Posjeta Vladimira Zelenskog Srbiji bila je udarna tema u političkim emisijama na ruskoj državnoj televiziji 10. kolovoza, s gostima u studiju bliskim Kremlju koji su bili podijeljenih mišljenja – je li ona znak da se Beograd udaljava od ruske sfere utjecaja, analizira izvješćivanje ruskih medija BBC na srpskom jeziku.
Ukrajinski predsjednik je 7. i 8. kolovoza prvi put posjetio glavni grad Srbije od izbijanja ruskog rata protiv Ukrajine. Do posjete je došlo usprkos široko rasprostranjenom proruskom sentimentu u srpskom društvu, kao i upornom odbijanju Beograda da podrži zapadne sankcije Moskvi.
Prema Olesiyi Losevoj, jednoj od voditeljica udarne emisije ‘Vremya Pokazhet’ (‘Vrijeme će pokazati’) na prvom kanalu, srpski predsjednik Aleksandar Vučić dočekao je ukrajinskog lidera „uz sve počasti“, poput „crvenog tepiha, vojnog orkestra i počasne straže“.
Usprkos pompi i ceremoniji, ishod razgovora bio je beznačajan, tvrde ruske emisije, nazvavši jedinim opipljivim postignutim sporazumom memorandum o „životinjskom zdravlju i dostupnosti hrane“.
„Razmotali su crveni tepih, ali je na kraju sporazum na farmerskoj razini bio sve što je moglo biti postignuto“, našalio se njen kolega, voditelj Ruslan Ostashko.
U rijetkom otklonu od obično homogenih komentara na državnoj televiziji, komentatori se nisu složili oko simboličnog značaja posjete Zelenskog Beogradu.
Neki su sugerirali kako je posjeta “razotkrila Vučićevu pravu prirodu kao izdajnika koji je iznevjerio vlastito prorusko glasačko tijelo”, dok su drugi tvrdili da je srpski lider jednostavno bio „realist“, reagirajući na pritisak EU, od koje umnogome ovisi srpsko gospodarstvo.
„Mi, naravno, možemo tražiti da srpski predsjednik bude potpuno proruski orijentiran, baš kao što je to značajan postotak srpskog stanovništva“, rekao je gost u studiju Gevorg Mirzayan, poznati ruski politolog, novinar i docent na Financijskom fakultetu pri Vladi Ruske Federacije.
„Ali Vučić živi u stvarnom svijetu. A realnost je da je Srbija okružena državama članicama EU i NATO. EU je najveće tržište Srbije, a budućnost Kosova ovisi u značajnoj mjeri od spremnosti EU”, rekao je.
Spiridon Kilinkarov, još jedan komentator, bio je suglasan te je podsjetio kako se ova balkanska država ubrzano približava setu ključnih izbora.
„Vučić se povlači s mjesta predsjednika kako bi sudjelovao na parlamentarnim izborima… Mi, naravno, možemo nagađati zašto se Vučić sastao sa Zelenskim, ali što ako, poslije Vučića, na vlast dođe netko drugi tko je jednako ‘lud’ kao Zelenski? Što ćemo tad? Trebamo raditi s realnošću koju imamo”, rekao je.
Ruski komentatori spominjali su navodnu srpsku pošiljku oružja Ukrajini.
Vojni stručnjak Andrej Klincevič s tim se nije se složio te je počeo govoriti o sve jačem antiruskom sentimentu u Srbiji, za koji je rekao kako “šalje oružje Kijevu”.
„Srbija je poslala Ukrajini skoro milijun metaka, minobacačkih granata i raketa, među kojima i one za oružani sustav ‘Vampir’, koji ima domet od 50 kilometara i korišten je za napad na ruski grad Belgorod. Da, ono možda prolazi kroz druge zemlje, ali to oružje je napravljeno u Srbiji“, zaključio je on, pozvavši kolege komentatore na “prihvaćanje surovih činjenica“.
Iako je Beograd negirao da izravno šalje oružje Ukrajini, zapadna obavještajna izvješća nagovješćuju kako je srpsko oružje ušlo u zemlju preko trećih zemlja.
Usprkos neslaganju prema Vučićevoj administraciji, poruka ruskim gledateljima bila je jasna: srpski narod ostaje izričito proruski orijentiran.
Emisija ‘Vremya Pokazhet’ prikazala je poduži prilog o proruskom skupu u Beogradu tijekom posjete Zelenskog. Razgovor snimljen s prisutnima imao je veliki broj izjava podrške Kremlju.
„Okupili smo se ovdje danas kako bi pokazali da srpska vlada i srpski narod nisu jedno te isto“, izjavio je jedan prosvjednik, stojeći u moru ruskih i srpskih zastava.
„Ostajemo posvećeni očuvanju naših odnosa s Rusijom, a jedini predsjednik kojeg priznajemo je predsjednik Putin“, rekao je drugi prosvjednik.
„Većina Srba suosjeća s Rusijom, a Ukrajina gubi rat“, kazao je treći.
U emisiji je potom prikazan prilog s nogometne utakmice beogradske Crvene zvezde, gdje su navijači navodno skandirali: „Srbi i Rusi braća zauvijek“ te držali transparent s natpisom: „Dok gostite nacistu u Beogradu, Srbi krvare na raspetom Kosovu”.
Političke emisije su bile posvećene i onome što su opisale kao još jedan „skandalozan“ trenutak tijekom posete Zelenskog: pitanje koje je postavio njemački novinar Mihael Martens.
On je tijekom konferencije za medije dvojice lidera pitao: „Što Europljani još mogu uraditi kako bi pomogli Ukrajini da ubije više ruskih vojnika?“
Ruski komentatori su reagirali zgražavanjem.
„Zamislite kad bismo mi ovde u ovom studiju otvoreno govorili o tome kako ubiti više njemačkih vojnika“, rekla je Loseva, voditeljica ‘Vremya Pokazhet’.
„Došlo bi do pometnje u čitavom svijetu”, rekao je njen kolega Ostashko, nakon čega je kritizirao Vučića jer nije prekinuo novinara.
Olga Skabeyeva, voditeljica emisije ’60 minuta’, još jedne popularne političke emisije na kanalu Rosija 1, rekla je da komentari novinara održavaju kako „Europa doživljava pomoć Zelenskom“ u širem smislu, uz tvrdnje da je Martensov djed služio kao nacistički oficir.
Njene izjave su se nadovezivale na one Marije Zaharove, glasnogovornice ruskog Ministarstva vanjskih poslova, koja je oštro kritizirala Zapad zato što nije osudio komentare novinara u objavi na Telegramu od 9. kolovoza.
„Tišina. Potpuni muk. Zato što je za navodno ‘civilizirani’ svijet, ovaj unuk jednog naciste, izgovorio ono što svi oni misle“, napisala je ona.
„Neka dođe ovdje u Rusiju, taj njemački fašistički ološ… moji djedovi su se borili protiv takvih kao što je on 40-tih“, zaključila je prijeteći voditeljica Loseva, prenosi BBC raspravu u emisiji ‘Vremya Pokazhet’.
Također, BBC na srpskom jeziku prethodno je donio i analizu pogleda zapadnih medija i analitičara na posjet Zelenskog srpskom predsjedniku.
Svatko vidi ono što želi – od ‘šamara’ Rusiji i okretanja ka Zapadu, preko uobičajene bilateralne posjete, do nastavka vanjske politike sjedenja na više stolica.
Ovako bi se najkraće mogla opisati prva posjeta Beogradu Vladimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, nakon je došao na predsjedničku dužnost i od početka ruske invazije.
Srbija je na Zapadu često smatrana proruskom zemljom i nalazila se na meti kritika zbog neuvođenja sankcija Moskvi, ali je Beograd podržavao teritorijalni integritet Ukrajine i pomagao Kijevu, preko posrednika izvozeći streljivo.
Ali zemlja u kojoj se najmanje 60 posto stanovništva protivi uvođenju bilo kakvih sankcija Rusiji, baš zbog prodaje streljiva našla se i na meti Kremlja.
„Ovom posjetom Srbija pokazuje kako je sposobna pozicionirati se kao jedna od rijetkih zemalja koje mogu istovremeno surađivati s Washingtonom, Bruxellesom, Moskvom, Pekingom i Kijevom”, kaže J.C. Lencener, suradnik Njemačkog marshallovog fonda iz Washingtona, za BBC na srpskom.
Tijekom boravka Zelenskog u Beogradu, obojica predsjednika su jedan o drugom govorili s puno poštovanja, ali na distanci – što je različita slika u odnosu na posjete ukrajinskog predsjednika većini zapadnih glavnih gradova.
„Za Kijev je ovo simbolična diplomatska pobjeda, jer Srbija je bila jedna od rijetkih europskih zemalja s prijateljskim stavom prema Moskvi, a koju Zelenski do sada nije posjetio.
„Beograd je dobio način da uz minimalne troškove signalizira da se svrstava uz Zapad”, ocenjuje Liza Homel, pomoćnica direktora Centra za Europu Atlantskog vijeća iz Washingtona.
Ovu analizu BBC-a možete u cijelosti pročitati: OVDJE.
/Republika/