Sindikati osnovnog i srednjeg obrazovanja HNŽ-a održali su danas još jednu u nizu konferencija za medije i čak četiri održana prosvjeda u posljednju godinu, nakon što je imenovana nova vlada. Ponovno s istim razlogom – kako bi upozorila Vladu HNŽ-a na svoj položaj i zatražili viša primanja, ali i skrenuli pozornost na, kako je kazano, nezainteresiranost vlade na dijalog i rješavanje ovih pitanja. Sindikati traže povećanje plaća kao i isplatu jednokratne novčane pomoći te isplate po pravomoćnim sudskim presudama, a s druge strane, Vlada HNŽ-a ponudila im je povišicu od pet posto. Ovo sindikati nisu prihvatili te su istaknuli kako je to nedovoljno.
Sindikati u osnovnom i srednjem obrazovnju poručili su kako je obrazovni sustav u HNŽ-u doslovno pred kataklizmom te, da je odljev obrazovnog kadra katastrofalan te da će sindikati, ukoliko se ne počnu rješavati njihova prava i vlada ne preuzme dio svoje odgovornosti, poduzeti novi sindikalni koraci.
Podsjetimo kako je Županijski sud u Mostaru poništio je prijašnje rješenje Općinskog suda u Mostaru o zabrani štrajka prosvjetara te vratio predmet Općinskom sudu na ponovno odlučivanje.
Ukinuta odluka općinskog suda o zabrani štrajka
Edina Čomić, govoreći ispred Sindikata srednjih škola HNŽ-a koji rade na bosanskom jeziku, kazala je kako i unatoč dosadašnjim prosvjedima te odluci Županijskog suda koji je presudio kako je rješenje Općinskog suda o privremenoj zabrani štrajka loše napisana, ali da je privremena mjera zabrane štrajka, no da je vlada potigla svoj cilj te da je po tom rješenju i počela nova školska godina. Naime, za početak rujna i nove školske godine sindikati su najavili generalni štrajk, no nakon tužbe Vlade, Općinski sud u Mostaru donio je rješenje o zabrani štrajka.
Međutim, ona je istaknula i novi problem – posljedice poplava koje su pogodile HNŽ te da se sada sindikatima spočitava na empatiju.
“Ranije su nam govorili kako je problem što ne može doći do povećanja plaće to što nema tranše od federalne Vlade, sada se udara na našu empatiju i pokušavaju se poplave istaknuti kao problem. Kad je u pitanju tranša od federalne Vlade, želim kazati da je nije dobila niti jedna županija, dok su kod njih pregovori uveliko završeni za sljedeću godinu u gotovo svim županijama i povećanja idu od 1.1. 2025. godine. Kada je riječ o poplavama i sami znate što se događa. Posljednjih dana najavljeni su prosvjedi, ti ljudi su ostavljeni i prepušteni sami sebi. Ne vidim u čemu naša Vlada pomaže i što bi se to mi trebali odreći bilo kojeg našeg prava zato što se na području naše županije dogodilo to što se dogodilo”, istaknula je Čomić.
Ona je pri tom kritizirala i kolege iz drugih sindikata za koje je kazala kako se “pokušavaju prikazati kao miroljubivi i u dogovoru s Vladom”, ali da je cjelokupna borba za prava na leđima sindikata obrazovanja.
“Ako nešto izborimo, izborit će i svi ostali. Mi shvaćamo da je položaj svih ljudi zaposlenih u našoj županiji loš i da treba doći do povećanja, ali ne možemo prihvatiti i tu činjenicu da mi našom borbom uvijek dobijemo mrvice, isto kao što dobiju mrvice i ostali. Razvojni projekti koji nam se također spočitavaju da će morati prestati, ako se u uloži više u obrazovanje, ne mogu biti prioritet u ovakvoj situaciji ikad imamo veliku inflaciju. Mislim da ljudi ovdje žele ostati ako se popravi njihov materijalni status a ne ako se asfaltira ulica ili o kakvom se nama razvojnom projektu priča. Ne vidim da je itko od građana ove županije vidio neko poboljšanje u razvoju ove županije”, kazala je Čović.
Podsjetila je da je Mostar jedan od najskupljih gradova u BiH, ali da su sindikati obrazovanja u ovoj županiji “na dnu tabele u odnosu na ostale”.
“One županije koje su nekada imale daleko manje plaće od nas, uveliko su nas prestigli, dogovorili povećanja i ušli u proračune. Nama se stalno govori da ni sljedeće godine oni ne znaju hoće li biti novca. Uputit ćemo dopis u kojem ćemo tražiti da se uključimo u izradu proračuna za sljedeću godinu”, rekla je ona.
Gdje ide novac?
Ovom prilikom sindikati su uputili i pitanje gdje odlazi novac koji se izdvaja putem doprinosa za zaštitu od poplava i prirodnih nesreća.
“Za elementarne nepogode se od plaća odvaja 0,5 posto, pa gdje odlazi taj novac sada? Svi se pitaju zašto smo mi sad u ovakvoj situaciji, a da silni novac koji se odvaja od naših plaća ne znamo gdje odlazi? To su milijuni u ovoj državi za koje nitko ne zna gdje odlaze?”, rekla je sindikalistica Čomić.
„Kakva se poruka šalje studentima i učenicima“
Na veliki problem odljeva kvalitetnih kadrova iz obrazovaanja skrenuo je pozornost Edin Sarajlić, predsjednik Sindikata osnovnih škola HNŽ koji rade na bosanskom jeziku.
“I onda kada imate situaciju da vas netko ovako omalovažava kao naša vlada – oni nas trpaju nas pod zemlju. Mi nismo neprijatelji. Pogledajmo nastavničke fakultete. Poluprazni su. Doveli smo se u situaciju da nitko ne želi biti nastavnik? Kakvu poruku šaljemo studentima i našim učenicima kada nas oni vide na prosvjedima, četiri puta u godini. Šaljemo poruku – ne upisujte nastavničke fakultete, završiti ćete na ulici, ne učite, ne vrijedi”, rekao je Sarajlić, ističući da vlada HNŽ mora preuzeti dio odgovornosti.
“Doći ćemo u situaciju da nam najlošili učenici uče djecu. Ovo što naša vlada radi dovesti će do kataklizme u obrazovanju”, poručio je predsjednik sindikata osnovnih škola u HNŽ-u.
„Vlada naše zahtjeve ignorira“
Goran Milićević predsjednik Sindikata učitelja u HNŽ-u istaknuo je kako su sindikati zabrinuti i nezadovoljni te da od Vlade i predsjednice vlade Marije Buhač i ministra ministar obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNŽ Adnana Velagića traže spremnost u rješavanju problema u osnovnom i obrazovnom sustavu.
“Umjesto spremnosti za rješavanje nagomilanih problema i suradnje, suočeni smo sa zidom šutnje, i još gore, odlukama koje narušavaju naše pravo na pravičnu naknadu za rad i bolje uvjete rada. Vlada naše zahtjeve ignorira i tako nanosi nenadoknadivu štetu u obrazovnom sustavu u HNŽ-u. Vlast koja ne ulaže u obrazovanje i djelatnike u obrazovanju, ne ulaže u budućnost”, rekao je Milićević, naglasivši kako će zbog takvog stava kroz nekoliko godina obrazovne institucije ostati bez obrazovnog kadra te da će se nastava odvijati nestručno.
“Na žalost, u posljednje vrijeme nismo vidjeli spremnost na suradnju, naprotiv, Vlada je krenula putem suda ograničavati naša prava. Ukoliko i dalje najavljujemo sindikalne aktivnosti”, poručio je Milićević.
/Desk/