Takav zaključak donio je na temelju studije profesora Ednana Aslana s Instituta za islamske studije Bečkog univerziteta.
On u toj analizi prikazuje sliku paralelnog svijeta, onog koji roditelji žele dok forsiraju udruge koje vode vrtiće.
“Mnogi roditelji žele da za njihovu djecu bude stvoreno stopostotno islamsko okruženje”, naveo je Aslan, dodajući da iza toga stoji želja da se djeca zaštite “od većinskog društva, od nemorala”.
Među islamskim vrtićima, prema njegovim riječima, primjetno je utrkivanje u tome tko će ponuditi konzervativnije i religioznije okruženje.
Aslan naglašava da postoji mnogo muslimana koji svoju djecu svjesno ne žele dati u takve odgajateljske sredine.
Međutim, tko želi može svoje dijete, usred Beča, odgajati u paralelnom svijetu. To je podržano novcem poreznih obveznika Austrije, budući da pokrajina Beč plaća brigu o djeci u privatnim vrtićima.
Analiza profesora Aslana pokazuje da se u tim ustanovama o djeci brinu isključivo muslimanke, od kojih su mnoge prošle samo jedan dvotjedni tečaj.
Kada je riječ o jeziku, navodi Aslan, iako je Austrija donijela odluku o ciljanom poticanju na učenje njemačkog jezika, u islamskim vrtićima nedostaje za to neophodno osoblje, jer mnogi pedagozi i ne govore njemački, a postoje i neki vrtići u kojima se taj jezik uopće ne govori.
“U tim vrtićima se primjenjuju metode odgoja koje nisu u suglasnosti s europskim, jer odbijaju austrijske vrijednosti, način života, kao i ulogu žene koja postoji”, rezimirao je Aslan.
Povodom tog izvješća Kurz je istaknuo da nije protiv privatnih, vjerskih vrtića, bez obzira na vjeru, ali je problematično to što postoji želja da se djeca zaštite od većinskog društva.
“Cilj ograđivanja je pogrešan pristup”, poručio je.
S tim u vezi je najavio strožije kontrole te, ako bude potrebno, i usvajanje strožijeg zakona u čijem fokusu bi bilo poticanje na učenje njemačkog jezika. (Izvor: Al Jazeera)