Brojne su nedoumice u vezi izmjena Izbornog zakona koje je u izbornoj noći nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Loš tajming za donošenje odluke, reći će predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH, no stvari su mnogo ozbiljnije. Nitko sa sigurnošću ne može odgovoriti kako će navdene odluke OHR-a uopće biti implementirane.
Kako odluke visokog predstavnika primjeniti na izborni rezultat, u SIP-u su danas odgovorili sa: Čekamo dodatana pojašnjenja. Pojedine izmjene Izbornog zakona, koje je Schmidt nametnuo, nisu do kraja definirane, javlja N1 BiH.
“Nije utvrđen broj, struktura i način na koji se biraju izaslanici u ovim izmjenama Izbornog zakona. Po meni su mogle biti. I sigurno bi moglo biti lakše SIP-u da imamo gotova rješenja. Kada su vršeni zahvati, mislim da se moglo uraditi i to”, izjavio je član SIP-a Ahmet Šantić.
Ovako je prepušteno SIP-u da sam donese provedbeni akt, iako je Ustav Federacije BiH ostao nepromijenjen u članu osam stavu 2, a to je da se broj struktura i način utvrđuje zakonom. SIP nije zakonodavno tijelo, visoki predstavnik je svojom odlukom tražio da djeluje nezakonito.
Jedna od nedoumica bit će da li rasporediti delegate u Dom naroda Federalnog paralementa proporcionalno nacionlnoj strukturi te županije ili nacionalnoj strukturi stanovništva Federacije BiH u odnosu na tu županiju. Ovo također nije definirano odlukom visokog predstavnika. I kako, kada se jednom i ovo pitanje utvrdi, popuniti nedostajuće izaslanike.
Napravili smo projekciju u odnosu na Izborni zakon, nacionalnu strukturu županija i popis iz 2013 godine. Prema rasporedu izaslanika, očito je da će dominantno izaslanike iz reda Hrvata popuniti većinski hrvatka područja, slično je s Bošnjacima. No, kako delegirati Srbe i Ostale, ako znamo da je problem postojao i s popunom 17 izaslanika u prethodnim sazivima, odnosno 7 iz reda Ostalih.
Visoki predstavnik u svojoj odluci dopustio je da SIP nedostajuće izaslanike raspodjeli iz ostalih županija, no što ako nema dovoljno izabranih izaslanika? Mogu li se u Domu naroda naći i oni koji nisu izabrani, odnosno koji su bili na listama političkih stranaka. I iz kojih županija će biti delegirani? Ni to nije definirano Schmidtovom odlukom.
To su pitanja na koje SIP treba tek odgovoriti, a mogla bi se značajno odraziti na izgled Doma naroda FBIH i u konačnici na odlučivanje.
Izmjene Izbornog zakona komentirao je i predsjednik SIP-a poručivši da su jednostavno imale loš tajming. Također za mnoge je i sporna odluka u odnosu na izbor rukovodstva Federcije BiH gdje se Ostali ne spominju.
Podjećamo na presudu Ustavnog suda BiH iz 2015. godine po zahtjevu Željka Komšića, a u kojoj je utvrđeno postojanje diskriminacije građana iz reda “Ostalih” u izboru za predsjednike i FBiH I RS. Potvrđeno je i kako je već u pripremi apelacija i privremena mjera kojom se traži da se odluka viskog predstavnika u ovom dijelu stavi van snage, o čemu bi u konačnici mogao odlučivati Europski sud u Strsbourgu, izvješćuje N1.
/Desk/