Slobodna Dalmacija od 14. travnja objavila je ekskluzivan razgovor s mostarskim poduzetnikom Jurom Krtalićem i o njegovom kobnom partnerstvu s Brodosplitom, temi o kojoj je pisao i Dnevni list, a koja će, zasigurno, postati još jedan milijunski skandal. Naime, mostarski poduzetnik Jure Krtalić, za Slobodnu Dalmaciju govorio je o projektu izgradnje vjetroelektrana, vrijednom više od pola milijarde eura.
“Nikada ga nismo tužili, nismo takvi ljudi, prvi put u životu sam zbog njega završio na sudu. Uvijek uzvraća tužbama i prijetnjama. Želi nas izbaciti, zaustavlja nam projekte, tvrtke od kojih živimo. Projekt stoji već sedam i pol godina, ne možemo ništa raditi. Firma blokirana. Drugi vjetroparkovi odavno se grade, a mi ne možemo ništa. Mostarski sud, organizirani kriminal i politika zapinju nam noge. Poluga su mu i beogradski odvjetnici. Štite ga. Morat ćemo tužiti Sud u Mostaru i tražiti odštetu od države”, ozbiljan je mostarski poduzetnik.
U razgovoru s kolegom novinarom iz Slobodne Dalmacije, Damirom Toljem, Krtalić je potvrdio: “Umjesto vjetroparka, Debeljak me oštetio za 265 miijuna eura”.
Prenosimo tekst Slobodne Dalmacije:
“Prije više od 20 godina počeo sam ispitivanja za vjetroelektranu na području Kupresa i Tomislavgrada, koja bi bila najveća takva na Balkanu. Dobio sam i županijsku koncesiju, pratio me je i njemački ‘Siemens’, a onda se 2013. pojavio Debeljak, govoreći da ima novca, i prepustio sam mu 50 posto u svojoj tvrtki. Od tada se problemi samo gomilaju, a leđa mu čuvaju u Zagrebu, Mostaru i Beogradu”, tvrdi mostarski poduzetnik i liječnik.
Istina! Pojavio se 2013. godine, već je bio kupio “Brodosplit”. Bio je jako zainteresiran, govorio da ima novca, da hrvatska Vlada i Bruxelles stoje iza njega, da kreće u velike investicije, mašući napuhanim bilancama. Ukratko, uvjeravao nas je da ima snage realizirati čitav naš projekt koji smo prethodno godinama razvijali – vjetropark na području Tomislavgrada i Kupresa, ukupne snage 408 megavata i vrijednosti 530 milijuna eura.
Obrativši se Slobodnoj Dalmaciji, Krtalić je u ekskluzivnom autoriziranom razgovoru s nama želio javno progovoriti o tom blokiranom zajedničkom poslovnom pothvatu: “Danas se gorko kajem. Obrlatio me i prevario. Ubio me, upropastio, uništio, stajalo me to zdravlja, a u svemu mi je stradala i obitelj. Na koncu sam odlučio javno progovoriti o svemu jer se više nemam komu obratiti. Zaključio sam da je sve što su mi priredili u zadnjih desetak godina zapravo organizirani pothvat u kojemu ga i danas štite političke, pravosudne i državne strukture u BiH i Hrvatskoj. Pa, svima njima sam se obraćao u više navrata, s gomilom pisanih dokaza i dokumenata, ali ništa se nije pomaknulo. Žalosno.
Jedva ostao živ
Jure Krtalić je Mostarac, po struci liječnik, stomatolog. Prije rata imao je tri stomatološke ordinacije. Rat mu je promijenio život: “Bio sam dragovoljac, pripadnik HOS-a u Hrvatskoj, član HDZ-a, to je za nas bio pokret, a ne politička stranka. Vratio sam se onda u Mostar, gdje sam teško ranjen 1993. godine, kao voditelj saniteta Pete gardijske brigade Hrvatske vojske. Jedva sam ostao živ. Imam 80 posto invaliditeta i umirovljeni sam satnik HV-a”.
Više se, kaže, “nije mogao baviti stomatologijom, nije mu dalo loše zdravlje, pa se uhvatio kamena:
“Djed mi je imao kamenolom južno od Mostara, blizu aerodroma, iz tog kamenoloma vadio se kamen za obnovu Starog mosta, budući da je s tog lokaliteta bio i kamen kojim je Stari most bio izvorno podignut”. Zato mi se tvrtka i zove ‘Kamen-Dent’.
“Obnovili smo više od sto džamija, stotinjak katoličkih crkava, pedesetak pravoslavnih, sarajevsku Vijećnicu, imali smo po 70 zaposlenih, radili smo sanaciju osječke katedrale, radili na đakovačkoj…”
Kaže da je već na prijelazu milenija razmišljao o zelenoj energetskoj transformaciji, to su bili počeci promjena i u Europi. Prve ispitne stupove za vjetroelektrane postavili su još 2003. na povoljnim lokacijama oko Kupresa i Tomislavgrada:
“Bili smo pioniri, odmah poslije prvog hrvatskog vjetroparka Ravne na Pagu. Usko smo surađivali s renomiranom splitskom tvrtkom ‘Fractal’ i prof. dr. Rankom Goićem. Razvili smo projekt, već je bio i uplanjen u prostornim planovima tih dviju općina i Hercegbosanske županije: vjetropark od 408 megavata na 238 četvornih kilometara prostora, na kojemu su mogućnosti gradnje preko 2000 megavata. Trebao je to biti najveći takav projekt na Balkanu, možda i u Europi.’Kamen-Dent’ dobio je 2008. koncesiju na 30 godina od Hercegbosanske županije sa sjedištem u Livnu.
Krenuli su bili s moćnim njemačkim ‘Siemensom’, planirajući ugrađivati njihove turbine.
Veze s Dalmacijom
Onda se pojavio vrlo motivirani Debeljak. Iako su imali više potencijalnih ulagača, Krtalić objašnjava zašto se odlučio za novopečenog brodograditelja: “Računali smo da bi mogla biti dobra ta poslovna sinergija, pa i nacionalna veza, Split, Dalmacija, Tomislavgrad, Kupres, Hercegovina, sve se nekako veže jedno uz drugo, pa i u brodogradilištu bi se možda mogli graditi stupovi za vjetroelektrane”.
Krtalić, tada jedini vlasnik ‘Kamen-Denta’, odlučio je prihvatiti Debeljakovu ponudu. Potpisali su ugovor i postali partneri, svaki od njih imao je po 50 posto udjela u tvrtki koja ima koncesiju za golemu investiciju.
“Debeljakova obveza bila je”, ističe Mostarac, “osigurati financiranje razvoja i realizacije čitavog projekta od 408 megavata, odnosno
136 vjetroturbina, dok je Krtalić rješavao tehničke poslove, organizaciju, pribavljanje dozvola.
“Sve uplanjeno, okolišne dozvole dobivene, tri građevinske dozvole izdane za prvu fazu, za tri polja od 144 megavata. Dobili smo priključak na mrežu, što je najvažnije u svemu. Zadnji rok za uključenje u mrežu bio nam je u prosincu 2016., ali pokazuje se da Debeljak nema novca za realizaciju. To šepa već od samog starta, škripi, on sve prolongira, koči projekt, jedna tvrtka, druga, peta, uplate čekamo po mjesec, dva, pola godine”.
Nastale su velike glavobolje. Ovako ih stomatolog opisuje: “Od ulaganja teškog pola milijarde eura, on je uplatio 2.350.000 eura pa onda kroz povezana društva i fiktivne ugovore izvukao sebi natrag 436.369 eura. Možemo i u detalje kad bude trebalo…”.
„Debeljak ubacio Kineze“
Već su bili izgubili korak, partner iz Hrvatske nije plaćao obveze, a 2018. istjecale su im dozvole za priključak na mrežu.
“Koncem 2017. Debeljak odjednom pokušava u igru ubaciti kineske proizvođače turbina i izbaciti ‘Siemens’. Dolazi s ponudom konzorcija dviju kineskih tvrtki, ‘CNTIC’ i ‘Envision’, te vlastite ‘DIV Grupe’, od 68 milijuna eura za realizaciju prvog vjetroparka ‘Kupres 1’, snage 48 megavata, a ‘Siemensova’ ponuda, u zajednici s ‘Končarom’ i ‘Heringom’, bila je 48 milijuna eura. Dakle, Debeljak želi ponudu skuplju 20 milijuna eura. Pa tko bi to prihvatio?!”, pita Krtalić.
Kako govori, iako su sve već izdane dozvole bile na ‘Siemensovoj’ turbini, brodograditelj pokušava uvesti neku kinesku, koja je u Europi bila nepoznata, bez ikakvih certifikata, a skuplja 20 milijuna eura od čuvene njemačke kompanije.
“Naravno da to nismo mogli prihvatiti. On šalje naredbu direktoru naše zajedničke tvrtke da potpiše, ali ja ne dam jer se takvo što ne može učiniti bez odluke Skupštine društva, tako kaže zakon. Pa tko bi prihvatio 20 milijuna eura skuplju turbinu o kojoj ništa ne znamo?! Trebao je osigurati 30 posto vlastitih sredstava u vidu kredita prema ‘Kamen-Dentu’ da bi se dobio preostali dio sredstava od komerecijalnih banaka za plaćanje prema ‘Siemensu’, ‘Končaru’ i ‘Heringu’, ali Krtaliću javljaju iz ‘Siemensa’ da Debeljak nema financijske snage pa postavlja nemoguće uvjete. Želi sebi barem trećinu čitavog kolača, odnosno da on bude suizvođač u toj mjeri.
“Nemoguće…Zato je i pokušao ubaciti Kineze, gdje bi on bio suizvođač s 50 posto, iako je čitava ponuda bila 20 milijuna eura skuplja”, ističe.
Prema Krtalićevim tvrdnjama, Debeljak mu je u Splitu rekao da mora potpisati i prihvatiti ponudu s Kinezima. Mostarcu to nije padalo na pamet i kaže da bi to bilo samoubojstvo.
Kaže kako bi bili zapali u minus dug 29 godina, uz lošu i preskupu kinesku turbinu, što bi značilo da moraju mijenjati i sve dozvole.
“Nije mu prošlo pa je zaustavio sva plaćanja i blokirao čitav projekt koncem 2017., da bi me 2020. na mostarskom sudu tužio, pazite sada, za nastalu štetu od 48 milijuna KM, odnosno oko 24 milijuna eura, a direktora naše zajedničke tvrtke za 21 milijun maraka, ili više od 10 milijuna eura. Jer smo odbili Kineze. To je i dan-danas na sudu. Zastupa ga, zamislite, ured odvjetnika Karanovića i partnera iz Beograda”.
Krtalić kaže da mu je Debeljak prijetio, vrijeđao ga, nogom udarao i prevrtao stolice i dovodio razne tipove da Mostarca nagovore da potpiše. Bilo je to u Splitu, gdje je brodograditelj inzistirao na tome da se održi skupština ‘Kamen-Denta’, iako je morala biti u Mostaru, gdje je sjedište tvrtke.
“Ja sve odbijam, a oni nas potpuno blokiraju. Sve su nam zatvorili, tri kamenoloma smo imali, tvrtku blokirali tužbama, odsjekli nas od svih poslovnih tokova. Sve preko politike i pravosuđa u Mostaru i BiH Poteze mu smišlja suradnik koji je njegiva desna ruka i jedan mostarski odvjetnik sa splitskom adresom, koji je prije Debeljaka radio za moj ‘Kamen-Dent’. Onda je prešao Debeljaku, bio mu je i u Nadzornom odboru u škveru u Splitu. Idući im je korak bio izbaciti me iz vlastite firme i projekta, uz pomoć mostarskog Općinskog suda”, navodi Krtalić nevjerojatan razvoj situacije.
Uglavnom, objašnjava Krtalić, Debeljak je 2017. godine je ugasio ‘Brodosplit Holding’, pripojivši ga ‘Brodograđevnoj industriji Split’. Uz pomoć vrlo utjecajnog odvjetnika u Mostaru, govori Krtalić, Debeljak kod javnog bilježnika sastavlja ugovor kojim udjele u ‘Kamen-Dentu’ prebacuje s izbrisanog ‘Holdinga’ na BIS: “To su učinili bez suglasnosti Vlade Hercegbosanske županije, što je protuzakonito. Zakon o koncesijama Županije i FBiH u 43. članku kaže da se bez odobrenja koncesora ne može prenijeti više od 15 posto glasačkih prava
tvrtke koja je koncesiju dobila na bilo koga drugoga”.
Pravomoćna presuda iz Livna
Mostarski veteran ističe da je Vlada HBŽ tužila ‘Kamen-Dent’ za nezakonito prebacivanje udjela s ugaslog ‘Holdinga’ na ‘Brodosplit’, proglasivši taj ugovor nevažećim, a županijsko pravobraniteljstvo iz Livna, na temelju Vladine odluke, piše Općinskom sudu u Mostaru u prosincu 2020. da u registru treba brisati ‘Brodograđevnu industriju Split’ kao udjeličara i sve vratiti na tendersku dokumentaciju
odnosno na Juru Krtalića. Pravomoćna presuda stiže 2022. iz Livna: ugovor o prijenosu udjela s ‘Holdinga’ na BIS je ništetan.
“Džaba, mostarski Općinski sud, u okrilju kojeg je i registar poduzeća, a ‘Kamen-Dent’ je na mostarskoj adresi, ne uvažava tu presudu.
Hercegbosanska županija pokušava i dalje, osobito Ivan Vukadin, županijski premijer. No, Krtalić kaže da Vukadin odavno nije u HDZ-u BiH, već ima drugu stranku, Hrvatski nacionalni pomak, HNP, pa je bez utjecaja u Mostaru, gdje se pokraj korumpirane politike očito ne može implementirati zakonita odluka livanjske županije o ništetnosti prijenosa udjela.
Htio je Jure prebaciti sjedište tvrtke iz Mostara u Livno, ali veli da mu ne daju. Uglavnom, HBŽ, Tomislavgrad i Kupres gube važne proračunske prihode.
Krtalić procjenjuje: za čitav projekt od 408 megavata, godišnja šteta za livanjsku županiju bila bi 3,5 milijuna eura samo za koncesijsku naknadu. Posljednji pokušaj manevra bio je nedavno: “Debeljak predlaže da će udjele koje je protuzakonito prenio s ‘Holdinga’ na BIS sada prebaciti na još jednu svoju firmu – ‘DIV brodogradnju’, a mi da osiguramo suglasnost županijske Vlade u Livnu”.
Onda mu je, kaže, sinulo: Republika Hrvatska prije nekoliko dana blokirala ‘Brodosplit’ za više od 40 milijuna eura, Debeljak novca nema, možda mu se sprema i stečaj BIS-a u Splitu, pa bi prijenosom udjela na ‘DIV brodogradnju’ pokušao izbjeći gubitak ‘Kamen-Denta’…
U PNUSKOK-u mu rekli da šuti
“Mene je oštetio za polovicu od 530 milijuna eura, odnosno za 265 milijuna eura samo u kapitalu, a gdje je izgubljena dobit kroz godine?! Ja sam ispunio sve svoje obveze iz ugovora, dok je Debeljak ispunio tek 0,44 posto svojih, a morao je osigurati pola milijarde eura za realizaciju čitavog projekta, na što se obvezao ugovorom, pod prijetnjom gubitka članstva u ‘Kamen-Dentu’, gdje ima 50 posto udjela. Morao je uložiti i do 30 posto vlastitog kapitala u financiranje projekta.
No, postoji kvaka. “U ugovor su ubacili klauzulu da će pitanje neispunjavanja obveza, što je osnova za isključivanje iz partnerstva, procjenjivati vještak kojega obojica izaberemo. A Debeljak svaki put odbije vještaka. Danas traži 7,5 milijuna eura da sam ode. Ja ne mogu pristati, pa uništio nas je”, kaže.
Krtaliću više nije bilo druge nego obratiti se institucijama u BiH i Hrvatskoj. Sve je prijavio SIPA-i u Sarajevu, Državnoj agenciji za istrage i zaštitu. Po njihovu savjetu, obratio se i PNUSKOK-u: u Splitu u lipnju 2022. godine, pa kasnije i u Zagrebu.
“U Splitu mi je jedan načelnik, zasad mu neću spomenuti ime, rekao da nikada nikomu ne kažem da sam bio kod njega!? Bio sam i u Ministarstvu financija i u Ministarstvu gospodarstva u Zagrebu, čak im predlagao da Hrvatska uđe umjesto Debeljaka u naš projekt
vjetroparkova. Međutim, do danas nikakve pomoći ni od koga”, kazao je Kratalić za Slobodnu Dalmaciju.
Apel ministrima Medvedu i Anušiću
“Molimo boga da ode u stečaj. Da nam se oslobodi projekt od pola milijarde eura, iako bismo sve morali iznova počinjati. Trebao je još 2022. i 2023. godine. To pokazuju ‘Brodosplitove’ bilance iz tog vremena. Ukupne obveze bile su mu veće od ukupne imovine: prve godine bio je insolventan 16 milijuna, druge 23,7 milijuna eura. Nelikvidnost mu je koncem 2022. iznosila 90 milijuna eura, a iduće 88
milijuna. Zašto ga Hrvatska štiti? Apeliram i pitam Tomu Medveda, ministra branitelja, mog ministra, a i Ivana Anušića, ministra obrane: pa što nam Debeljak sve to radi, kako to više možete gledati i dopuštati, poduzmite nešto!, poručuje Krtalić.
“Morat ćemo tužiti Sud u Mostaru i tražiti odštetu od države”
“Nikada ga nismo tužili, nismo takvi ljudi, prvi put u životu sam zbog njega završio na sudu. Uvijek uzvraća tužbama i prijetnjama. Želi nas izbaciti, zaustavlja nam projekte, tvrtke od kojih živimo. Projekt stoji već sedam i pol godina, ne možemo ništa raditi. Firma blokirana. Drugi vjetroparkovi odavno se grade, a mi ne možemo ništa. Mostarski sud, organizirani kriminal i politika zapinju nam noge. Poluga su mu i beogradski odvjetnici. Štite ga. Morat ćemo tužiti Sud u Mostaru i tražiti odštetu od države”, ozbiljan je mostarski poduzetnik.
/Desk/