Stopa nezaposlenosti mladih je najviša u Europi, a samo u prošloj godini oko 68 tisuća građana BiH iselilo se iz države u potrazi za boljim životom.
Prosječna plaća u državi iznosi 834 KM dok najniža penzija, koju prima oko 200 hiljada penzionera, iznosi 326.17 KM. Sve te činjenice nisu spriječile zastupnike i izaslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH da primaju plaće u iznosu od osam prosječnih plaća bh. radnika što ih stavlja na listu najplaćenijih parlamentaraca u Europi.
Poređenja radi, plaće parlamentaraca u zemljama članicama Europske unije iznose u prosjeku dvije ili tri prosječne plaće radnika u državi.
Plaće bh. parlamentaraca uglavnom su veće od 5.400 KM. Uz to zastupnici i delagati imaju i naknadu za topli obrok, prijevoz, odvojeni život, naknade za rad u izbornoj bazi i komisije te paušale koji znaju biti veći i od 700 KM.
Prema podacima koje smo dobili iz Vijeća ministara BiH najplaćeniji bh. parlamentarac u lipnju 2015. godine bio je Ognjen Tadić (SDS) koji je naplatio nevjerovatnih 7.294.02 KM.
Tadiću je uplaćeno 4.469, 58 KM neto plaće, 120 KM toplog obroka, 272.72 KM naknade za odvojeni život, 713.54 KM paušala, 1.500 KM naknade za rad u izbornoj bazi, te 218.18 KM za prijevoz.
Odmah iza Tadića nalazi se Bariša Čolak (HDZ BiH) koji je u istom mjesecu dobio 4.862,74 KM neto plaće, 120 KM toplog obroka, 925.50 KM naknada za komisije, 713.54 KM paušala, te 272.72 KM za odvojeni život. Čolak je samo u lipnju za svoj rad uzeo 6.921,50 KM.
Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Željko Komšić (DF) u lipnju je zaradio 5.163,24 KM. Komšiću je na račun uplaćeno 4.447,70 KM neto plaće, 102 KM toplog obroka, te 713.54 KM paušala.
Malo više zaradila je Borjana Krišto (HDZ BiH) čija je neto plaća u istom mjesecu iznosila 4.614,43 KM. Ona je također dobila 96 KM naknade za topli obrok, 218.16 KM za odvojeni život i 713.54 KM paušala. Krišto je u lipanj građane BiH koštala 5.642,13 KM.
Halidu Genjcu (SDA) u istom mjesecu je iz proračuna isplaćeno ukupno 5.508,06 KM. Genjac je dobio i 4.710,52 KM neto plaće, 84 KM toplog obroka, te 713.54 KM paušala.
Porazna je činjenica da jedan parlamentarac u prosjeku za mjesec dana naplati oko 15 minimalnih mirovina umirovljenika u BiH, dok radnik sa prosječnom plaćom mora raditi čak pola godine kako bi primio jednu plaću parlamentarca.
Blizu 64 posto domaćeg bruto proizvoda godišnje se troši na financiranje glomaznog javnog sektora koji se sastoji od jedne državne, dvije entiteske i deset županijskih vlada od kojih svaka ima svoje organe zakonodavne vlasti, odnosno parlamente i skupštine.
Kolike su plaće naših političara možete vidjeti OVDJE.
(Izvor: Klix.ba)
Političari u BiH: europske plaće – nikakvi rezultati
Dok ekonomsko-socijalni pokazatelji BiH stavljaju na samo začelje u regiji, plaće i primanja njenih političara i beneficije koje im omogućava zakon mjere se s plaćama njihovih kolega iz razvijenijih zemalja EU-a.
Bosna i Hercegovina (BiH) najsiromašnija je zemlja u regiji. Od njenih nešto više od 3,8 milijuna stanovnika, više od pola milijuna je nezaposleno, oko 700.000 njenih građana živi na granici siromaštva, prosječna plaća je oko 800 KM, a najniža mirovinu od 326 KM prima oko 200.000 ljudi. Ovo su sve podaci Svjetske banke, Agencije za statistiku BiH, Caritasa Biskupske konferencije u BiH i zavoda za mirovinsko osiguranje.
Dok plaće parlamentaraca u zemljama EU-a iznose dva ili najviše tri prosječna osobna dohotka, taj omjer u BiH ponekad iznosi čak i osam prosječnih plaća, što ih stavlja u rang najplaćenijih u Europi, a zanimanje ‘političar’ postalo je sinonim za najbolje plaćenu društvenu elitu koja i nakon što im istekne mandat, imaju pravo i na tzv. ‘bijeli hljeb/kruh’, plaću za sljedeću godinu dana.
Parlamentarac zaradi kao 19 umirovljenika
Prošle godine, iz proračuna institucija BiH za plaće i troškove uposlenih isplaćeno je oko 644 milijuna KM, što je 68% od ukupnog iznosa proračuna, dok su političke stranke iz proračuna na svim razinama, naplatile oko 24 milijuna maraka. Primjerice, primanja tročlanog Predsjedništva BiH dostižu skoro 7.000 KM, uz pripadajuće paušale i troškove za odvojeni život, a primanja bh. parlamentaraca kreću se od 4.000 do 6.500 KM, što je više od plaće premijera Slovenije.
Više od šest prosječnih plaća isplati se i predsjedavajućem Vijeća ministara, kao i ministrima, dok je primjerice, mjesečna plaća premijera Republike Hrvatske 18.000 kuna, što je oko 3,2 prosječne mjesečne plaće u toj zemlji. Izdašne plaće primaju i premijeri dva entiteta, F BiH i RS-a, koji mjesečno naplate oko 3.400 KM, odnosno, 3.900 KM, dok se plaće ministara i njihovih zamjenika tek nekoliko stotina maraka manje. Nevjerojatno zvuči činjenica da jedan parlamentarac mjesečno naplati iznos kao 12 ili čak 19 umirovljenika s najnižom mirovinom. Za plaću jednog zastupnika, ministra ili ostalog izabranog i imenovanog dužnosnika, radnik s prosječnom plaćom u BiH mora raditi pola godine.
‘Nema odgovornosti za naplaćeno, a neurađeno’
“Ovaj problem je odavno prisutan, pogotovo kada se govori o privilegijama koje se pribrajaju kao što su besplatno korištenje vozila, razni plaćeni angažmani u komisijama itd. Danas, kada se ljudi bore kako bi preživjeli, ovi iznosi jednostavno iritiraju mnoge obespravljene i nezaposlene koji jedva spajaju kraj s krajem”, kaže za DW Josip Milić, predsjednik Unije neovisnih sindikata BiH.
On posebno ističe da dobro plaćeni političari ne ispunjavaju svoje zadaće dok je, istodobno, stanje u zemlji sve gore. “Nisu pozivani na odgovornost za neurađeno, a naplaćeno. Po ovome, plaća jednog neodgovornog parlamentarca koji sebi može dopustiti nedolazak na sjednicu u ravnini je plaća četiri i pol profesora koji pošteno odrađuju svoj posao”, zaključuje Milić.
Parlamentarcima smanjiti plaće za 30 posto
Ipak, postojale su inicijative nekoliko političkih stranaka za izmjenom Zakona o visini plaća, no sve je ostalo na – inicijativi. Jedna od rijetkih stranaka koji podržavaju reduciranje je Stranka demokratske akcije. Šefik Džaferović, predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH iz ove stranke, za DW kaže da plaće u državnoj administraciji, a posebno u parlamentima, nisu primjerene teškoj socijalno-ekonomskoj situaciji te da se obvezno trebaju umanjiti.
“Oduvijek težimo usklađivanju plaća u ovom teškom ekonomsko-socijalnom periodu, ali nažalost naše inicijative često nisu nailazile na odobravanje. Ono što se svakako treba uraditi je smanjiti plaće u državnom parlamentu za 30 posto, računajući plaće i paušal”, kaže ovaj parlamentarac.
Unatoč velikom nerazmjeru iznosa prosječne plaće i plaće dužnosnika, on je skeptičan. “Iskustva nam pokazuju da realizacije takvih ideja idu vrlo teško zbog različitih interesa, ali ćemo na tome ustrajati”, zaključuje Džaferović.
‘Nisu zaslužili ništa’
Odgovor na pitanje jesu li visoki iznosi opravdani i adekvatni urađenom u cilju boljeg života građana u BiH, kako izgled, lako je pronaći. “Osnovna potrošačka košarica u BiH iznosi 1.700 KM i da bi se ona zadovoljila nisu dovoljne dvije prosječne plaće u BiH, dok je u zemljama regije za košaricu dovoljna jedna prosječna plaća.
Katastrofalna je činjenica da su toliko velike plaće naših političara, a da se istodobno ne povećava standard naših građana. Za tolike iznose uopće nema nikakvog opravdanja”, komentira za DW Marin Bago, predsjednik Udruge Futura za unaprjeđenje života.
On kaže da je posljedica ‘rada’ dobro plaćenih političara iznimno nizak standard građana u BiH.
“Naši političari”, kaže on, “ne zaslužuju imati više od dvije prosječne plaće. Ali, i to je previše s obzirom na rezultate njihovog rada. Na kraju krajeva, kazao bih da je bilo kakva njihova plaća u startu neopravdana”.
Opravdano ili ne, bh. političarima na račune će se i dalje isplaćivati visoki iznosi, bez obzira na činjenicu da je samo prošle godine, u potrazi za boljim životom, iselilo 68.000 građana BiH.
(Izvor: DW)