Neopravdana vojna agresija Rusije na Ukrajinu i korištenje zaliha plina kao oružja izazvali su nezapamćenu energetsku krizu za EU. Posljedica toga nagli je porast cijena energije, koji mnoge Europljane stavlja u težak položaj. Europska unija poduzima odlučne mjere za rješavanje tog problema.
Europska komisija već godinu dana nastoji riješiti problem rasta cijena energije. Stanje na energetskom tržištu znatno se pogoršalo od ruske invazije na Ukrajinu i njezina daljnjeg korištenja energetskih resursa kao oružja.
Unatoč znatnom padu ruske opskrbe energentima – s 45 % uvoza plina prošle godine na samo 14 % u rujnu 2022. – Europa je, kako bi nadoknadila taj manjak, uspjela pronaći alternativnu opskrbu i smanjila potražnju.
Koraci u rješavanju energetske krize
Iz Europske komisije navode kako su poduzeli i mjere za ublažavanje nestabilnosti tržišta i smanjenje opterećenja kućanstava i poduzeća preusmjeravanjem viška dobiti iz energetskog sektora.
– Zahvaljujući paketu mjera za cijene energije države članice uvele su brojne mjere na nacionalnoj razini kako bi smanjile pritisak visokih cijena na građane i industriju. U svibnju smo donijeli plan REPowerEU kako bismo što prije okončali ovisnost Europe o ruskim fosilnim gorivima.
– Kako bi se osigurala opskrba za nadolazeće zime, uspostavili smo nove minimalne obveze skladištenja plina i cilj smanjenja potražnje za plinom za 15 % kako bi se poboljšala ravnoteža između ponude i potražnje u Europi. Mjere za uštedu energije i punjenje skladištenja dosad su bile uspješne.
– U rujnu 2022. donesene su nove mjere za smanjenje potrošnje električne energije i preusmjeravanje viškova kućanstvima i industriji.
– Komisija je 18. listopada 2022. predložila nove mjere za zajedničku nabavu plina, mehanizme za ograničavanje cijena i transparentno korištenje infrastrukture, kao i solidarnost među državama članicama i upravljanje potražnjom, čime će se osigurati daljnja stabilnost tržišta.
5 % – Obveza smanjenja potražnje za električnom energijom u razdobljima vršnog opterećenja
15 % – Cilj smanjenja potražnje za plinom
92 % – Napunjenost skladišta plina u EU-u
Diversifikacija opskrbe
EU već nekoliko mjeseci surađuje s međunarodnim partnerima na diversifikaciji opskrbe te je osigurao uvoz rekordnih količina ukapljenog prirodnog plina i veće isporuke plina iz plinovoda.
Postignuća
Trilateralni memorandum o razumijevanju potpisan između EU-a, Egipta i Izraela za izvoz prirodnog plina u Europu
Memorandum o razumijevanju o strateškom partnerstvu u području energetike s Azerbajdžanom
Obveza SAD-a da će EU-u ove godine osigurati najmanje 15 milijardi dodatnih kubičnih metara ukapljenog prirodnog plina
U prvoj polovini 2022. uvoz neruskog UPP-a porastao je za 19 milijardi kubičnih metara u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Uvoz putem neruskih plinovoda porastao je za 14 milijardi kubičnih metara iz Norveške, Azerbajdžana, Ujedinjene Kraljevine i Sjeverne Afrike.
Smanjenje potražnje
Kako bi se smanjili rizici i troškovi za Europu u slučaju smanjenja opskrbe, Komisija je donijela europski plan za smanjenje potražnje za plinom kako bi pomogla državama članicama da smanje potražnju za plinom za 15 %.
Plan se temelji na tri stupa djelovanja:
prelazak s plina na alternativna goriva
poticanje smanjenja potrošnje
smanjenje grijanja i hlađenja
Osim toga, plan uključuje mogućnost proglašenja stanja pripravnosti u EU-u kojim se potiče obvezno smanjenje potrošnje plina u državama članicama. To pokazuje da će EU učiniti sve što je potrebno kako bi osigurao sigurnost opskrbe i zaštitio svoje potrošače.
Postignuća
Smanjenje potrošnje plina za oko 15 %
Opskrba ruskim plinom smanjila se s 40 % na 9 % plina iz plinovoda.
Komisija pomno prati mjere za smanjenje potražnje. Preliminarna analiza na temelju izvješća 15 država članica pokazuje da je u kolovozu i rujnu 2022. potrošnja plina u EU-u bila oko 15 % niža od prosjeka prethodnih pet godina. Slična nastojanja potrebna su na mjesečnoj osnovi do ožujka 2023.
Države članice obvezne su izvješćivati o svojem napretku svaka dva mjeseca. Komisija je spremna aktivirati upozorenje na razini EU-a ili preispitati takve ciljeve ako se postojeće mjere pokažu nedostatnima.
Nova pravila o skladištenju plina
Skladištenje plina ima važnu ulogu u osiguravanju sigurnosti opskrbe u EU-u jer obuhvaća oko 25 – 30 % potrošnje plina u cijelom EU-u tijekom normalne zime.
Od lipnja 2022. novim zakonodavstvom zahtijeva se da podzemna skladišta plina u EU-u do 1. studenoga 2022. budu popunjena 80 %, a narednih godina 90 % kako bi se osigurala opskrba za sljedeću zimu.
Postignuća
Danas je plinom popunjeno više od 90 % skladišnih kapaciteta u EU-u. U veljači 2022. bilo je popunjeno 30 %, a od tada surađujemo s državama članicama EU-a na povećanju zaliha energije u Europi.
Zajednička kupnja energije
Kako bi se osigurala opskrba energijom u EU-u po pristupačnim cijenama, Komisija i države članice uspostavile su platformu EU-a za zajedničku nabavu plina, ukapljenog prirodnog plina i vodika. Tim dobrovoljnim koordinacijskim mehanizmom za kupnju plina i vodika za Uniju na najbolji se način iskorištavaju zajednička politička i tržišna važnost EU-a.
U okviru platforme već je osnovano pet regionalnih skupina država članica. Objedinjavanjem potražnje u EU-u i zajedničkom kupnjom plina EU će moći iskoristiti svoju zajedničku kupovnu moć kako bi dogovorio bolje cijene i smanjio rizik od toga da se države članice međusobno nadmeću na već ionako ograničenom tržištu. Time će se povećati transparentnost i posebno pomoći manjim državama članicama, koje su u nepovoljnijem položaju kao kupci.
Smanjenje računa za europska kućanstva i poduzeća
Kao odgovor na nedavni dramatični porast cijena i kako bi ublažila pritisak na europska kućanstva i poduzeća, Komisija je u rujnu predložila nekoliko koraka, uključujući:
izvanredne mjere za smanjenje potražnje za električnom energijom, koje će pomoći u smanjenju troškova električne energije za potrošače
mjere za preraspodjelu viška prihoda u energetskom sektoru krajnjim kupcima.
Prvi odgovor na problem visokih cijena je smanjenje potražnje. To može utjecati na cijene električne energije i pridonijeti ukupnom smirivanju tržišta. Na temelju prijedloga Komisije države članice dogovorile su:
cilj smanjenja ukupne potražnje za električnom energijom za 10 %
obvezu smanjenja potražnje u razdoblju najvećeg opterećenja za 5 %
Smanjenjem potražnje za električnom energijom za 5 % u vršnim razdobljima smanjujemo upotrebu plina u proizvodnji električne energije za oko 4 % tijekom zime, a time i pritisak na cijene.
Gornja granica prihoda za proizvodnju energije uz niske troškove
„Inframarginalni” proizvođači električne energije ostvaruju iznimnu dobit jer su visoke cijene plina povećale veleprodajnu cijenu električne energije, dok su njihovi troškovi proizvodnje i dalje niski. Komisija je stoga predložila privremenu gornju granicu prihoda u EU-u u iznosu od 180 EUR/MWh za električnu energiju proizvedenu tim tehnologijama: to su, među ostalima, nuklearna energija, lignit i obnovljivi izvori.
Države članice prikupljat će prihode iznad te razine i preusmjeriti ih prema potrošačima energije kako bi se ublažio učinak visokih cijena energije.
Države članice te prihode mogu upotrijebiti za:
naknade kupcima električne energije za smanjenje njihove potrošnje
izravne prijenose kupcima
smanjenje troškova električne energije kupaca za ograničene količine
promicanje ulaganja kupaca u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost
naknade opskrbljivačima koji isporučuju električnu energiju kupcima po nižoj cijeni.
Solidarni doprinos poduzeća u sektoru fosilnih goriva
Poduzeća koja posluju u sektoru nafte, plina, ugljena i rafinerija posljednjih su mjeseci ostvarila golemu dobit, uglavnom zbog poremećaja na energetskom tržištu potaknutih ruskom invazijom na Ukrajinu, a ne zbog poslovnih odluka ili ulaganja. Prethodno navedene mjere ne utječu na ta poduzeća. U interesu solidarnosti i pravednosti svi proizvođači energije moraju pomoći u smanjenju visokih cijena zbog kojih rastu računi potrošača. Za ostvarivanje tog cilja Komisija je predložila privremeni solidarni doprinos na višak dobiti ostvaren aktivnostima u sektorima fosilnih goriva 2022.
Kako bi solidarni doprinos funkcionirao:
prikuplja se na temelju viška dobiti 2022. i/ili 2023.
obuhvaća dobit koja je veća od 20 % povećanja prosječne dobiti iz prethodne tri godine
države članice prikupljat će te prihode
procjenjuje se da će generirati oko 25 milijardi EUR kako bi se smanjili računi za energiju.
Jačanje solidarnosti EU-a
Solidarnost je temelj Unije i preduvjet za učinkovitost njezina djelovanja. Pet godina nakon postizanja dogovora o Uredbi o sigurnosti opskrbe potpisano je samo šest od 40 mogućih bilateralnih sporazuma o solidarnosti među državama članicama. Taj je napredak prespor, stoga je Komisija predložila da se utvrde zadana pravila o solidarnosti kojima će se osigurati da svaka država članica suočena s izvanrednim stanjem primi plin od drugih u zamjenu za pravednu naknadu.
Obveza pružanja solidarnosti proširit će se na države članice koje nisu povezane s terminalima za UPP pod uvjetom da se plin može prevesti u državu članicu u kojoj je potreban.
Ulaganje u infrastrukturu
Zahvaljujući našim ulaganjima u terminale za UPP i spojne plinovode svaka država članica može primati plin iz najmanje dva izvora, a mogući su i obrnuti tokovi između susjeda. U skladu s Uredbom o sigurnosti opskrbe plinom države članice moraju imati nacionalne planove prevencije i interventne planove te mehanizam solidarnosti kojim se jamči opskrba „zaštićenih kupaca” u susjednim zemljama u teškoj krizi.
Postignuća
Plinski spojni vod Poljska-Litva 1. svibnja 2022. započeo je s komercijalnim radom, čime se jačaju mogućnosti i otpornost cijelog baltičkog tržišta plina, a dobio je potporu i u okviru Instrumenta za povezivanje Europe Europske komisije.
Plinski spojni vod Grčka-Bugarska otvoren je 1. listopada 2022.
Obnovljivi izvori energije najjeftinija su i najčišća dostupna energija koja se može proizvesti na domaćem tržištu, čime se smanjuje potreba za uvozom energije. Daljnje povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora u proizvodnji energije, industriji, građevinarstvu i prometu ubrzat će našu neovisnost, potaknuti zelenu tranziciju i s vremenom smanjiti cijene. Komisija je predložila da se EU-ov cilj za 2030. za obnovljive izvore energije poveća s 40 % na 45 %.
Planom REPowerEU povećali bi se ukupni kapaciteti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na 1236 GW do 2030., u usporedbi s 1067 GW predviđenih u okviru paketa „Spremni za 55 %”.
Potpora kućanstvima i poduzećima: nedavni primjeri
Komisija je u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama odobrila poljski program kojim se poduzećima s velikom potrošnjom energije djelomično nadoknađuju veće cijene električne energije koje proizlaze iz neizravnih troškova emisija.
Komisija je odobrila španjolsku mjeru u vrijednosti od 220 milijuna EUR za potporu društvu Cobra Instalaciones y Servicios, S.A. u proizvodnji vodika iz obnovljivih izvora. Mjera pridonosi postizanju ciljeva strategije EU-a za vodik i europskog zelenog plana te smanjenju ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima i ubrzanju zelene tranzicije u skladu s planom REPowerEU.
Komisija je u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama odobrila finski mehanizam za razvoj kapaciteta u vrijednosti od 150 milijuna EUR za zaštitu sigurnosti opskrbe električnom energijom u Finskoj. Mjera će pridonijeti i smanjenju emisija CO2 u sektoru električne energije u skladu sa zelenim planom EU-a te ciljevima plana REPowerEU za smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima.
(Republika/R.B.)
