Iako je u izvješću Europske komisije o napretku Bosne i Hercegovine (BiH) za 2015. godinu naglašeno da se BiH “vratila na reformski put”, dug je popis negativnih ocjena, odnosno onoga što vlasti u ovoj zemlji nisu učinile u reformskom procesu proteklih godinu dana. U izvješću se, između ostalog, zaključuje da treba poboljšati rad parlamenata (Distrikta Brčko, Federacije BiH i Republike Srpske) i uspostaviti učinkovit sustav koordinacije između svih razina vlasti. Navodi se da „institucionalna arhitektura“ uspostavljena Ustavom BiH ostaje „nedjelotvorna“ i podložna različitim tumačenjima. Europska komisija podsjeća da vlasti u BiH još nisu uskladile Ustav sa Europskom konvencijom o ljudskim pravima i presudom Europskog suda u predmetu ‘Sejdić i Finci protiv BiH’.
Napominje se da je korupcija i dalje rasprostranjena i da su pravni okvir za borbu protiv korupcije i predviđene zakonske kazne ‘neadekvatni’. Za provođenje državne Strategije u borbi protiv korupcije nužna su sredstva iz proračuna.
U izvješću se navodi da je BiH potpisnica Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije, ali da u ovoj zemlji gotovo da nema sankcioniranja nezakonitog bogaćenja.
Izmjene i dopune državnog zakona o sukobu interesa još uvijek nisu u skladu s međunarodnim standardima. U 2014. godini bilo je ukupno 158 istraga na državnoj razini u svezi s financijskim malverzacijama i korupcijom. Okončana su 103 slučaja, ali tijekom izvještajnog perioda nije bilo presuda u tzv. velikim slučajevima. Europska komisija upozorava da u borbi protiv korupcije nema sustavne primjene revizorskih izvješća i izvješća poreznih uprava.
Politička korupcija
Predsjedavajući Odbora direktora Transparency Internationala (TI) BiH Srđan Blagovčanin smatra da je suštinski problem BiH politička korupcija, odnosno prisustvo korupcije na najvišim razinama vlasti „što generira političku krizu u zemlji“.
„Osnovni pojavni oblici takvih vidova korupcije pojavljuju se u procesima javnih nabavki, ali i kroz izravne transfere iz proračuna, zatim u poslovanju javnih poduzeća koja praktično predstavljaju filijale političkih partija.
Problem s političkom korupcijom se zapravo prelijeva u djelovanje svih institucija, jer je prvenstven interes korumpiranih nositelja političkih funkcija da zaštite kriminalno stečenu imovinu i sebe od krivičnog progona, a to osiguravaju kroz klijentelistička imenovanja u pravosuđu i agencijama za provođenje zakona.
Zato i imamo ovakvu situaciju da suštinskog napretka na polju borbe protiv korupcije u BiH nema već godinama. Bojim se da će se to jako teško i dogoditi bez snažnije pomoći ili pritiska EU, koji čini mi se još uvijek nije dovoljno prisutan“, kaže Blagovčanin za Deutsche Welle.
U izvješću Europske komisije se navodi da se BiH i dalje suočava s brojnim izazovima u pogledu zaštite ljudskih prava, zbog čega se sugeriraju poboljšanja u pravnom i insititucionalnom okviru. Upozorava se da su pogoršani uvjeti za ostvarivanje slobode govora te napominje da je LGBT populacija i dalje žrtva prijetnji i napada. Naglašeno je da uvjeti za obrazovanje, zapošljavanje i zdravstvenu zaštitu Roma još nisu poboljšani, iako ima napretka u procesu registracije i rješavanja stambenih pitanja ove populacije.
Popis stanovništva, Mostar i Koordinacija sa EU
Kritiziran je i izostanak rezultata popisa stanovništva iz 2013. godine. Upozoreno je da još nema adekvatnog rješenja za funkcioniranje Grada Mostara. Kritici je podvrgnuta i odluka Skupštine Republike Srpske o raspisivanju referenduma o državnom pravosuđu, a ukazano je i na postizborne teškoće u formiranju vlasti u Federaciji BiH i federalnim županijama. Rečeno je da je problem u nedostatku sporazuma o imenovanjima nadzornih odbora u javnim preduzećima, što je na kraju dovelo do raspada vladajuće koalicije i manjinske vlade u Federaciji BiH.
Federalni ured za europske integracije nema dovoljno administrativnih kapaciteta za koordinaciju poslova EU sa ostatkom zemlje i različitih razina vlasti unutar entiteta. To je, kako se navodi u izvješću, jedan od razloga neuspješne suradnje Federacije i županija na pitanjima integracije u EU. Rad ombudsmana otežavaju kadrovska i financijska ograničenja, ali i nedostatak zakonskih rješenja.
Nema napretka u poboljšanju mehanizma dijaloga i suradnje između organizacija civilnog društva pa se preporučuje poboljašnje pravnog i financijskog okvira. Nema napretka niti u reformi javne uprave. Državna služba je „politizirana“. BiH će u narednoj godini morati početi provedbu strateškog okvira za reformu javne uprave, zbog čega su nužne jasne političke smjernice.
Nezaposlenost
Europska komisija u izvještaju ističe da su uvjeti na bh. tržištu rada „teški“. Izneseni su porazni podatci o porastu broja nezaposlenih mlađe populacije i i žena.
Rečeno je da je porast nezaposlenosti mladih sa 27,6 posto porastao na 62,7 posto. Europska komisija, također, upozorava da „slabo poslovno okruženje“ ne dopušta snažniji gospodarski oporovak BiH. Predsjednica Udruženja nezaposlenih „Otium“ Indira Smajlović kaže da je ovo udruženje više puta reagiralo iznoseći konkretne prijedloge, sugestije i inicijative za promjenu postojećih zakonskih okvira.
„Poražavajuće brojke upozoravaju da nas aktualni sustav samo vuče u dublji ponor i zato se mora mijenjati. Smatramo da naši zakoni hitno trebaju izmjenu i prilagodbu trenutnim događanjima. Broj nezaposlenih moguće je smanjiti promjenom zakona, ali treba ustanoviti i stvarnu brojku nezaposlenih.
U BiH cvjeta siva ekonomija, odnosno rad ‘na crno’. Zašto siva ekonomija i zašto su ljudi, među kojima je i veliki broj mladih, na zavodima za zapošljavanje?
Prvenstveno, zbog zdravstvenog osiguranja. Zdravstveno osiguranje u Federaciji vezano je za službe za zapošljavanje. Brisanjem iz evidencije na zavodu gubi se zdravstveno osiguranje.
U Sarajevskoj županiji brisanje iz evidencije provodi se po federalnom zakonu iz 2005. godine koji precizira da se osobe, čija primanja prelaze 25 posto prosječne plaće (rad po ugovoru o djelu), brišu s evidencije i tu odredbu treba mijenjati.
Problem su i visoki doprinosti zbog čega poslodavci ne prijavljuju radnike. Isplativije im je dati veću plaću i spremi su riskirati. Zato treba smanjiti doprinose koje je poslodavac obvezan uplaćivati, a povećati kazne za neprijavljivanje radnika“, kaže Indira Smajlović za Deustche Welle.
Pravosuđe, policija i borba protiv terorizma
Europska komisija zaključuje da su u BiH nastavljeni „politički motivirani napadi na pravosuđe“. Navodi se da je broj presuda za organizirani kriminal „vrlo mali“ dok se BiH i dalje suočava s pojavama trgovine ljudima i iskorištavanja žena i djece. „Evidentan je politički uticaj na policijske zvaničnike i preklapanje kompetencija“, ističe se u izvješću Evropske komisije. Zato se preporučuje poboljšanje operativne suradnje između policijskih agencija.
Baza DNK podataka nije operativna u cijeloj zemlji, a razmjena forenzičkih podataka s drugim zemljama ne postoji. U dijelu izvješća koji se odnosi na borbu protiv terorizma, navodi se da je BiH suočena s problemom vrbovanja ljudi za odlazak na strana ratišta (Sirija, Irak) i „radikalizacijom“, što se prije svega odnosi na djelovanje pojedinih vehabijskih zajednica.
U dijelu izvješća Europske komisije koji se odnosi na terorizams pomenut je napad na policijsku stanicu u Zvorniku aprila 2015. godine. Europska komisija, između ostalog, sugerira na suzbijanje govora mržnje, te posvećeniji pristup nadležnih problemu odlaska ljudi na strana ratišta.
Mediji i javni dug
Institucionalno i političko okruženje ne doprinosi stvaranju uvjeta za potpunu slobodu govora i funkcioniranje medija u BiH. Politički pritisak na novinare i zastrašivanje novinara i dalje su prisutni u BiH. Ova zemlja, kako se navodi u izvješću, mora osigurati depolitizaciju, financijsku i institucionalnu stabilnost te uredničku nezavisnost javnih servisa.
Nužno je finalizirati reformu sustava emitiranja i uskladiti entitetske zakone sa zakonodavstvom na razini države. Konstatirano je da su entitetski javni emiteri podvrgnuti političkim pritiscima kroz imenovanja članova u upravnim odborima.
Institut za Nestale osobe BiH i dalje trpi političke pritiske i nema adekvatnu podršku vlasti.
Izneseni su i podatci javnim prihodima i makroekonomskoj politici. Tako je rečeno da je u 2014. godini povećan proračunski deficit, a isplata posljednje tranše Međunarodnog monetarnog fonda je obustavljena. Kapitalna ulaganja su niska sa tendencijom opadanja. Povećanje javnog duga izvor je„makroekonomske ranjivosti“ BiH.
Nema napretka u stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora niti na uzajamnmom, međuentitetskom priznavanju registracije.
Europska komisija je utvrdila da nema pomaka u procesu unaprijeđenja obrazovanja i da su javni izdatci za obrazovanje u BiH ispod regionalnog prosjeka.
Jedan broj građana BiH zloupotrebljavao je bezvizni režim podnošenjem neutemeljenih zahtjeva za azil. Na kraju izvješća, u dijelu koji se odnosi na relacije između BiH i EU, konstatirano je i da BiH nije uskladila svoje djelovanje sa preporukama Vijeća Europe u kontekstu ukrajinske krize.
(Izvor: DW)