Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) Republike Hrvatske objavila je javno izvješće o stanju sigurnosti za 2019. godinu kao i sigurnosno-objavještajnim izazovima. U izvješću se, između ostaloga, navodi i pojačana opasnost od kibernetičkih napada, jačanja ruskog i kineskog utjecaja, terorističkih napada, islamističkog radikalizma i povratnika osoba sa ratišta ISIL-a. U izvješću se govori i o položaju Hrvata u BiH prema kojima nisu ispunjeni svi elementi konstitutivnosti i koji su suočeni s “trendom ekonomskog iseljavanja, čime je ugrožen i njihov fizički opstanak u BiH, a time i multietnički karakter BiH”.
Prenosimo dio izvješća:
Sigurnost se premješta u kibernetičku sferuPovratak političkih procesa u sferu geopolitičkih nadmetanja, sličnih onima iz vremena Hladnog rata, uzrokovao je jačanje obavještajnih aktivnosti, prikupljanje informacija, kao i hibridnih aktivnosti i državno sponzoriranih kibernetičkih napada. Sigurnosni procesi i trendovi uvjetovani su i razvojem novih tehnologija, koje sa sobom nose nove rizike i izazove. Stoga nove tehnologije zahtijevaju osposobljenost sigurnosnih institucija država, a primjer takvih tehnologija su računalstvo u oblaku (Cloud), mobilne 5G mreže, ili Internet stvari (Internet of Things), kao i čitav niz područja na koje ove disruptivne tehnologije izravno utječu, poput pametnih gradova ili autonomnih vozila.
Kibernetički napadi, zbog velikog udjela državno sponzoriranih napadača, postaju sve složeniji i učestaliji, a štete koje uzrokuju sve veće. Radi se o napadima koji imaju za cilj ne samo krađu podataka (državna ili industrijska špijunaža), već i stvaranje štete na kritičnoj infrastrukturi, kao i financijske iznude i krađe intelektualnog vlasništva, pri čemu ih olakšavaju mogućnosti prikrivanja napadača i njihove geografske raspršenosti.Informacijske ikomunikacijske tehnologije zlorabese za širenje ekstremističkih ideja i pokreta te pozivanje na nasilje i terorizam, kao i za regrutiranje i obuku terorista i planiranje terorističkih napada.
Posebno rizično područje kibernetičke sigurnosti predstavlja krađa klasificiranih, osobnih i drugih osjetljivih podataka, onemogućavanje rada kritičnih sustava i usluga, kao i mogućnost utjecaja na društvene i demokratske procese plasiranjem dezinformacija i lažnih vijesti.
Vijeće EU je 30. srpnja 2020. donijelo je uredbu kojomEuropska unija, po prvi put, uvodisankcije zbog kibernetičkih napada. Sankcije su odgovor EU na kibernetičke napade koje su imale negativan utjecaj na europsku sigurnost i gospodarstvo. Sankcije se odnose na šest pojedinaca i tri institucije iz Rusije, Kine i Sjeverne Koreje. Od institucija, sankcije EU obuhvaćaju Glavni centar za posebne tehnologije Glavne uprave Glavnog stožera oružanih snaga Ruske Federacije (GU/GRU), kinesku tvrtku Haitai Technology Development i sjevernokorejsku tvrtku Chosun Expo.
Teroristička prijetnja Europi i dalje je prisutna
Teroristička prijetnja Europi i dalje je najizraženija od strane islamističkih terorističkih organizacija. Iako je teroristička organizacija Islamska država (ISIL) vojno poražena u Siriji i Iraku, njezina mreža i pripadnici te simpatizerii dalje predstavljaju ozbiljnu i globalnu prijetnju. Uz ISIL, terorističku prijetnju predstavlja i Al Qaida. Izvan Europe, teroristička prijetnja i dalje ostaje najveća u kriznim terorističkim žarištima i nestabilnim područjima gdje djeluju ISIL-ove i Al Qaidine podružnice (Bliski istok, sjeverna Afrika, Sahel, rog Afrike, Arapski poluotok te srednja i jugoistočna Azija).Opasnost od terorizma povišena je u dijelu država zapadneEurope, srednja je na području hrvatskog jugoistočnog susjedstva, dok je niska za Republiku Hrvatsku.
Uz opasnost od povratnika iz ISIL-a, u europskim državama najveću prijetnju predstavljaju lokalne islamističke terorističke mreže i njihovi pripadnici te samoradikalizirani pojedinci. Za regrutiranje pristaša, njihovu obuku i usmjeravanje djelovanjaterorističke skupine koriste Internet i suvremene komunikacijske tehnologije. Propaganda ISIL-a i dalje predstavlja osnovni izvor radikalizacije i inspiracije za regrutiranje terorista i izvođenje terorističkih napada u Europi. U ovom kontekstu, poseban rizik predstavlja samoradikalizacija pristaša terorističkih skupina preko Interneta koje je vrlo teško registrirati i otkriti, a značajan dio njih su osobe s psihičkim poremećajima.
Terorističke skupine stalno traže nove načine zloporabe novih tehnologija za terorističke napade. Terorističke napade u Europi zadnjih godina karakteriziraju napadi samoradikaliziranih pojedinaca na nezaštićena mjesta gdje je prisutan veliki broj ljudi. Pri tome su napadači kao sredstva napada koristili priručna sredstva poput automobila, teretnih vozila ili noževa…
Povratak boraca ISIL-a u matične europske države predstavlja rizik za sigurnost
Nakon vojnog poraza ISIL-a, tisuće zarobljenih boraca i njihovih obitelji iz Europe koji su mu se priključili u Siriji i Iraku nalaze se uglavnom u kampovima pod kontrolom snaga sirijskih kurdsko-arapskih snaga SDF. U tijeku je njihov povratak u matične države. Muškarci koji su bili ISIL-ovi borci su u zatvorima pod kontrolom SDF-a, dok se žene i djeca nalaze u zatvorenim kampovima. Veliki broj žena u kampovima ostaje izrazito radikalan te i dalje podupire terorizam, a o istim stavovima indoktriniraju djecu. Od početka sirijskog građanskog rata više od 5.000 osoba iz Europe pridružilo se islamističkim terorističkim skupinama u Siriji i Iraku. Njih oko 1.700 vratilo se u matične države u EU, a većina se vratila prije poraza ISIL-a u Siriji.Iz hrvatskog jugoistočnog susjedstva u Siriju i Irak otišlo je ukupno oko 1000 osoba, a većina njih se pridružila ISIL-u.
Od tog broja poginulo je oko 25%, 30% ih se još nalazi na tom području, dok se oko 45% vratilo u matične države jugoistočne Europe. Tijekom 2019. godine u države hrvatskog jugoistočnog susjedstva vratilo se 136 osoba iz Sirije, od kojih je najmanje 12 boraca ISIL-a, dok su ostalo žene i djeca.
Povratak „džihadista“ predstavlja veliki sigurnosni rizik za europska društva, posebice za države u koje se vraćaju u velikom broju. Radi se o osobama koje su sudjelovale u borbama na strani terorističke organizacije, vojno su obučeni i dodatno radikalizirani i traumatizirani na ratištu. Značajnu ulogu u smanjivanju ovog rizika imat će kazneni postupci protiv povratnika -pripadnika terorističkih organizacija, kao i odgovarajući programi deradikalizacije.
U pojedinim državama registriran je fenomen islamističke radikalizacije zatvorenika u zatvorima. U ovom kontekstu posebno rizik predstavlja služenje zatvorskih kazni povratnika iz ISIL-a s ostalim zatvorenicima. Također, praksa pokazuje da kazne zbog sudjelovanja u terorističkim organizacijama u državama susjedstva iznose nekoliko godina, pa je značajan broj osuđenika pri kraju izdržavanja kazne ili su već pušteni na slobodu.
Pri tome, pojedine države imaju praksu provedbe kaznenih postupaka isključivo protiv muškaraca, dok se žene-povratnice puštaju na slobodu, bez obzira na njihovu moguću radikaliziranosti sudjelovanje u terorističkim aktivnostima. Programi deradikalizacije osobito su važni u kontekstu navedenoga, ali i činjenice da je među povratnicima veliki broj djece koja su na područjima pod kontrolom terorističkih organizacija bila podvrgnuta indoktrinaciji, vojnoj obuci i sudjelovanju u borbama te su traumatizirana ratnim iskustvima i, u brojnim slučajevima, pogibiji članova obitelji. Pojedine države jugoistočnog susjedstva Republike Hrvatske i dalje su opterećene problemom islamističke radikalizacije u dijelovima društava i terorizma koji se poziva na islam.
Jedan od sigurnosnih izazova za Republiku Hrvatsku je i tranzit stranih državljana preko hrvatskog teritorija, a za koje postoje indicije da podupiru ili simpatiziraju terorističke aktivnosti. Ovo je dodatno izraženo u kontekstu migracijskih kretanja preko teritorija Republike Hrvatske.
Sigurnosne prilike u jugoistočnom okruženju Republike Hrvatske i dalje su nestabilne
Jugoistočno susjedstvo Republike Hrvatske, odnosno Zapadni Balkan kako se ovaj prostor naziva u dokumentima EU-a, još uvijek je opterećeno brojnim sigurnosnim, političkim, gospodarskim i društvenim izazovima. Sve države Zapadnog Balkana iskazuju namjeru pristupanja Europskoj uniji. Također, izuzev Srbije, države Zapadnog Balkana iskazale su namjeru ulaska i u NATO. U isto vrijeme, druge države poput Rusije i Kine nastoje ojačati svoj utjecaj na tom prostoru.I dalje se radi o prostoru kojiobilježavaju teške gospodarske prilike uz pojavnostikorupcije i organiziranog kriminala, političkog klijentelizma te manjkavosti u vladavini prava.
Društva jugoistočnog susjedstva opterećena su i pojavama radikalnih islamističkih i nacionalističkih snaga, kao i poteškoćama u pristupanju euroatlantskim integracijama. Pojedine države jugoistočnog susjedstva i dalje funkcioniraju uz aktivno djelovanje institucija i mehanizama međunarodne zajednice. Ovakve prilike otvaraju prostor i za djelovanje izvanjskih aktera, posebice država čiji se interesi i pogledi ne podudaraju s euroatlantskom perspektivom ovog prostora, odnosno čiji je interesusporavanje euroatlantskih integracija na ovom području. Pri tome se takvi akteri koriste i obavještajnim te hibridnim aktivnostima…
Na prostoru jugoistočnog susjedstva odvija se više stabilizacijskih procesa koji utječu na ukupne političko-sigurnosne prilike u regionalnom okruženju. Najvažniji takvi procesi su dogovori oko unutarnjeg funkcioniranjaBosne i Hercegovine (BiH) te pregovori o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova. Oba se procesa odvijaju se uz aktivni angažman međunarodne zajednice. U isto vrijeme, složena politička situacija u BiH obilježena je zastojem u brojnim procesima, dok se i Kosovo nakon izbora u jesen 2019. godine suočava s političkom nestabilnošću.
Srbija i nadalje na vanjskopolitičkom i sigurnosnom planu nastoji balansirati u odnosima između Rusije i Zapada. Primjerice, kao kandidatkinja za članstvo u EU-u, Srbija i dalje ne slijedi restriktivne mjere EU-a protiv Rusije. Tijekom ove godineSrbija je značajan fokus stavila i na javno promoviranje jačanja odnosa s Kinom.U pojedinim državama susjedstva i dalje su prisutne pojave plasiranja lažnih vijesti u medijskom prostoru ili na društvenim mrežama kojima se Republiku Hrvatsku želi prikazati u negativnom svjetlu. U društvima pojedinihdržava susjedstva izraženi su protuzapadni stavovi, koji su osobito vidljivi kroz medijske objave.
Vjerski i nacionalni ekstremizam i dalje opterećuje društva država jugoistočnog susjedstva. I dalje su prisutnepojave velikosrpskog ekstremizma u pojedinim državama koji se manifestira negiranjem teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Republike Hrvatske, ali i drugih država susjedstva, poput Kosova, BiH i Crne Gore.
Ovaj se ekstremizam javno očituje kroz istupe i okupljanja velikosrpskih ekstremističkih organizacija, kao i korištenjem drugih javnih okupljanja,u kojima se, uz ekstremističke poruke, uništavaju i hrvatski državni simboli.Velikosrpski ekstremizam promičei poruke protiv širenja Europske unije i NATO-a na jugoistokEurope uz isticanje privrženosti Rusiji.
Radikalno tumačenje islama u državama jugoistočnog susjedstva i dalje je prisutno. Postojanje enklava u kojima se prakticira radikalno tumačenje islama te se ne priznaju zakoni i demokratski poredak države domaćina, predstavlja sigurnosni rizik.
Dodatni sigurnosni rizik predstavlja i povratak „džihadista“ iz Sirije/Iraka u matične države od kojih su brojni na ratište otišli upravo iz navedenih enklava. Ove dvije pojave mogle bi utjecati na dodatni stupanj radikalizacije i širenje radikalnog tumačenja islama.
Položaj Hrvata u BiH u političkom smislu obilježava nastojanje da se ispune svi elementi koji ga čine konstitutivnim narodom te da se postigne,ustavom BiH predviđena,puna jednakopravnost s ostala dva naroda. Uz političke okolnosti, Hrvati u BiH suočeni su s trendom ekonomskog iseljavanja čime je ugrožen i njihov fizički opstanak u BiH, a time i multietnički karakter BiH.
Javno izvješće SOA-e u cijelosti možete pročitati OVDJE.
/Republikainfo.com/