Prema rezultatima Ankete o radnoj snazi, Bosna i Hercegovina je u prvom kvartalu ove, u usporedbi s kraja prošle godine, ostala bez 44.000 radnika. Kako se navodi u anketi, u razdoblju siječanj-ožujak, radnu snagu činio je 1,401 milijun osoba.
“Od toga je zaposlenih bilo 1,213 milijuna (86,6%), dok je broj nezaposlenih iznosio 188.000 (13,4%)”, piše u anketi koju je provela Agencija za statistiku BiH, a prenose Nezavisne novine.
Također, u usporedbi s posljednjim kvartalom 2024. godine, broj zaposlenih smanjen je za 3,5%, što znači da je tržište rada izgubilo oko 44.000 radnika.
“Istovremeno, broj nezaposlenih povećan je za 12,8%. Broj osoba koje nisu uključene u radnu snagu povećan je na 1,473 milijuna – što je povećanje od 1,4% u odnosu na prethodni kvartal. Najveći udio čine osobe starije od 65 godina, što ukazuje na nastavak demografskog starenja i ranije napuštanje tržišta rada”, ističe se u podacima.
U strukturi radne snage dominiraju muškarci sa 60,9% (854.000), dok žene čine 39,1% (547.000).
“Najveći udio pripada starosnoj grupi od 25 do 49 godina. Od ukupno zaposlenih, 87% ima stalni radni odnos, 11,1% su samozaposleni, dok 1,9% čine neplaćeni članovi kućanstava. Najveći broj radnika zaposlen je u sektoru usluga (59,8%), potom u industriji i građevinarstvu (32,2%), dok u području poljoprivrede, šumarstva i ribarstva radi 7% zaposlenih”, navodi se u podacima Agencije za statistiku BiH.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da u okolnostima kada ne dolazi do pada ekonomske aktivnosti, statistički obuhvaćene kretanjem BDP-a, pad broja zaposlenih može biti posljedica dvije tendencije.
“Prva se odnosi na povećanje broja radnika koji nisu prijavljeni kao posljedica rasta poreznih opterećenja. U FBiH je došlo do povećanja minimalne plać bez promjene poreznih zakona koje bi rasteretile poslodavce. Iako je za jedan dio povećanja dio doprinosa prebačen na teret proračuna Federacije, ne možemo isključiti da jedan broj radnika nije uslijed toga ostao bez posla ili da je prešao u sivu zonu”, istaknuo je Mlinarević.
Prema njegovim riječima, minimalac je također povećan i u Republici Srpskoj, ali je porez u Srpskoj manji nego u Federaciji.
“Druga tendencija koja može osvijetliti paradoks je – kada nema privrednog pada dođe do pada broja zaposlenih, i to je situacija u kojoj su radno intenzivne djelatnosti zabilježile pad koji je kompenziran rastom proizvodnje kapitalno-intenzivnih grana. Primjera radi, ugostiteljstvo ili tekstilna industrija kao radnointenzivne djelatnosti i uslužne industrije su dominantno radno-intenzivne grane i u slučaju stagnacije ili pada proizvodnje kod njih može doći do pada broja zaposlenih. Ovo je posebno važno naglasiti ako imamo u vidu da u uslužnim industrijama u BiH radi oko 60% od ukupno zaposlenih. Za sprječavanje ovih nepovoljnih trendova potrebno je prvo utvrditi uzroke i tragom toga reagirati kroz mjere ekonomske politike. Ili ići u pravcu poreznog rasterećenja i manjeg oporezivanja rada ili pomoći sektore koji gube radna mjesta na način stvaranja održive konkurentnosti”, objasnio je Mlinarević za Nezavisne novine.
/Desk/