Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen jučer se sastala s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom zbog mađarskog protivljenja zajedničkom embargu Unije na rusku naftu. Von der Leyen je nakon sastanka rekla da je ostvaren napredak i da su razjašnjena neka pitanja s Orbanom. “Napredovali smo, no još ima posla”, dodala je, što zapravo znači da još uvijek nije postignut nikakav konkretan dogovor s Mađarskom, prenosi N1.
Mađarska svoj pristanak na šesti europski paket sankcija Moskvi uvjetuje jamstvima da će imati osiguranu dobavu energenata ako se uvede embargo na kupnju ruske nafte.
Kako je pojasnio jedan europski diplomat za France Presse, Mađarska bi za sigurnu opskrbu naftom trebala novi naftovod koji bi je povezao s Hrvatskom, koja ima pristup moru. Stoga traži jamstva da će se Zagreb angažirati na izgradnji te infrastrukture, kao i jamstva o europskim financijskim sredstvima.
https://twitter.com/felix_justice_1/status/1523886659451998209?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1523886659451998209%7Ctwgr%5E%7Ctwcon%5Es1_&ref_url=https%3A%2F%2Fhr.n1info.com%2Fsvijet%2Forban-da-nam-nisu-uzeli-more-i-mi-bismo-imali-luku%2F
Orban: Da nam nisu uzeli more, i mi bismo imali luku
“Oni koji imaju more i luke mogu donijeti naftu na tankerima. Da ga (more) nisu uzeli od nas, i mi bismo imali luku”, rekao je Orban u razgovoru za državni mađarski radio prošlog petka, kako prenosi Politico koji tumači da je Orbán mislio na jadransku obalu.
Hrvatska osudila Orbanove izjave, mađarski veleposlanik pozvan na razgovor
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova reagiralo je na izjave premijera Mađarske, Viktora Orbana.
“Hrvatska osuđuje izjavu predsjednika mađarske Vlade Orbana. Osuđujemo, također, bilo kakve teritorijalne pretenzije prema drugim suverenim državama.
Nastavno na to, mađarski veleposlanik u RH pozvan je danas u MVEP na razgovor, dok je veleposlanik RH u Mađarskoj zatražio razgovor u nadležnom ministarstvu očekujući objašnjenje ovakvih izjava koje nepotrebno narušavaju naše dobrosusjedske odnose”, kazali su iz MVEP-a.
Gjenero: Hrvatska treba jasno reagirati – Orbanova retorika prelazi granice korektnosti
Hrvatska treba jasno dati do znanja da je naš suverenitet neupitan, a posljednja Orbanova retorika prelazi granice političke korektnosti, poručio je politički analitičar Davor Gjenero za N1.
“To je poigravanje izvan političke korektnosti. Zna se da je EU nepovredivost granica nepovredivo načelo. O svemu se u EU može dogovoriti, ali se pitanje granica ne može na taj način otvarati. To nije retorika koja prolazi u Bruxellesu”, rekao je Gjenero, komentirajući izjavu mađarskog premijera Viktora Orbana u kojoj je, referirajući se na jadransku obalu, poručio – da nam nisu uzeli more, i mi bismo imali luku.
Hrvatska treba reagirati odlučno
Gjenero dodaje da Hrvatska ima interes suradnje s Mađarskom, ali da je bilo kakvo zadiranje u pitanje granica i suvereniteta Republike Hrvatske nešto što je u međunarodnoj areni neprihvatljivo.
Budući da se sjećamo fotografije s jednog sastanka Orbanove stranke ispred karte velike Mađarske, kao i čestitke mađarskim maturantima koja je uključivala fotografiju globusa na kojoj su također bile ucrtane granice velike Mađarske, zanimalo nas je i što znače takvi Orbanovi potezi za Hrvatsku.
“Prema tome sam bio manje skeptičan nego drugi kolege, jer sam to očitavao u kontekstu onoga što je Mađarska radila u prethodnom razdoblju, a to je da su se koristili europskom integracijom i činjenicom da Mađari čine dio stanovništva u susjednim državama. Koristeći se mađarskom manjinom uspjeli su stvoriti sfere svog društvenog i ekonomskog utjecaja i u Slovačkoj i u Rumunjskoj, što je nešto što je korektno s pozicije EU, ali bilo kakva ideja o promjenama granica je izvan toga”, kazao je Gjenero, ističući da bi Hrvatska treba reagirati odmjereno, ali odlučno.
“Treba jasno dati do znanja da je suverenitet neupitan, ali ne treba dovoditi u pitanje mogućnost ekonomske suradnje s Mađarskom. Ne treba na svaku izjavu, koja možda ima više unutarnjepolitičko, nego vanjskopolitičko značenje, reagirati zapjenjeno, ali treba reagirati vrlo jasno”, poručuje Gjenero.
FT: Budimpešta je uznemirena
I Financial Times danas je pisao da je Budimpešta uznemirena zbog toga što će postati jako ovisna o nafti koja se crpi naftovodom iz Hrvatske u slučaju embarga. Prema mišljenju Gjenera, to ne bi trebao biti problem.
“Biti ovisan o prijateljskoj zemlji nije nešto što bi trebalo pretpostavljati nekakav ozbiljan problem. JANAF je uvijek surađivao s Mađarskom, Hrvatskoj je u interesu da Rijeka bude ključna luka Mađarske za izlaz na more. To mi nije jasno. Možda su u pitanju politički razlozi, odnosno manevri kojima Orban pokušava povećati svoj manevarski prostor u izbjegavanju prekida energetskih odnosa s Rusijom”, kazao je Gjenero.
Jadranski naftovod ključan za rješenje
Međutim, nakon što predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen sinoć u Budimpešti nije uspjela privoljeti mađarskog premijera Viktora Orbana da prihvati prijedlog o embargu na rusku naftu, od kojeg bi Mađarska bila izuzeta do 2025., ali s planom da rusku naftu zamijeni neruskom naftom iz alternativnog pravca preko Jadranskog naftovoda (Janaf) i Hrvatske, dramatični pregovori se nastavljaju pokušajem organiziranja videokonferencije nekoliko najzainteresiranijih državnika.
Kako neslužbeno doznaje Večernji list, planira se da na videokonferenciji o tom problemu razgovaraju francuski predsjednik Emmanuel Macron, mađarski i slovački premijer Viktor Orban i Eduard Heger, hrvatski premijer Andrej Plenković, predsjednica EK Ursula von der Leyen i još neki.
Jutros se u Bruxellesu neslužbeno moglo čuti da se pokušava tu videokonferenciju organizirati danas, ali nešto prije podneva pročulo se da, navodno zbog nemogućnosti usklađivanja dnevnih rasporeda svih sudionika, to ipak neće biti danas, nego sutra.
Spominjanje Plenkovića kao sudionika tih pregovora govori da je Jadranski naftovod, sa svojim naftnim terminalom u Omišlju i naftovodom koji preko Siska ide i do mađarske granice, ključan u osmišljavanju rješenja.
Orban tvrdi da bi, prije no što Mađarska počne znatnije koristiti Janaf kao alternativni pravac opskrbe naftom, “Hrvatska morala značajno povećati kapacitet naftovoda na jednom njegovu dijelu”.
Ali, prema neslužbenim informacijama, piše Večernji, podatak koji se spominje u pregovorima u Bruxellesu jest da Janaf već sad ima slobodnog kapaciteta za barem 9 milijuna tona nafte godišnje prema Mađarskoj i Slovačkoj. Jedan naš sugovornik, komentirajući Orbanovu izjavu o “značajnom povećanju kapaciteta”, kaže kako mu ta izjava ne zvuči kao istinita te da se jedino može govoriti o remontu pumpi. Odnosno, da bi za povećanje kapaciteta bilo potrebno koristiti snažnije pumpe, što nije nikakav problem.
Mađarska najveći protivnik zajedničkog EU embarga na rusku naftu
Podsjetimo, svih 27 članica mora biti jednoglasno da bi se sankcije uvele. U prijedlogu sankcija navode se određena izuzeća, no i Slovačka i Mađarska ih smatraju nedostatnima. Mađarska je zemlja koja se najžešće protivi europskom embargu na rusku naftu i već je zatražila za sebe odgodu na pet godina.
Šef mađarske diplomacije Peter Szijjarto rekao je u ponedjeljak navečer da Mađarska ne može prihvatiti predloženi paket europskih sankcija Rusiji dok se njezini strahovi ne riješe. Premijer Orban ranije je rekao da bi prijedlog Komisije imao učinak “atomske bombe za Mađarsku”.
“Uništio bi našu stabilnu energetsku opskrbu”, poručio je mađarski premijer.
/Desk/