Vlada poštuje zdravstvene djelatnike i cijeni njihovu ulogu, te je neupitno potrebno čim prije usuglasiti novi kolektivni ugovor koji će podrazumijevati i povećanja primanja zdravstvenih djelatnika. Naravno, sve ovo moguće je ostvariti samo kroz pregovarački postupak definiran zakonom u kojem će sudjelovati svi dionici zdravstvenog sustava. Stoga, Vlada još jednom poziva Nezavisni sindikat zaposlenika SKB Mostar da u dobroj vjeri, a sukladno propisanim procedurama, otpočnu pregovarački postupak kako bi se, na obostrano zadovoljstvo, utvrdio konačni tekst kolektivnog ugovora, priopćeno je iz Vlade HNŽ-a.
Na tom tragu, danas je održana telefonska sjednica Vlade na kojoj je prihvaćen usuglašeni tekst Protokola o vođenju pregovora radi zaključenja granskog Kolektivnog ugovora o pravima i obvezama poslodavca i radnika u oblasti zdravstva na teritoriju HNŽ. Usvajanjem Protokola osigurane su pretpostavke za početak pregovara.
Međutim, dok iz Vlade inzistiraju na, kako su istaknuli, zakonitom pregovaračkom postupku, iz sindikata zdravstvenih djelatnika HNŽ-a ostaju pri svome da će sutra (petak, 15. siječnja) sindikati održati prosvjed ispred zgrade vlade nezadovoljni jer se, kako njihovi čelnici ističu, odugovlači rješenje – potpisivanje kolektivnog ugovora.
Iz sindikata, očito, ne vjeruju Vladi HNŽ-a i smatraju da je usvajanje Protokola o pregovaranju samo preduvjet za konačno sjedanje za pregovarački stol predstavnika vladinog pregovaračkog povjerenstva i predstavnika sindikata te ističu kako će se štrajk prekinuti potpisivanjem kolektivnog ugovora. S obje strane mogu se čuti međusobne optužbe o izbjegavanju pregovora.
Što sindikati traže?
U nedavnom intervjuu za Dnevni list, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a, Goran Opsenica, rekao je da bi traženje Nezavisnog sindikata uposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar da se koeficijenti složenosti poslova povećaju za isti iznos kao sindikatu doktora medicine i stomatologije dovelo bi primjerice do ovih slučajeva: Plaća NK radnika u tri godine ugovora porasla bi 120%.
“Odnos koeficijenata složenosti poslova liječnika i NK radnika prije potpisa spomenutih kolektivnih ugovora bio je 3,5:1. Nakon povećanja vrijednosti koeficijenata složenosti poslova, kako to traži sindikat, odnos koeficijenata složenosti poslova, pa time i plaća, liječnika i NK radnika smanjio bi se na 2,1:1. Zato je Vlada HNŽ donijela Zaključak u kojem je definirala svoj stav i ponudila sindikatu povećanje koeficijenata složenosti poslova za isti postotak i na isti vremenski rok kao što je to svojevremeno dano sindikatu doktora medicine i stomatologije i time bi ih dovela u potpuno ravnopravan položaj”, rekao je Opsenica.
Iako sindikati do sada nisu iscrpno izlazili sa svojim zahtjevima, činjenica je da mjesecima traže svoja prava – potpisivanje novog kolektivnog ugovora, povećanje plaća, ispunjenje obveza poslodavaca prema zaposlenicima i, kako su naglasili, dostojanstven život.
Trpe pacijenti
No, početak generalnog štrajka i borba za prava zaposlenih u zdravstvu, za građane je značio novo ograničenje u pružanju zdravstvenih usluga, a koje su ionako pod ograničenjima zbog predostrožnosti od širenja korona virusa te im je uskraćena pripadajuća medicinska skrb koja im po zakonu pripada. Primjerice, specijalistički pregledi se odgađaju ako nisu žurni, iako je jasno da nitko ne odlazi liječniku iz obijesti nego iz zdravstvenih poteškoća. Ovo među pacijentima već nailazi na negodovanje i sve očitije nesimpatije prema štrajku zbog kojeg trpe zdravstveni osiguranici.
Podsjetimo, štrajkaju Nezavisni sindikat zaposlenika SKB-a Mostar koji predstavlja 2.400 medicinskih sestara i tehničara, te drugog medicinskog i nemedicinskog osoblja, od ukupno 4.100 uposlenika u području zdravstva u HNŽ te Sindikat zdravstvenih radnika HNŽ-a što je ukupno 2.600 zaposlenih u zdravstvu u ovoj županiji.
Tko su ostali osnivači SKB-a?
SKB je u vlasništvu Federacije BiH i četiri župnije. Međutim, do sada se u rješavanje ovog problema nisu uključivali i drugi osnivači SKB-a Mostar – vlade Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije te Srednjobosanka i Hercegbosanska kao i njihovi zavodi zdravstvenoga osiguranja, ali ni Vlada Federacije BiH koje također, kao osnivači, moraju odlučivati i pregovarati sa sindikatima u zdravstvu. Međutim, sindikati će sutra prosvjedovati ispred Vlade HNŽ-a i jasno je da predstoji dug put do većih koeficijenata.
Hoće li prevladati strpljenje i razimijevanje ili će konačan dogovor, a time i štrajk, potrajati još dugo, a cijenu će plaćati pacijenti koji “nisu žurni”, dok će odugovlačenjem njihova liječenja zasigurno postati “žurni”. Ili im je izlaz neka od privatnih medicinskih klinika i visoki troškovi liječenja. Tkoće ovim ljudima nadoknaditi troškove i nemogućnost liječenja na koje imaju pravo? Mnoga su pitanja, a odgovori i dogovori se još čekaju.
(Republikainfo.com/V.S.H)