992. godine, nakon što se nije pojavio na izdržavanju kazne. Prema posljednjim informacijama njegovog odvjetnika, Suvara se, u vrijeme kada se trebao javiti na izdržavanje kazne, nalazio u Turskoj.
Iz Suda BiH su, pored Suvare, prema ranijim informacijama, tjeralice su raspisane za još nekoliko pravomoćno osuđenih jer se nisu javili ili nisu pronađeni na adresi prije upućivanja na izdržavanje kazne.
Među njima su Novak Đukić – osuđen za zločin na tuzlanskoj Kapiji, Boško Lukić –osuđen za zločine u Ključu, Miroslav Duka – osuđen zbog zločina u Bileći, Mićo Jurišić – osuđen za zločine na području Prijedora, Momir Savić – osuđen za zločine u Višegradu, kao i Mirko Todorović – osuđen za zločine u Bratuncu.
Uz njih, tjeralice su raspisane za Ilijom Jurićem i Jozom Đojićem, koji su u odvojenim predmetima osuđeni zbog zločina u Odžaku, Draganom Marjanovićem osuđenim za zločine u Tesliću, te Dragomirom Kezunovićem kojem je Prizivni sud u Beogradu smanjio kaznu Suda BiH sa 14 na pet godina zatvora, te Simo Stuparom, osuđenim za zločine u Vlasenici. Pred bh. pravosuđem su aktivne 172 tjeralice protiv nedostupnih za ratne zločine, piše Detektor.ba.