„BiH je u političkom smislu u istom stanju kao 90-ih godina. Etnički princip sa konstitutivnim narodima nije funkcionirao, stoga mora postojati europski princip“, kaže za DW Adis Ahmetović, poslanik SPD-a u Bundestagu koji kaže kako je protiv bošnjačkog, hrvatskog i srpskog etno nacionalizma, no govori samo o hrvatskom i srpskom. S druge strane njegov kolega Josip Juratović na ove teme nešto drukčije gleda.
„Pružiti podršku BiH na putu u bolju budućnost”, naziv je rezolucije koju su u parlamentarnu proceduru uputile stranke njemačke vladajuće koalicije SPD-a, Zeleni i FDP-a. Bundestag će o ovoj rezoluciji glasati prije ljetne pauze. No, nacrt rezolucije je i prije nego što je poslan na razmatranje u parlamentarne odbore, dospio u medije i izazvao žestoke polemike u BiH i susjednim zemljama, prije svega Hrvatskoj.
Jedan od predlagača rezolucije, zastupnik SPD-a, Adis Ahmetović, smatra da je rezolucija od povijesnog značaja za BiH „jer se Bundestag uopće odlučio baviti ovom temom”.
„Druga bitna stvar je da Njemačka jasno kaže da stoji iza BiH, da je bolja budućnost BiH u interesu Njemačke”, kazao je Ahmetović u intervjuu za Deutsche Welle, a prenosi Dnevni lis. Ono što je, prema njegovim riječima također bitno, je da Njemačka želi i na ovaj način podržati europski put BiH za koji „mora biti urađeno nekoliko stvari”. To su, kaže Ahmetović, kao prvo izbori u BiH za koje navodi da će biti održani u listopadu unatoč opstrukcijama. Također je, kako kaže, bitno da se rezolucijom daje puna podrška radu visokog predstavnika Christiana Schmidta. „Također one snage u BiH koje rade na antieuropskom putu, znači antidemokratskom, trebaju dobiti jasan odgovor zbog onoga što rade”, kaže Ahmetović.
„Europski put BiH trenutno blokira HDZ BiH”
O polemikama do kojih je došlo u javnosti zbog spomenute rezolucije Ahmetović kaže da “demokracija mora izdržati i kontroverznu diskusiju”. „Mi jasno kažemo da europski put za BiH trenutno blokira HDZ BiH, njihov predsjednik Dragan Čović i to je nešto što je izazvalo možda malo negativnije reakcije u hrvatskoj vladi jer je tamo na vlasti HDZ”, kaže Ahmetović i dodaje da to ne kaže samo Njemačka, već da to smatra i Johann Sattler, veleposlanik EU u BiH. “On je”, podsjeća Ahmetović, “rekao da su SNSD i HDZ BiH odgovorni zbog blokade tri zakona koja su dio 14 prioriteta za prijem BiH u EU”.
Na kritike koje su stigle od njegovog stranačkog kolege i zastupnika u Bundestagu, Josipa Juratovića, koji zahtijeva da u rezoluciji, uz Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, i Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH, imenom bude prozvan i Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, Ahmetović kaže: „Mi kažemo jasno da smo protiv bošnjačkog, hrvatskog i srpskog etno nacionalizma.”
Ahmetović za DW obrazlaže zašto su spomenuta imena Dodika i Čovića u rezoluciji: „Milorad Dodik je član Predsjedništva BiH, on dobiva plaću u BiH i radi protiv te države. Dragan Čović nije samo šef stranke, već je i ‘speaker’ Doma naroda (zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH – op. red.) – jednog od najvažnijih demokratskih organa. Dakle on ima javnu funkciju. On na toj funkciji ne samo da blokira europski put BiH, već i prijeti da će tražiti treći entitet što krši Daytonski sporazum i zbog toga mi jasno kažemo da i on mora biti sankcioniran ako ne prestane s tim”.
Etnički princip nije funkcionirao
Ahmetović kaže da se rezolucijom bori za europsku BiH kritizirajući etnički princip po kojom BiH trenutno funkcionira: „Zadnjih 27 godina je to bio temelj bh. političkog sustava i šta je rezultat: ta država je u političkom smislu u istom stanju kao i početkom 90-tih godina. Sa tim ne možemo biti zadovoljni. Zbog toga kažem da etnički princip te države, sa konstitutivnim narodima, nije funkcionirao i zbog toga mora postojati europski princip.”
Bundestag će isti dan glasati o rezoluciji, kao i ponovnom slanju njemačkih vojnika u misiju EUFOR-a ALTHEA iz koje su povučeni 2012. godine. Ahmetović kaže da je “na tome radio posljednjih mjeseci jer je tijekom posjete BiH primijetio da lokalni političari koriste ratnu retoriku da bi paralizirali stanovništvo”.
Drugi razlog je, kako kaže, izjava ruskog veleposlanik u BiH, Igora Kalabuhova, koji je rekao da bi BiH mogla završiti kao Ukrajina ukoliko se odluči pridružiti NATO-u. „Mi stoga želimo da damo jasan signal da je EU tu, da je NATO tu, i mi kao Njemačka stojimo iza BiH i iza demokratskih snaga svih naroda”, kaže poslanik SPD-a u Bundestagu.
Josip Juratović o stranačkom kolegi Adisu Ahmetoviću: „Očekujem da demokrate ne govore samo o tuđem nacionalizmu nego i u vlastitim redovima“
Kako je Dnevni list već pisao, a i mnogi drugi mediji, između dva SPD-ova parlamentarca, Josipa Juratovića podrijetlom iz Hrvatske i Adisa Ahmetovića podrijetlom iz BiH, otvorila se i javna rasprava, upravo iz razloga jer je Juratović smatrao nužnim u “klub kočničara” u rezoluciji uvrstiti i predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, a s čime se Ahmetović ne slaže.
„Kolega Ahmetović je novi član Bundestaga, jako angažiran, koji je ušao na moje mjesto u odboru za vanjsku politiku koje sam mu rado prepustio misleći da je dobro da se nova generacija pokaže. Krenuo je graditi svoju mrežu, što nije ništa strašno u politici da nije posrijedi po njemu novi politički stil, kako ga on naglašava, a koji počinje mnoge od nas sve više zabrinjavati. Mnogim kolegama je cijela priča postala čudna i s obzirom na to da tako nešto još nismo doživjeli u Bundestagu, stoga ćemo ubuduće biti oprezniji“, kazao je Juratović svojedobno u intervjuu za Dnevni list.
Pojašnjavajući ovajs voj stav, Juratović je izravno izrazio sumnju u Ahmetovićevu političku nepristranost, a nakon što je ovakve stavove izrekao, kako kaže uslijedila su i maltretiranja.
“Uslijedio teror nepoznatog bh udruženja koje se predstavlja kao pokret za cjelovitu BiH, a na svojim službenim stranicama prikazuju da usko surađuju sa Izetbegovićevom fondacijom te islamskom zajednicom u Njemačkoj. Točno je da Izetbegović nije separatist kao Dodik i Čović jer nema susjedne države, ali je zato ništa manje opasniji etno-nacionalist kao i ova dvojica. Ako se jedan izostavi, gotovo je nemoguće drugi suzbijati jer ga se može samo suzbijati u vlastitim redovima. A nemoguće ga je suzbijati u redovima bh Srba i Hrvata dok navodno proeuropski Bakir nudi BiH ‘u amanet’ Erdoganu davajući mu u srcu Europe platformu da se ruga EU koja mu je zabranila predizborne nastupe po Europi“, rekao je Juratović za Dnevni list.
No, on Izetbegoviću najviše zamjera sljedeće: „Oskvrnavio je termin „Građanske države“, na kojoj se temelji cijela EU jer pod krinkom državotvornosti cjelovite BIH lukavo provodi islamizaciju društva. U takvoj građanskoj državi kakvu zagovara Bakir Izetbegović ne želi živjeti velika većina ne samo Srba i Hrvata nego i Bošnjaka. Isto tako velika većina Bosanaca i Hercegovaca želi živjeti u miru i slozi u zajedničkoj državi ali ne žele biti upravljani niti iz Hrvatske, niti iz Srbije, ali ne i iz Turske s kojom Bakir otvoreno identificira BiH”.
Na koncu, Juratović je zaključio: “Sve ove godine sam jasno kritizirao svaki etno nacionalizam, a posebno iz redova Hrvata posto sam Hrvat, zbog čega sam godinama u određenim krugovima „persona non grata“ i dobivam epitete da sam mrzitelj Hrvata zbog čega još uvijek vodim sudske procese. Ja od mojih kolega ne očekujem da sebi stvaraju neugodnosti kao što ih imam ja, ali očekujem da kao demokrate, budu toliko dosljedni svom pozivu da ne upiru prstom samo u tuđi nacionalizam nego da se suprotstave nacionalizmu i u vlastitim redovima. Ipak ova cijela priča ima za mene jednu dobru stranu. Konačno nam je uspjelo razotkriti etno nacionalizam i u bošnjačkim redovima”, piše Dnevni list.
/desk/