Trump je prvotno odobrio udare na mali broj odabranih ciljeva kao što su radarski i raketni sustavi, navodi se u izvješću visokih dužnosnika administracije koji su uključeni ili su informirani o raspravama.
Udari su zakazani za petak prije zore kako bi se smanjio rizik za iransku vojsku ili civile, dodaje se.
Nakon dugih rasprava u Bijeloj kući između visokih dužnosnika za nacionalnu sigurnost i čelnika Kongresa očekivao se napad, kaže više dobro obaviještenih izvora. Operacija je već bila spremna za početak, no onda je otkazana.
Zrakoplovi su bili u zraku, a brodovi su bili u poziciji, ali nijedna raketa nije ispaljena, jer je došla zapovijed za odstupanje, rekao je jedan visoki dužnosnik iz Trumpove administracije.
Nagli preokret zaustavio je ono što bi bila predsjednikova treća vojna akcija protiv ciljeva na Bliskom istoku. Ne zna se je li se Trump jednostavno predomislio o napadima ili je do odgode došlo zbog logistike ili strategije. Nije jasno ni hoće li se napadi na Iran ipak dogoditi, ističe se.
Nakon rušenja bespilotne letjelice Trumpovi su savjetnici za nacionalnu sigurnost bili podijeljeni oko toga hoće li SAD vojno odgovoriti. Viši dužnosnici administracije rekli su da su državni tajnik Mike Pompeo, savjetnik za nacionalnu sigurnost John R. Bolton te čelnica CIA-e Gina Haspel bili za napad. Međutim, visoki dužnosnici Pentagona upozorili su ih kako bi takva odluka mogla rezultirati spiralnom eskalacijom s velikim rizicima za američke snage u regiji.
Bijela kuća odbila je komentirati bilo što o planovima za ovaj napad i odluci i odgodi, a ni iz Pentagona nisu htjeli ništa reći, piše New York Times i dodaje da nitko od vladinih dužnosnika nije tražio da se članak o planovima za napad ne objavi.
(Izvor: HINA)