Vlada Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) i Koordinacija sindikata korisnika proračuna HNŽ-a održali su u petak sastanak na kojemu su nisu uspjeli dogovoriti o povećanju osnovice za plaću.
Predsjednik Sindikata srednjih škola HNŽ-a Josip Milić rekao je kako im je Vlada na sastanku rekla da nema novaca, dok je predsjednica Vlade Marija Buhač kazala da vlada “neće dozvoliti da osnovica plaće padne ispod minimuma”, a sindikalnim korisnicima obećala je nastavak razgovora.
Buhač: “U minusu smo”
“Danas smo imali sastanak sa sindikalnim predstavnicima u sklopu kontinuiranih razgovora s našim socijalnim partnerima. Na sastanku smo tražili razumijevanje za vrijeme, s obzirom na to da smo došli u vrijeme štrajka zdravstvenih djelatnika i kada treba izraditi rebalans proračuna. Ono što je ključno, a što sam i rekla na današnjem sastanku, da nismo bili usmjereni na proračun, jučer nijedan proračunski korisnik ne bi dobio plaću. U tom kontekstu sam tražila razumijevanje”, kazala je Buhač.
Na sastanku su, kako kaže, željeli napraviti kristalno čistu situaciju vezanu za proračun i stanje financija.
“Htjeli smo razriješiti zabludu u koju su dovedeni kako sindikalni predstavnici, tako i cjelokupna javnost, a u njoj smo bili i mi dok nismo došli na ove pozicije i dok nismo napravili kompletnu financijsku analizu. Na tim načelima tražili smo razumijevanje sindikalnih predstavnika u cilju očuvanja opstojnosti ove županije i njenog daljnjeg razvoja”, kazala je Buhač.
Naglasila je kako je Vlada sindikalnim predstavnicima obećala nastavak ovih razgovora, prije svega u smislu ispunjavanja obveza Vlade za sudske presude i izvansudske nagodbe.
“To je nešto što danas nismo uspjeli analizirat niti dati konačan stav, ali smo obećali da ova Vlada neće dozvoliti da osnovica plaće padne ispod minimuma, što se tvrdilo ovih dana u javnosti i to želim javno kazati. Minimalna osnovica plaće je 630 KM, a u ovoj županiji je 638 KM i opet naglašavam, mi nećemo dozvoliti da ona padne ispod minimuma”, kazala je premijerka.
Što se tiče povećanja koeficijenata u 2024. godini, predsjednica Vlade HNŽ-a kazala je da ono iznosi 21 milijun KM plus na plaćama.
“To povećanje u 2023. godini iznosilo je 17 milijuna plus na plaćama, što je više od povećanja naplate poreznih prihoda u proračunu, a za 2024. iznosi 21 milijun maraka, što ne prati paralelno povećanje, odnosno očekivano povećanje poreznih prihoda. Mislim da se to treba znati uz onu činjenicu koja je prezentirana o 80 milijuna viška, a mi smo na rebalansu već rekli da nema nikakvog viška, što-više, izgledno smo u minusu i mislim da su to činjenice koje su najviše dovele u zabludu sindikat i cijelu javnost”, kazala je Buhač.
Ministar financija HNŽ-a Adil Šuta kazao je kako su od Federalnog ministarstva financija dobili gornje granice što se tiče poreznih prihoda.
“To je obvezna instrukcija za sva ministarstva i u skladu s tim se moramo ponašati. Federalna vlada također je najavila određene reforme u poreznom sustavu koje se tiču i plaće i dohotka i doprinosa za zdravstveno i mirovinsko. U sve to ulazimo ozbiljno i svemu tome pristupamo sustavno, želimo riješiti ono što nas očekuje u budućem periodu i posvetit ćemo maksimalnu pažnju da se domaćinski odnos nastavi dijelima u periodu koji dolazi. Želimo omogućiti rast prihoda koji su u nadležnosti naše županije i zajedničkim snagama osigurati bolji standard svim građanima županije, pa tako i našim proračunskim korisnicima”, kazao je Šuta.
“Ulaganje u socijalni segment, poljoprivredu i turizam”, dodao je, “izravno će doprinijeti rastu, razvoju i zapošljavanju, a neizravno će omogućiti vraćanje tih sredstava u proračun”.
“To su srednjoročne i dugoročne mjere i samo zajedničkim snagama na realnim osnovama možemo unaprijediti socijalno stanje u ovoj županiji u svim segmentima. To će biti naša intencija u narednom periodu”, ustvrdio je ministar Šuta, prenosi agencija FENA.
Ministar obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNŽ-a Adnan Velagić kazao je da će ovo ministarstvo i Vlada poštovati sve što je potpisano do sada.
“Imamo kolektivni ugovor, a prema njemu Vlada HNŽ-a i ovo ministarstvo povezali su se i ispoštovali da od 1. rujna tekuće godine dođe do povećanja plaća svim zaposlenima u osnovnom i srednjem obrazovanju, a nakon toga od 1. siječnja 2024. godine doći će do novog uvećanja plaća, sve u skladu s izmijenjenim koeficijentima koji su za određeni postotak uvećani. Pratit ćemo dinamiku i poštovati sve odluke Vlade, potrebno je određeno vrijeme da se sve sagleda i stabilizira. Nadam se da će u narednom periodu doći i do novih iskoraka u pozitivnom pravcu”, kazao je Velagić.
Kada je u pitanju problematika pravomoćnih sudskih presuda, Vlada će o toj temi obaviti razgovor sa županijskim javnim pravobraniteljem, na osnovu čega će izraditi program rješavanja i tog pitanja.
Sindikati nezadovoljni: “Tuga i jad”
Predsjednik Sindikata srednjih škola HNŽ-a Josip Milić rekao je kako im je Vlada na sastanku rekla da nema novaca.
“Vlada je rekla kako nema novca, kako su u minusu, ali da će se boriti na svaki način da isplaćuju ono što je dogovoreno i potpisano s prošlom vladom. Podsjećam, ono što je dogovoreno je minimum minimuma, to je 50 posto osnovica, koja je došla sada na nekih 50,5 posto, oni kažu da nikad neće pasti ispod 50 posto, to je tuga i jad. Znači da smo pali na najniže grane što možemo biti”, kazao je Milić.
Dodao je kako se u posljednje vrijeme dosta kalkuliralo o visini plaće te je u javnost iznio podatak kako njegova plaća, kao srednjoškolskog profesora, iznosi 1.350 KM i kako je to plaća s kojom se “ne balaha”, već preživljava.
“Ova Vlada nije spremna potpisati ni dogovoriti išta ubuduće, sa starom vladom smo 2018. godine potpisali povišicu tri puta po pet posto kada nije bilo nikakve krize, a današnja vlada u ovoj inflaciji i u ovom vremenu nije spremna na sebe prihvatiti obvezu ni marke povećanja – naglašava predsjednik Sindikata srednjih škola HNŽ-a.
Kazao je kako će se stav Vlade HNŽ-a prenijeti članovima sindikata i da na ovome neće ostati te da će se vjerojatni ići na prosvjed ili generalni štrajk.
“Ovako nešto nismo očekivali ni u najcrnjim mislima i predviđanjima, oni predviđaju da će sljedeća godina biti gora od ove. Po kojoj to projekciji može biti tako? Osnovne životne namirnice su poskupile 100 posto, kruh, mlijeko, šećer, zato se desetine milijuna maraka slijevaju u proračun Županije, mi tražimo neke mrvice, Vlada na to nije spremna i ovo je loša situacija”, zaključio je Milić.
Predsjednica Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, znanosti i kulture HNŽ-a Edina Čomić novinarima je rekla kako su od nekih izvora čuli da im je upitno i ovo što imaju.
“Ne razumijemo da svake godine raste proračun i da nigdje nema prostora barem za neko povećanjem. Od 2018. godine smo imali dogovor s Vladom da ide povećanje od 5 posto, uvijek smo našli neki modus, nadali smo se da će do toga doći i ovaj put ili da nam ostave barem prostor koliko im vremena treba. Razumijemo da su tek došli, da je prošlo malo vremena da pohvataju konce onoga što ih čeka, ali smo očekivali i da oni nas razumiju. Nismo očekivali da ćemo izaći s rečenicom: ‘Mi ćemo se boriti da vam ne smanjimo plaću’ u trenutku kada mi tražimo povećanje”, poručila je Čomić.
Ponovila je i koji su bili njihovi zahtjevi.
“Prvi je zahtjev bilo povećanje osnovice za narednu godinu, drugi zahtjev je povećanje sredstava za isplatu tužbi, a mi smo u prosvjeti imali još dva dodatna zahtjeva, to su problem napredovanja u struci i raspisivanje natječaja za neodređeno vrijeme. Posao ministra financija je da napravi projekciju koliko to opterećuje proračun, pet posto iznosi toliko, sedam posto toliko itd. do onog našeg od 15 posto, a često bi se dogodilo da mi onda kažemo da je naš zahtjev puno i nađemo se na sredini. Ovaj ministar nije napravio nijednu projekciju jer nema prostora ni za jednu marku”, izjavila je ona te rekla kako bi se u štrajku moglo naći ukupno oko pet tisuća proračunskih korisnika.
Nail Balić iz Sindikata policije Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) HNŽ-a je izjavio kako nisu optimistični, ali da su predsjednica Vlade HNŽ-a i ministar financija rekli da će se “ozbiljno pozabaviti isplatom pravomoćnih sudskih presuda kako bi se stalo s dubiozom kada je u pitanju zatezna kamata koja je jako velika i koja svake godine proizvede nove troškove”.
“Ljudi umiru ili odlaze u mirovinu, a nisu naplatili svoja potraživanja. S prošlom vladom je bio dogovoren taj neki uknjiženi deficit od 4,5 milijuna, koji bi se trebao raspoređivati nekom dinamikom 40 posto za redovne tužbe, 40 za izvansudske nagodbe i 20 posto za teške bolesti”, ustvrdio je Balić.
/Desk/