Pod naslovom ‘Objavljujemo dokument o BiH za kojim traga cijeli Balkan’, portal Necenzurirano.si objavio je dokument za kojeg tvrdi da je neslužbeni diplomatski dokument koji govori o komadanju BiH, pripajanju Republike Srpske Srbiji, a Hercegovine susjednoj Republici Hrvatskoj te ujedninjenju Kosova s Albanijom.
Dok se od ponedjeljka, točnije nakon što je član Predsjedništva BiH Željko Komšić za agenciju FENA potvrdio da ga je slovenski predsjednik Borut Pahor pitao može li se ‘BiH razići u miru’, ova tema ne silazi s naslovnica regionalnih medija, a možda je još aktualnija u susjednoj Sloveniji gdje je pitanje BiH postalo novim prijeporima između oporbe i vlasti u toj zemlji.
Necenzurirano također piše o nagađanjima je li premijer Janez Janša doista poslao neslužbeni diplomatski dokument (“non-paper”) u Bruxelles, koji govori o novom crtanju granica na području bivša Jugoslavije. Međutim, i napominje da nitko nije službeno potvrdio da je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel dobio dokument takvog sadržaja iz Slovenije, ali da neslužbeni diplomatski dokument koji predviđa raspad BiH, pripajanje Republike Srpske Srbiji i ujedinjenje Kosova s Albanijom zapravo postoji.
Nije službeni stav Slovenije
“Prema našim informacijama, dokument pod naslovom “Zapadni Balkan – put naprijed” primljen je u Michelovom kabinetu u veljači. Tko ga je napisao, ne može se službeno znati. Prema našim izvorima, zasigurno nije stvoren u slovenskom Ministarstvu vanjskih poslova. Prema nekim informacijama, dio njegovog sadržaja napisan je u Budimpešti. Ipak, u briselskim diplomatskim krugovima o njemu se govori kao o “slovenskom” dokumentu, jer je navodno Janšin kabinet sudjelovao u slanju na razne adrese. Budući da se radi o neslužbenom diplomatskom dokumentu namijenjenom priopćavanju različitih stavova i inicijativa bez službenog karaktera, on nema ni glavu ni potpis. Došao je k Michelu mimo službene diplomatske pošte, pa se njegovo postojanje može u bilo kojem trenutku javno demantirati.
To nije službeni stav Slovenije, već samo jedan od neformalnih prijedloga za moguće rješenje pitanja koja se tiču zemalja bivše Jugoslavije. Ali njegov je sadržaj u potpunoj suprotnosti sa svim važećim dokumentima na kojima se temelji vanjska politika naše zemlje. Štoviše, dokument je prilagođen srpskim i hrvatskim nacionalističkim krugovima, koji već tri desetljeća rade na raskomadavanju BiH”, piše Necenzurirano.si.
Prema dokumentu do kojeg su došli, u njegovom uvodu se spominju “neriješena nacionalna pitanja Srba, Albanaca i Hrvata” koja su izbila na površinu nakon raspada Jugoslavije. Autori (nepoznati) dokumenta izričiti su da, čak i nakon uspostave mira nakon završetka ratova, obećanih europskih perspektiva i napretka Sjeverne Makedonije i Crne Gore u ovom smjeru u regiji, ključna pitanja i dalje nisu neriješena.
Među tim, ključnim pitanjima navodi se:
– da je Daytonski sporazum 1995. godine, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, koji je odnio više od 100 000 života, praktički, ali ne i u načelu, prepoznao ono što je postignuto u ratu.
– da je u ovom trenutku teško zamisliti europske perspektive Srbije i Kosova.
– da se članstvo BiH u EU može u potpunosti isključiti.
– da je u međuvremenu prazan prostor iskoristila Turska, koja je povećala svoj utjecaj u BiH i sjevernoj Makedoniji.
– da izuzev Turske, nekolicine lokalnih političara i njihovih pristaša koji osobno imaju koristi od kaosa i nefunkcionalnih institucija, nitko nije zadovoljan situacijom u BiH.
Kako nadalje navodi Necenzurirano.si, ključni dio dokumenta za predložena rješenja za BiH je dio u kojem autori (nepoznati) naglašavaju da Srbija, Hrvatska i Albanija imaju stabilne vlade i da su njihovi izabrani političari sposobni donositi strateške odluke.
Prijedlozi rješenja za zapadni Balkan
1) Ujedinjenje Kosova i Albanije. “Na Kosovu se 95 posto stanovništva želi ujediniti s izvornom albanskom nacijom. Slična je situacija i u Albaniji. Granica između Albanije (članice NATO-a) i Kosova praktički ne postoji. Srpski dio Kosova dobio bi poseban status – slijedeći primjer Južni Tirol”, navodi se u dokumentu. To je autonomna pokrajina na sjeveru Italije, gdje je većina stanovništva njemačkog govornog područja.
2) Ujedinjenje većine teritorija Republike Srpske sa Srbijom. “Srpsko nacionalno pitanje može se u velikoj mjeri riješiti pripojenjem dijela Republike Srpske Srbiji. U ovom je slučaju Srbija spremna pristati na ujedinjenje Kosova i Albanije”, navodi se u dokumentu.
3) “Hrvatsko nacionalno pitanje može se riješiti spajanjem većine hrvatskih kantona u BiH s Hrvatskom ili davanjem posebnog statusa hrvatskom dijelu BiH (po uzoru na Južni Tirol).”
4) “To bi Bošnjacima dalo neovisnu funkcionirajuću državu i preuzelo punu odgovornost za nju. Na referendumu bi ljudi odlučivali hoće li pristupiti EU ili budućnosti izvan EU (slijedeći primjer Turske za sada velika većina Bošnjaka podržava perspektivu EU, ali zbog naglog porasta turskog utjecaja i radikalnog islama, situacija bi se mogla drastično pogoršati tijekom sljedećeg desetljeća”)
Međunarodna zajednica protiv
Kako piše Necenzurirano.si, prema ovim autorima, ta bi “rješenja” ubrzala pregovore o članstvu zemalja zapadnog Balkana u EU i NATO-u, ali da se takvim prijedlozima snažno protive SAD, Njemačka, Francuska i druge europske zemlje.
“Naime, međunarodna zajednica naglašava važnost teritorijalne cjelovitosti BiH i protivi se novom iscrtavanju granica na prostoru bivše Jugoslavije. To bi otvorilo Pandorinu kutiju i vjerojatno dovelo do novih ratova. Zeleno svjetlo za raspad Bosne i Hercegovine i ujedinjenje Kosova s Albanijom dalo bi novi zamah srpskim nacionalistima u Crnoj Gori i albanskim nacionalistima u sjevernoj Makedoniji, dvije članice NATO-a”, piše Necenzurirano.
Činjenica da se u svezi s ovim dokumentom spominju Slovenija i Janša vjerojatno je najveći udarac za predstojeće slovensko predsjedanje EU. Kada su početkom tjedna mediji iz BiH izvijestili o ovom dokumentu, Janša je u svom odgovoru izjavio da “Slovenija ozbiljno traži rješenja za razvoj regije i europsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana”. Ali nije izričito porekao postojanje dokumenta. Samo je naglasio da bi “bilo teško predati nešto Charlesu Michelu u veljači ili ožujku, budući da ga je zadnji put upoznao prošle godine”. No, postoji mnogo mogućih načina na koje je dokument stigao do Bruxellesa.
Primjerice, Michel je sredinom veljače u Poljskoj prisustvovao sastanku povodom 30. godišnjice Višegradske skupine, kojem je također prisustvovao mađarski premijer Viktor Orban, Janšin najbliži politički saveznik u EU.
Činjenica da dokument o podjeli BiH baca novo svjetlo i na posjet predsjednika Republike Boruta Pahora ovoj zemlji početkom ožujka. Kako je početkom tjedna otkrio član Predsjedništva BiH Željko Komšić, Pahor ga je pitao o mogućem mirnom raspadu u BiH. Pahorov je kabinet kasnije tvrdio da se predsjednik Republike usprotivio ideji raspada BiH, a da je pitanje mirnog prekida pokrenuto isključivo zbog zabrinutosti zbog takvih ideja.
Diplomatsku inicijativu pokrenula Hrvatska, a Slovenija se pridružila?
“Ali Pahor je došao u Sarajevo nakon što je Michel primio dokument. Je li doista moguće da Pahor nije znao za njega? Je li postavio pitanje mirnog raspada BiH jer je osjećao tlo za nekoga drugoga? Dokument također govori o budućim “koracima”. Točnije, na „tihu“ provjeru s donositeljima odluka u regiji i međunarodnom zajednicom može li se plan provesti. Ako dokaže da se ne može postići sporazum, dokument će zadržati status “non-paper”. Američki državni tajnik Antony Blinken također je nagovijestio da se u ožujku intenzivno ispituju prijedlozi za crtanje novih granica na Balkanu putem različitih kanala. U ranom pismu predsjedništvu BiH početkom travnja, odbacio je mogućnost razgovora o radikalnim promjenama Daytonskog sporazuma”, navodi ovaj slovenski portal.
Iako ovaj portal podsjeća da je ministar vanjskih poslova Anže Logar jučer u Narodnoj skupštini izjavio da se slovenska strategija prema zapadnom Balkanu nije promijenila, pišu da je “sve je više znakova novog zaokreta u slovenskoj vanjskoj politici”.
“Prema našim informacijama, posljednjih mjeseci o BiH su bila čak tri “non-papera” u kojima je Slovenija na ovaj ili onaj način sudjelovala. Logar je jučer potvrdio postojanje jednog od tih dokumenata. Riječ je o diplomatskoj inicijativi u vezi s BiH, koju je sredinom ožujka pokrenula Hrvatska, a pridružila joj se i Slovenija. Ovim dokumentom nastavljaju dugotrajnu diplomatsku ofenzivu u Zagrebu na promjenu izbornog zakonodavstva u BiH. To bi uvelike olakšalo izbor hrvatskog člana predsjedništva BiH po mjeri Zagreba”, navodi Necenzurirano.si ne postavljajući pitanje načina izbora Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva.
Zašto se Slovenija pridružila inicijativi?
Pridruživanjem hrvatskoj diplomatskoj inicijativi Slovenija se dodatno distancirala od najvećih zemalja EU. Uz Mađarsku podržale su je samo tri pravoslavne zemlje: Grčka, Bugarska i Cipar. Prva dva imaju vlastite interese po pitanju sjeverne Makedonije, posebno u uvjetovanju njezinog daljnjeg ulaska u europske integracije. Za promjenu izbornog zakonodavstva u BiH u korist Zagreba zalaže se i Rusija, ključni politički saveznik srpskog člana predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji otvoreno govori o pristupanju Republike Srpske Srbiji.
Nije jasno zašto se Slovenija pridružila inicijativi Hrvatske koja ima jake nacionalne interese u zemlji, manje od tri mjeseca prije predsjedanja EU. Pogotovo što naša zemlja s Hrvatskom ima još nekoliko otvorenih pitanja vođenih arbitražom. Ni pitanje kako su najnoviji vanjskopolitički manevri u skladu s interesima naše zemlje još nema odgovor.
O “non-paperu” koji predviđa raspad BiH razgovarano je i na jučerašnjem sastanku ministara vanjskih poslova Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Gordana Grlića Radmana i Bisere Turković. Grlić Radman opisao ga je kao “fantoma”. Ustvrdio je da je i slovenski ministar vanjskih poslova Anže Logar bio iznenađen da takav papir uopće postoji.
“Uvjeren sam da nitko ozbiljan u EU ne može podržati ideju da ima pravo ugroziti cjelovitost države, čak i ako zaostale snage unutar BiH povremene ideje o podjeli pokušaju prikazati kao legitimne. Cilj je otvoriti Pandorinu kutiju i destabilizirati situaciju na zapadnom Balkanu. “Međutim, u ovoj situaciji netko očito računa na postizanje ciljeva koje nije mogao postići u ratu. Kao i BiH, borili smo se protiv zloćudne propagande u međunarodnim krugovima i u zemlji dugo vremena i svojevrsni hibridni rat protiv euroatlantskih interesa BiH i svih njenih građana. Sadržaj ovog ‘non-papira’ demantiran i da je sam Janša rekao da podržava teritorijalnu integritet BiH “, rekla je jučer ministrica Turković.