Već odavno je jasno kako je BiH u permanentnom ‘stanju predizborne kampanje’. Dok BiH „broji sitno“, do listopadskih izbora, međunacionalne retorike sve više se zaoštravaju, a moglo bi se kazati da za sada predvodi „hrvatski tabor“. I to zbog kandidata kojeg su stranke Petorke (HDZ 1990, HRS, HSS, HNP i HDS) istaknule kao svog, neovisnog kandidata – Zdenka Lučića. I to iako sam Lučić, koji je godinama izbivao iz javnog prostora jer se bavio biznisom, kaže kako je bio i ostao HDZ-ovac.
Međutim, dok traju vrlo ozbiljne optužbe s Lučićeve strane prema predsjedniku HDZ BiH Draganu Čoviću na koje on tradicionalno ne odgovara, ali što ne znači da odgovora neće biti i to “proporcionalno žestoko”, čini se kako će ovi izbori pokazati i nešto drugo – koliko, zapravo, na birališta izlaze Hrvati, Srbi, Bošnjaci i ostali, te koliko ih, zapravo, ima. Ono što je najznačajnije, dati će i predodžbu izbornih malverzacija tijekom proteklih godina. Ovi pokazatelji mogli bi biti katastrofalni.
Kod Hrvata se očekuje najveći podbačaj izlaznosti?
Uvođenjem novih tehnologija u izborni proces značajno bi se mogla smanjiti mogućnost izbornih manipulacija i to je jedan od glavnih uzroka otpora pojedinih političkih stranaka na njihovu primjenu.
Neki od dobro upućenih u izborna, a ponajviše u poslije izborna događanja jer u BiH, na žalost, još uvijek vrijedi pravilo da „ne pobjeđuje onaj koji ima najviše glasova, nego onaj koji broji“, ističu kako će na ovim izborima biti više od 20 posto manje glasača Hrvata, kao i značajno manje glasača Srba (time se prvenstveno misli na Srbe u entitetu Republika Srpska), kao i da će Bošnjaci približno zadržati izlaznost svojih birača.
Ovo su tvrdnje o kojima zaista vrijedi razmisliti, a koje će se, u konačnici, nakon izbora pokazati jesu li bile točne ili približno točne.
Ipak, ove procjene su sljedeće – za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a pri tom se misli na kandidata Petorke Zdenka Lučića i kandidatkinju HDZ-a, odnosno HNS-a, Darijanu Filipović očekuje se da zajednički ne mogu „dobaciti“ više od 140.000 glasova. Ovu brojku Filipović i Lučić bi trebali dijeliti po rezultatima izbora. Podsjetimo kako je Borjana Krišto na izborima za hrvatskog člana Predsjedništva prije četiri godine osvojila 180.255 glasova. Ova brojka, sve su (ne)prilike, bit će nedostižna.
Pri tom niti kandidat Demokratske fronte Željka Komšića neće ni približno postići brojku kakvu je sam Komšić postigao na izborima 2022. godine kada je osvojio 227.540 glasova. Za njega se procjenjuje da, ukoliko osvoji i, za njega vrlo visokih 150.000 glasova, mogao bi, kao i njegov stranački šef, zasjesti u hrvatsku fotelju u Predsjedništvu. Teško da bi i Komšić ponovio svoj vlastiti rezultat, što iz zasićenosti njegovom populističkom politikom koja nije dala nikakve obećane rezultate, a što iz činjenice da je veliki broj Bošnjaka progledao o opasnostima koje sami sebi prskrbljuju njegovim izborom.
Bošnjaci će potvrditi svoju brojnost
Što se tiče izbora za srpskog člana Predsjedništva, gdje se također očekuje okršaj – SNSD-ova kandidatkinja i aktualna članica Predsjedništva iz RS-a Željka Cvijanović, prema analitičarima, osvojiti će oko 10 posto manje glasova nego na izborima prije četiri godine kada je pobijedila s 327.720 glasova. Čak i taj pad, prema njima, izgledno će joj osigurati pobjedu zbog usitnjavanja glasova njezinih protukandidata.
Na koncu, vrlo zanimljivo će biti i kod izbora za bošnjačkog člana Predsjedništva – gdje u utrku ponovno ulazi predsjednik SDA Bakir Izetbegović. Kako se već odavno vidi po političkoj retorici, jasno je kako SDA polaže velike nade za povratak na vlast, pa tako i za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Istodobno, jasno je i kako stranke Petorke (SDP-NiP-NS) neće tako lako odustati od sigurnosti i topline fotelja vladajućih.
S obzirom na to, bošnjačke stranke zasigurno će animirati bošnjačke birače na izlazak na izbore te brojke poput nešto više od 330 tisuća glasova koliko je prošlih izbora osvojio Denis Bećirović ili 214.412 koliko je osvojio Izetbegović, neće biti nedostižne. I to jedino zahvaljujući daleko većom brojnošću bošnjačkog biračkog tijela.
Sve ovo otvoriti će i nova pitanja. I to vrlo ozbiljna. No, pitanje je hoće li to uistinu biti otvaranje ozbiljnih pitanja opstanka Hrvata kao konstitutivnog naroda u BIH, koji će ovim izborima potvrditi svoju malobrojnost, a što će nedvojbeno ponovno potencirati bošnjački korpus.
Ili će to ponovno biti samo sušta želja za svakom foteljom u vlasti, bez istinskih analiza i poteza kojima bi se opstojnost Hrvata u BiH zajamčila za sljedeće generacije. Jer, iako se uz pomoć susjedne Hrvatske, grade mnoge nove škole, kulturni centri i vjerski objekti, ti svi objekti bi za nekoliko desetljeća (jedne ruke) mogli biti prazni zidovi.
/Desk/