Close Menu
Republika
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Najnovije
    • Grčka se bori s požarom na Eubeji, a požar na Kreti pod kontrolom
    • Thompsonov koncert prvi najposjećeniji u Europi i 6. na svijetu
    • Izložba fotografija Faruka Kajtaza: Anarchy in photography’ – Mostar okom kamere mobitela
    • Jedna od najvećih digitalnih pljački u povijesti: U manje od tri sata, hakeri ukrali oko 140 milijuna dolara iz banaka
    • Sasvim uobičajeni zvukovi mogli bi biti razlog zašto vam je teško fokusirati se i učiti
    • Papa Lav poduzima prvi korak u vezi spolnog zlostavljanja u Katoličkoj Crkvi
    • Porezi na električnu energiju su preveliki
    • Preminuo poznati glumac iz hit serije ‘Reži me‘. Javnost nije znala da se borio s teškom bolešću
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Kontakt
    Republika
    Kolumne

    Srce – najvrjednija valuta

    republikaBy republika17.12.2016No Comments3 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

     

    Piše: Dubravka Mijatović, psihoterapeutkinja/Republikainfo.com

    Naše srce nije samo pumpa krvi, ono je puno više od toga. Srce je centar našeg bića i kroz ovaj centar prolazi cijeli naš osjećajni život ali i najvažniji pokazatelj, a on je odgovor na pitanje: Ispunjava li ovo što činim moje srce?

    Mnoga srca su u kavezu.

    Ne dozvoljavaju životnoj sili prema van, a niti izvana unutra. Neka su u tamnici. Ne osjećaju ništa jer je tako “sigurnije”.
    U vlastitom doživljaju svog srca ljudi mi često kažu, “osjećam da imam obruč oko srca”, ili čak “bodljikava žica je zarobila srce” ili “moje srce je kamen”.

    Nekima je hladno u srcu.

    Ovakva srca su ranjena srca, izdana u najčistijoj namjeri davanja ljubavi i najprirodnijem očekivanju uzvraćanja ljubavi, kakvo kao dijete svi imamo. Međutim, mnogi od nas su upravo na tom dijelu umjesto topline, podrške, zagrljaja i nježnosti, doživjeli grubosti i okrutnosti, još u obiteljskom domu.

    Kroz odrastanje i najranija iskustva s roditeljskim tegobama i frustracijama, neznanjima i ranama. I s takvim polovičnim srcem krenemo u svijet, u odnose, misleći da ćemo bez njega i to po pravilima uma, doživjeti zamišljenu sliku dobrog života, a zapravo život se, nesvjesno, sveo na jedno od najvažnijih pravila koje glasi “ne dam blizu svog srca jer bih mogla ili mogao osjetiti svoje najdublje strahove, posramljenost, osjećaj manje vrijednosti, nedostojnost, odbacivanje”.

    I bježimo od sebe i od drugih. Onda se pitamo, “zašto nam odnosi ne uspijevaju”? Ne uspijevaju jer nam je srce u obrani i u strahu od povrede i silnih naslaganih osjećaja koje smo ostavili u ladice svog srca iz najranijeg djetinjstva.

    Svaki život “bez srca” je suh, jalov, bez životne strasti koju slobodno srce pruža i bez dubine i širine koja život jest.

    Zbog toga naša srca moramo iscjeljivati.

    U tom procesu je najvažnije povezati psihu i tijelo, um i srce i onda čuti što je to srce u sebe akumuliralo i zbog čega i u sigurnom prostoru sa terapeutom u kojeg imamo povjerenje, pustati potisnute osjećaje vani. Stručnjaci iz polja psihodinamike kažu da je naše srce ocean ljudskih suza jer su mnoge od nas, pogotovo muškarce, učili da ne smijemo biti dirnuti tugom, a kamoli plakati jer je to, odmah, davalo karakteristiku slabosti.

    Nažalost.

    Naša srca mogu biti “slomljena” ali i izliječena.
    Izliječeno srce je otvoreno srce, sposobno za davanje i primanje. Sposobno za smijeh, i uzbuđenost, i suosjećanje, i razumijevanje sebe i drugog.
    Samo zarobljeno srce može nanijeti povrjedu drugom srcu. I povrjedu samom sebi, u smislu uskraćivanja života. Zarobljeno srce nam može biti ulaznica za rad i propitivanje svog života. Za bliskost sa sobom. Naša srca imaju svoju misiju, a ona je na najobičniji način kroz ljudskost, dodirnuti jedni druge i dodirnuti život kojeg nosimo na svoj jedinstven način.
     
    Promislite srcem, baš svaki put.

    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Razlika između političara-vođe, gospodina koji piše povijest i balkanskog razbojnika

    03.07.2025

    Putovnica i pasoš u rukama nitkova

    22.06.2025

    Govor oca nad grobom sina za koji povijest nema uzor

    04.06.2025
    Leave A Reply Cancel Reply

    Najnovije

    Grčka se bori s požarom na Eubeji, a požar na Kreti pod kontrolom

    Thompsonov koncert prvi najposjećeniji u Europi i 6. na svijetu

    Izložba fotografija Faruka Kajtaza: Anarchy in photography’ – Mostar okom kamere mobitela

    Jedna od najvećih digitalnih pljački u povijesti: U manje od tri sata, hakeri ukrali oko 140 milijuna dolara iz banaka

    Sasvim uobičajeni zvukovi mogli bi biti razlog zašto vam je teško fokusirati se i učiti

    Kolumne

    Razlika između političara-vođe, gospodina koji piše povijest i balkanskog razbojnika

    Putovnica i pasoš u rukama nitkova

    Govor oca nad grobom sina za koji povijest nema uzor

    Umjesto čestitke: Svjetski dan sloboda medija

    Promo

    Mostar Bus od 16. lipnja uvodi ljetni vozni red

    Svjetski dan zaštite okoliša s HT Eronetom: Misli digitalno, djeluj ekološki

    U Mostaru Sajam braniteljskog poduzetništva

    Dokumentarni film ‘Vrijeme stradanja’ u Garevcu – sjećanje na tragična stradanja Hrvata Bosanske Posavine

    republikainfo.com
    Copyright 2024 Republikainfo.com
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.